
Rat u Ukrajini
Tramp: U Ukrajini neće biti američkih vojnika
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Lider Radničke partije Kurdistana Abdulah Odžalan je pozvao na raspuštanje te partije i zatražio od nje da položi oružje nakon što se više od četiri decenije borila protiv turske države
Radnička partija Kurdistana (PKK) objavila je u subotu prekid vatre sa Turskom na poziv svog lidera Abdulaha Odžalana koji je tražio da se grupa raspusti.
Odžalan je ove sedmice pozvao na raspuštanje grupe i zatražio od nje da položi oružje nakon što se više od četiri decenije borila protiv turske države.
„Da bismo utrli put za sprovođenje poziva lidera Apoa na mir i demokratsko društvo, od danas proglašavamo prekid vatre“, rekao je izvršni komitet PKK pozivajući se na Odžalana, a prenela je pro-PKK novinska agencija ANF.
„Slažemo se sa sadržajem poziva kakav jeste i kažemo da ćemo ga pratiti i sprovesti. Nijedna od naših snaga neće preduzeti oružanu akciju osim ako nije napadnuta“, saopštio je komitet sa sedištem u severnom Iraku.
PKK, koju su Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom grupom, vodi pobunu od 1984. sa ciljem da stvori domovinu za Kurde, koji čine oko 20 odsto od 85 miliona stanovnika Turske.
Otkako je Odžalan zatvoren 1999. godine, bilo je raznih pokušaja da se prekine krvoproliće, u koje je stradalo više od 40.000 ljudi.
Posle nekoliko sastanaka sa Odžalanom koji je u zatvoru, prokurdska stranka DEM u četvrtak je prenela njegov apel da PKK položi oružje i sazove kongres da objavi raspuštanje te organizacije.
PKK je u subotu saopštila da je spremna da sazove kongres kako Odžalan želi, ali je naglasila da se, da bi se to dogodilo, mora stvoriti odgovarajuće sigurno okruženje i da Odžalan mora lično da usmerava i vodi kongres kako bi on uspeo.
PKK traži i olakšane zatvorske uslove za Odžalana, dodajući da on „mora da bude u stanju da živi i radi u fizičkoj slobodi i da može da uspostavi nesmetane odnose sa kim želi, uključujući i svoje prijatelje“.
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Na samitu u Vašingtonu postignut je ograničen napredak ka mirovnom sporazumu o Ukrajini, ali Evropljani su ipak postigli jedan cilj: ujedinjeni se suprotstavljaju Trampu i Putinu
Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da je nakon sastanaka sa evropskim liderima telefonom razgovarao sa Vladimirom Putinom i započeo organizaciju susreta ruskog i ukrajinskog predsednika. Planiran je i trilateralni sastanak u kojem bi učestvovao i Tramp.
„Ne želim da gledam Srbe potčinjene u BiH. Ako nismo mogli biti ravnopravni, nećemo biti ni potčinjeni“, rekao je Milorad Dodik
Evropski šefovi država i vlada pohitali su u Vašington da budu uz Volodimira Zelenskog prilikom njegovih razgovora sa Donaldom Trampom o ceni mira u Ukrajini. Postoji bojazan da su se Tramp i Putin dogovorili nešto što ne odgvora ni Ukrajincima ni Evropljanima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve