img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kako zaštititi demokratiju

Rat dezinformacijama: Opasnost po zatvaranje otvorenih društava

21. mart 2024, 08:34 A.I./DW
Foto: NoName 13/Pixabay
Dezinformacijama na dezinformacije: Gde je kraj?
Copied

Autoritarne ili totalitarne države u funkcionalnim demokratijama vide opasnost po sopstveno uređenje. Da bi ih oslabile, na njih se puca dezinformacijama. Ako demokratske zemlje uzvrate istom merom, ili ako pred opasnošću otvorena društva počnu da se zatvaraju, šteta je već načinjena

Kako možemo da zaštitimo demokratiju? To pitanje muči mnoge ljude širom sveta, gde sve više raste pritisak na slobodna društva, piše Dojče vele (DW)

Jedan pokazatelj koliko je taj pritisak jak i u Nemačkoj mogao bi da bude broj javnih pojavljivanja predsednika tajnih službi: Tomas Haldenvang vodi Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) i od preuzimanja dužnosti 2018. godine uočljivo često učestvuje na konferencijama za novinare ili okruglim stolovima.

Dve godine nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine Haldenvang spada među one koji najglasnije upozoravaju na dezinformacije, lažne vesti i špijunažu. Govoreći na jednoj konferenciji nemačkih Liberala (FDP) u nemačkom parlamentu Bundestagu on je naglasio da smatra da su opasnosti 2024. godine posebno velike, piše DW.

„Super izborna godina“ 2024.

Haldenvang je ukazao na predstojeće izbore za Evropski parlament, predsedničke izbore u SAD i troje pokrajinskih izbora u Nemačkoj. Nesporno je da je ovo „super izborna godina“ i zato moramo još više da se pripremimo na dezinformacije. One se ciljano šire „kako bi se diskreditovali politički protivnici i zbunili birači, kao i da bi se podrivala demokratija i njene institucije“, rekao je predsednik BfV.

Činjenica da Nemačka spada među omiljene mete ruske propagande i špijunaže pokazala se kroz tzv. „Taurus-liks“ – hakovani su digitalni razgovori visokih oficira nemačke vojske. To je incident koji je posebno zabrinuo FDP-ovog stručnjaka za bezbednost Konstantina Kulea. Kao član Parlamentarnog kontrolnog odbora (PKGr) za nemačke obaveštajne službe, on je jedan od onih koji vrlo dobro zna koliko su takve hibridne pretnje opasne.

Koliko tajnovitosti može da podnese otvoreno društvo

Ono što Kule saznaje od Haldenvanga iza zatvorenih vrata ostaje među njima, „zato da neprijatelji demokratije ne bi saznali šta nemačke bezbednosne službe znaju o njima“. Međutim, takav oblik tajnovitosti može da bude problematičan za otvoreno, slobodno društvo, posebno zato što Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka povremeno koristi sporne metode, piše DW.

Kule se na konferenciji u Bundestagu tako osvrnuo i na taj spor između potrebe da neke stvari ostanu tajna i poželjne transparentnosti, te se založio za to da se ima poverenje u rad Saveznog ureda za zaštitu ustava: „Tanka je linija između odbrane slobode izražavanja s jedne i odbrane od dezinformacija s druge strane“, rekao je političar FDP-a i dodao da je „to nešto s čime se naše službe svakodnevno suočavaju“.

Ceo tekst pročitajte na Dojče vele

Tagovi:

agresija Rusije Dezinformacije Fake news Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure