
Nemačka
Bauk radikalne desnice u 2026: AfD u pohodu na vlast u pokrajinama
Već 2025. Nemačku je obeležilo pitanje: koliko će snažna postati delimično ekstremno desna „Alternativa za Nemačku“ (AfD)
foto: ap
Premijer Srbije se prošle nedelje u Moskvi sreo sa predsednikom Rusije. Ovaj susret koji je u Srbiji izazvao veliku pažnju, u Rusiji je prošao posve neprimećeno. Postavlja se pitanje zašto je Putin primio Vučića
Za „Vreme“ iz Moskve
Prošlonedeljna nenajavljena poseta Aleksandra Vučića Moskvi i njegov sastanak sa Vladimirom Putinom privukla je solidnu pažnju srpskih medija, političkih analitičara i nevladinih organizacija. Predsednik Rusije je prilikom susreta izrazio nadu da će se u novoj srpskoj vladi dostojno mesto naći i za ljude koji će poklanjati ozbiljnu pažnju razvoju odnosa između Srbije i Rusije. Tumačenja ove rečenice u domaćim medijima kretala su se od mišljenja da Rusija pokušava da sačuva neki minimum interesa u novoj vlasti do komentara kako je ovo još jedan dokaz „putinizacije“ Srbije.
Kabinet premijera je bio neobično ćutljiv o ovoj poseti i ubrzo se pojavila priča da je on tamo navodno iz privatnih, odnosno zdravstvenih razloga. Dnevni list „Blic“ je vođen tom pričom u petak objavio da im je iz kabineta premijera potvrđeno da je Vučić bio u Moskvi iz privatnih razloga radi „određenih lekarskih pretraga“ koje su u vezi sa povišenim krvnim pritiskom od koga Vučić navodno povremeno pati. „Blic“ i nekolicina drugih medija su zatim podsetili javnost da je Vučić nenajavljeno putovao u Moskvu na „proveru pritiska“ i pre dve godine, pred formiranje tadašnje vlade.
Nasuprot brojnim reakcijama u Srbiji, poseta srpskog premijera prošla je gotovo nezapaženo u većini ruskih medija. „Rossijskaja gazeta“ posvetila je samo tri rečenice ovom događaju, prenevši da je predsednik Rusije čestitao Vučiću na izbornoj pobedi i izrazio gorepomenutu nadu o sastavu buduće vlade. U istom maniru agencije RIA Novosti i ITAR-TASS su samo prenele da je do susreta došlo, pozivajući se na portparola Kremlja Dmitrija Peskova. Već narednog dana Putin se spremao na put u dvodnevnu posetu Grčkoj koja je i te kako privukla pažnju i ruskih i zapadnih medija. Ne čudi da je Vučićev polutajni „privatni“ boravak od nekoliko sati zbog svega toga pao u medijsku senku. Nije isključeno ni da je upravo srpska strana tražila ovaj skromni, donekle intimni format posete, kako bi se stvorio utisak da Vučić može u svako doba „da skokne na kafu kod svog dobrog prijatelja Vladimira“. U tom smislu govorio je Aleksandar Vulin, koji je požurio da objasni da je to dokaz Vučićevog bliskog ličnog odnosa sa ruskim predsednikom. On se tom prilikom pohvalio i kako politika vlade premijera Vučića daje rezultate jer se desilo da se istog dana Vučić sastaje sa Putinom i uklanjaju prepreke otvaranju pregovora o poglavlju 23. i 24. u pristupnim pregovorima sa EU. Susret je otvoreno podržao i bivši Vučićev mentor Vojislav Šešelj, koji je na konferenciji za štampu izjavio da njegova stranka podržava sve oblike saradnje sa Rusijom.
RUSKA PODRŠKA: Nema nikakve sumnje da ova poseta nije došla nimalo slučajno. Srpske vlasti odavno na spoljnopolitičkom planu igraju na kartu balansiranja između Istoka i Zapada. Lider partije čije je izborno telo najvećim delom orijentisano ka što jačoj saradnji sa Rusijom mora da vuče poteze u tom smeru, makar i samo radi sprečavanja opadanja podrške birača u slučaju nepopularnih spoljnopolitičkih mera u budućnosti. Ove mere su u naredne četiri godine više nego verovatne, ako Srbija nastavi da se tehnički približava EU. Usklađivanje spoljne politike Srbije sa „zajedničkim pravcem“ spoljne politike evropske ide u korak sa napretkom u pristupnim pregorima.
KO ĆE U VLADU: Sledeći ovu logiku jasno je da je uključivanje SNP-a Nenada Popovića prvo u predizbornu a, veoma moguće i u postizbornu koaliciju sa SNS-om sa mestom potpredsednika vlade ili nekom drugom pozicijom, ima za cilj održavanje makar prividne orijentacije na „multilateralnost“ srpske spoljne politike. U tom smislu je koalicija okupljena oko SNS u toku izborne kampanje imala susrete sa ruskim predstavnicima, pre svega članovima ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija. U poseti Beogradu početkom aprila predsednik spoljnopolitičkog odbora Saveta Federacije Rusije Konstantin Kosačov otvoreno je u ime Jedinstvene Rusije podržao SNS i SNP.
Vučiću je sastanak sa Putinom dobro došao i kao upozorenje Zapadu, u trenutku kada Hrvatska blokira nastavak pristupnih pregovora Srbije sa EU. Ako se izuzme dnevnopolitički momentum, dugoročno ostaje zanimljivo zašto je Putin uopšte dozvolio da dođe do ovog iznenadnog susreta, čime je u neku ruku sebe stavio u službu dnevne politike Aleksandra Vučića. Ako ništa drugo, to može da govori da je rusko vođstvo u ovom trenutku ipak manje ravnodušno na dešavanja u Srbiji, nego što je to slučaj sa ruskim medijima.

Već 2025. Nemačku je obeležilo pitanje: koliko će snažna postati delimično ekstremno desna „Alternativa za Nemačku“ (AfD)

Američko Ministarstvo pravde tereti predsednika Venecuele Nikolasa Madura da je vođa narko-terorističke organizacije poznate kao Kartel de los Soles (Kartel sunaca)

Predsednik SAD Donald Tramp rekao je na konferenciji za medije da svet nije video napad kakav je on izveo na Venecuelu, da će se narko-teroristi Maduru suditi u Americi, da će američke kompanije pokrenuti propali naftni biznis u Venecueli i da će SAD voditi zemlju dok ne dođe do pravedne tranzicije
Američki predsednik Donald Tramp se obratio svetskoj javnosti povodom napada na Venecuelu i hapšenja predsednika madure koje je, rekao je, gledao kao televizijski šou

Kako žive ljudi u dva najveća grada u Donbasu - Kramatorsku i Slavjansku? Šta misle o mirovnim pregovrima i zašto vlada velika potražanja za stanovima na prvoj liniji fronta?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve