img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Prvi stan

17. novembar 2010, 15:41 Tatjana Tagirov
2009. / foto: peđa milosavljević
Copied

Kad sa ugovorom, isplaćenom ugovornom sumom i dokumentacijom navedenom na internet stranici opštine na čijem ste području kupili svoj prvi stan, nakon silnog čekanja dođete na red, nadležni će vam dati novi spisak dokumenata zahvaljujući kojem ćete shvatiti da niste završili ni pola papirologije

Ovo je priča naivnog građanina, koji vjeruje državi Srbiji da je doista napravila „giljotinu propisa“ i da se više neće morati snalaziti u besmislenim administrativnim krugovima.

Vraga! Odlučili ste se, na primjer, kupiti stan, i to prvi. Sve ste čuli o olakšicama, izgrebali ste svaku moguću kintu: od nasljeđa, onoga što vam razni duguju (to najmanje, dužnici se ne javljaju na telefon, štoviše, ljuti su što ih zovete), tekućih poslova i honorara, beskamatnih posudbi od dragih prijatelja i rodbine i već sve raspoloživo.

Odabrali ste i stan i vlasnika koji je rad da proda. Onda na brzinu radite predugovor i dajete kaparu, sve to ovjeravate u nadležnom sudu. Tamo čekate satima, onda vam otmu original predugovora, silne novce za državnu taksu, potom idete u banku, gdje vam rade to isto. Imate još malo vremena, mjesec-dva, da zatvorite „financijsku konstrukciju“, pa potom zaključujete konačni ugovor, kojega također valja ovjeriti u nekom sudu. U tom sudu će vam, uz ugovor i ostale papire i prisustvo svih aktera kupoprodaje, zatražiti novi primjerak predugovora. Zašto, pitate vi, kad ga već imate uvedenoga u kompjuterski sistem i original otprije mjesec-dva? Zašto gomilate papire, pitate vi očajni – ne znajući da je to tek prvi korak u vašim mukama – što oni s druge strane birokratskog pulta ne shvaćaju, niti ih zanima. Tako treba, kažu.

U banci ste platili sa svoga na račun prodavca cijelu sumu. Ako mislite da je s bivšim vlasnikom sve završeno i da se međusobno više nećete morati maltretirati, prevarili ste se. Kad sa ugovorom, isplaćenom ugovornom sumom i dokumentacijom navedenom na internetskoj stranici općine na čijem ste području kupili svoj prvi stan, nakon silnog čekanja dođete na red, nadležni će vam dati novi spisak dokumenata zahvaljujući kojem ćete shvatiti da niste ni pola papirologije završili.

Prije toga ste nabavili sve lične papire, uključujući i potvrdu o državljanstvu koju ste, kao nemali broj ljudi, tražili uokolo: primilo vas u državljanstvo nekad u saveznoj državi, a onda se ista raspala, kao i vaš državljanski dosije. Kad njega nađete, budete zaprepašteni zbog ljubaznosti i ekspeditivnosti gospođe koja na „vašem pitanju“ radi (MUP, Bela kuća, Palilula); nije uobičajena ni ljubaznost niti namjera da se građaninu pomogne, pa je njeno ponašanje nešto što vas tješi u cijeloj toj gadnoj administrativnoj priči.

Onda će vas dočekati sljedeće: nije dovoljno da ste donijeli sve te papire koje je Poreska uprava kao potrebne objavila na svom sajtu. Nije njima dovoljan izvod iz matične knjige vjenčanih za bračnog druga, na primjer, već valja da uz svoje izvode iz knjige rođenih i državljana i vjenčanih pribavite originale iste takve. Nije važno niti to što morate kopirati svašta, pa i lične karte i ovjeravati (a ovjere silno koštaju, ali oguglali ste već, sve to plaćate državi koju volite, iako ona ne voli vas), ali morate donijeti i ovo, uz ugovor o kupovini stana i ostale papire, PP14 poresku prijavu „popunjenu na prodavca“, kao i „ovlašćenje prodavca kupcu za podnošenje PP14 i učešće u poreskom postupku“ kod Poreske uprave nadležne općine, a sve po kupoprodajnom ugovoru, uz dodatak „overeno u opštini“. Vlasti ne zanima što je ugovorom predviđeno da kupac plaća porez; one ugovor vide kao nevažniji od svojih blesavih propisa.

Uz sve to – dakle, uz dodatnu gnjavažu sebe i prodavca i kopiranja njegovih papira, kao i vaših – morat ćete za sebe i svoje ukućane priložiti i uvjerenje uprave prihoda da niste „duženi“ porezom na imovinu. Ako „spadate“ u Palilulu, morate obići barem četiri adrese u dužini od oko tri kilometra: na svakoj će vas uputiti na neki drugi ulični broj Ulice 27. marta, da bi to uspjeli na nekom budžaku – uz te stepenice invalidi ne mogu – u Ilije Garašanina ulici. Tamo jest kokošarnik, ali su žene koje rade (nevjerojatno!) ljubazne i ekspeditivne. Iduću i istovjetnu potvrdu za člana svoje porodice tražite na početku te ulice, tamo će vas dočekati službenik koji će vas pola sata uvjeravati da najprije morate prijaviti kupovinu i porez da bi vašem članu domaćinstva izdao potvrdu da ne plaća porez na imovinu. Upornost kao takva je pobijedila u tom začaranom krugu: ne mogu prijaviti porez bez te potvrde, ma koliko mi pričali da tu potvrdu mogu dobiti tek kad prijavim porez.

Nejasno? Jest, priča nije gotova, bit će nastavka ako netko nadležan zaključi da mu još neki papir treba, kao da ne živimo u eri kompjutora, pri čemu je jedini zaključak to da je „giljotina propisa“ tek obična laž za Evropu, ako je o građanima riječ.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Neredi, Francuska

Svet

18.oktobar 2026. I. M.

Provala besa francuske omladine: Gore zgrade, uhapšeno 1.200 ljudi, povređeno 150 policajaca

Oko 550.000 ljudi učestvovalo je u protestima širom Francuske, a organizatori tvrde da je broj demonstranata bio znatno veći. Iako su okupljanja uglavnom bila mirna, u Parizu i drugim gradovima došlo je do sukoba sa policijom, paljenja objekata i pljački

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure