

Bliski istok
Da, Nemačka stvarno naplaćuje evakuaciju 500 evra
Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da




Autoritarne ili totalitarne države u funkcionalnim demokratijama vide opasnost po sopstveno uređenje. Da bi ih oslabile, na njih se puca dezinformacijama. Ako demokratske zemlje uzvrate istom merom, ili ako pred opasnošću otvorena društva počnu da se zatvaraju, šteta je već načinjena
Kako možemo da zaštitimo demokratiju? To pitanje muči mnoge ljude širom sveta, gde sve više raste pritisak na slobodna društva, piše Dojče vele (DW)
Jedan pokazatelj koliko je taj pritisak jak i u Nemačkoj mogao bi da bude broj javnih pojavljivanja predsednika tajnih službi: Tomas Haldenvang vodi Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) i od preuzimanja dužnosti 2018. godine uočljivo često učestvuje na konferencijama za novinare ili okruglim stolovima.
Dve godine nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine Haldenvang spada među one koji najglasnije upozoravaju na dezinformacije, lažne vesti i špijunažu. Govoreći na jednoj konferenciji nemačkih Liberala (FDP) u nemačkom parlamentu Bundestagu on je naglasio da smatra da su opasnosti 2024. godine posebno velike, piše DW.
„Super izborna godina“ 2024.
Haldenvang je ukazao na predstojeće izbore za Evropski parlament, predsedničke izbore u SAD i troje pokrajinskih izbora u Nemačkoj. Nesporno je da je ovo „super izborna godina“ i zato moramo još više da se pripremimo na dezinformacije. One se ciljano šire „kako bi se diskreditovali politički protivnici i zbunili birači, kao i da bi se podrivala demokratija i njene institucije“, rekao je predsednik BfV.
Činjenica da Nemačka spada među omiljene mete ruske propagande i špijunaže pokazala se kroz tzv. „Taurus-liks“ – hakovani su digitalni razgovori visokih oficira nemačke vojske. To je incident koji je posebno zabrinuo FDP-ovog stručnjaka za bezbednost Konstantina Kulea. Kao član Parlamentarnog kontrolnog odbora (PKGr) za nemačke obaveštajne službe, on je jedan od onih koji vrlo dobro zna koliko su takve hibridne pretnje opasne.
Koliko tajnovitosti može da podnese otvoreno društvo
Ono što Kule saznaje od Haldenvanga iza zatvorenih vrata ostaje među njima, „zato da neprijatelji demokratije ne bi saznali šta nemačke bezbednosne službe znaju o njima“. Međutim, takav oblik tajnovitosti može da bude problematičan za otvoreno, slobodno društvo, posebno zato što Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka povremeno koristi sporne metode, piše DW.
Kule se na konferenciji u Bundestagu tako osvrnuo i na taj spor između potrebe da neke stvari ostanu tajna i poželjne transparentnosti, te se založio za to da se ima poverenje u rad Saveznog ureda za zaštitu ustava: „Tanka je linija između odbrane slobode izražavanja s jedne i odbrane od dezinformacija s druge strane“, rekao je političar FDP-a i dodao da je „to nešto s čime se naše službe svakodnevno suočavaju“.
Ceo tekst pročitajte na Dojče vele


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi


Ministarstvo pravde SAD objavilo je nove FBI dokumente o Džefriju Epstinu, uključujući tvrdnje žene koja optužuje Epstina i Donalda Trampa za seksualno zlostavljanje osamdesetih godina


Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve