
SAD
Sud blokirao Trampovu zabranu upisa studenata na Harvard
Presuda je privremena pobeda za univerzitet Harvard koji je u sukobu sa predsednikom SAD Donaldom Trampom
Tek svaki deseti građanin Evropske unije i dalje veruje u vojnu pobedu Kijeva, proizilazi iz istraživanja sprovedenog u 12 zemalja EU. Vidljivi su i znaci zamora kada je u pitanju podrška ukrajinskim izbeglicama
Pesimizam se širi zapadnim društvima dve godine nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, piše „Noje cirher cajtung“, a prenosi Dojče vele (DW). Tek svaki deseti Evropljanin danas veruje da ukrajinske oružane snage mogu da pobede ruske osvajače, pokazuju rezultati aktuelne ankete koju je naručio panevropski trust mozgova Evropski savet za spoljne odnose (ECFR) sa sedištem u Berlinu.
Pre godinu dana većina građana Evropske unije bila je uverena da će Ukrajina uspeti u potpunosti da povrati okupirane teritorije. Sada svaki peti ispitanik veruje u pobedu Rusije, dok većina očekuje neku vrstu kompromisnog rešenja između zaraćenih strana.
Ta promena mišljenja je u korelaciji sa sumornom situacijom na frontu i političkim dešavanjima, ukazuje švajcarski list i pritom podseća da je jesenja kontraofanziva ukrajinske vojske propala, da Kijevu dramatično nedostaju oružje, municija i vojnici, a da brojčano nadmoćniji ruski napadači napreduju. Pored toga, izglede Kijeva smanjuju i nedostatak vojne pomoći iz SAD, kao i zabrinutost zbog mogućeg reizbora Donalda Trampa koji najavljuje da više ne želi da podržava Ukrajinu.
Evropski savet za spoljne odnose meri raspoloženje građana Starog kontinenta još od početka rata. Za potrebe ovog istraživanja, kojim su rukovodili Ivan Krastev i Mark Leonard, anketirano je 17.000 građana Poljske, Švedske, Portugalije, Holandije, Nemačke, Španije, Rumunije, Francuske, Austrije, Italije, Mađarske i Grčke.
Šta bi značila „ruska pobeda“?
Autori studije podsećaju da je pre dve godine javnost na Putinovu agresiju reagovala „izuzetnom solidarnošću sa Ukrajinom“, ali i strahom od posledica rata. Mnogi Evropljani su tada bili za brzo rešenje sukoba, ako je potrebno i na račun teritorijalnih ustupaka Ukrajine. Godinu dana kasnije, uspesi ukrajinske vojske promenili su percepcije, a sada, posle dve godine, izgleda da je optimizam ponovo ispario, piše Dojče vele.
Pritom su uočljive i nacionalne razlike kada je u pitanju to kakvu politiku bi EU trebalo da vodi. Dok u Švedskoj, Portugaliji i Poljskoj, na primer, većina smatra da „Ukrajini treba pomoći da oslobodi okupirane teritorije“, većina u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj žele da „gurnu Kijev u neku vrstu mirovnog sporazuma sa Rusijom“. Društva u Francuskoj i Nemačkoj su po tom pitanju relativno ravnomerno podeljena.
Anketa ne pokazuje šta ispitanici smatraju da je moguće kompromisno rešenje između zaraćenih strana, niti precizira kako bi izgledala ruska pobeda. O tome se može samo nagađati, ocenjuju autori, ali verovatno je, kažu, da „ideja ruske pobede za mnoge znači da Ukrajina neće moći da oslobodi sve svoje okupirane teritorije“, prenosi „Noje Cirher cajtung“.
„Održiv mir“ ili „mir po ruskim standardima“?
Vidljiv su i znaci zamora kada je u pitanju podrška ukrajinskim izbeglicama, navodi se u studiji. U Poljskoj, Mađarskoj i Rumuniji, gde je solidarnost s napadnutim susedima u početku bila ogromna, na novopridošlice se sada gleda više kao na pretnju, nego kao na priliku za sopstvenu zemlju. Takav razvoj verovatno je pre svega posledica konkurencije ukrajinske poljoprivrede, koja podriva cene poljoprivrednika u susednim zemljama EU, ocenjuju autori studije.
To je dobra vest za Vladimira Putina koji se uvek oslanjao na zamor Zapada od rata, baš kao i na mogućnost Trampove izborne pobede, piše „Noje Cirher cajtung“: „Rusija bi u tom slučaju, zajedno sa SAD, mogla da pokuša da diktatom natera Kijev na mir, na račun ukrajinskog suvereniteta“.
U tom kontekstu, autori studije Krastev i Leonard zalažu se da šefovi država i vlada EU prilagode svoj jezik trenutnom raspoloženju ,„kako skeptičnoj javnosti ne bi izgledali nerealno“. Izazov je definisati šta u praksi znači biti „za mir“. Lideri Unije mogli bi da počnu tako što će razlikovati pojmove „održiv mir“ i „mir po ruskim standardima“.
Presuda je privremena pobeda za univerzitet Harvard koji je u sukobu sa predsednikom SAD Donaldom Trampom
U gradu Bajkalsku, u Irkutskoj oblasti u Sibiru, mladić (17) počimio je masakr - ubio je četvoro dece na proslavi rođendana navodno zato što ga je odbila je 14-godišnja devojčica
Američki savezni sud oborio je ključne carinske odluke predsednika Donalda Trampa, ocenivši da je prekoračio svoja ovlašćenja, dok je administracija u isto vreme raskinula ugovor vredan više od 760 miliona dolara sa farmaceutskom kompanijom „Moderna“
Nakon što je javno iskazao nezadovoljstvo zbog budžetske politike republikanske administracije, kontroverzni milijarder Ilon Mask odlučio je da napusti svoju funkciju specijalnog vladinog službenika u administraciji Donalda Trampa
Niti oni koji nose majice sa natpisom “God, Guns and Trump” imaju šta da kažu onima koji od njih okreću glavu, niti ovi hoće da pričaju s ljudima za koje smatraju da nemaju samo problem s političkim uverenjima već i s osnovnim moralnim vrednostima
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve