

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Premijer Srbije se prošle nedelje u Moskvi sreo sa predsednikom Rusije. Ovaj susret koji je u Srbiji izazvao veliku pažnju, u Rusiji je prošao posve neprimećeno. Postavlja se pitanje zašto je Putin primio Vučića
Za „Vreme“ iz Moskve
Prošlonedeljna nenajavljena poseta Aleksandra Vučića Moskvi i njegov sastanak sa Vladimirom Putinom privukla je solidnu pažnju srpskih medija, političkih analitičara i nevladinih organizacija. Predsednik Rusije je prilikom susreta izrazio nadu da će se u novoj srpskoj vladi dostojno mesto naći i za ljude koji će poklanjati ozbiljnu pažnju razvoju odnosa između Srbije i Rusije. Tumačenja ove rečenice u domaćim medijima kretala su se od mišljenja da Rusija pokušava da sačuva neki minimum interesa u novoj vlasti do komentara kako je ovo još jedan dokaz „putinizacije“ Srbije.
Kabinet premijera je bio neobično ćutljiv o ovoj poseti i ubrzo se pojavila priča da je on tamo navodno iz privatnih, odnosno zdravstvenih razloga. Dnevni list „Blic“ je vođen tom pričom u petak objavio da im je iz kabineta premijera potvrđeno da je Vučić bio u Moskvi iz privatnih razloga radi „određenih lekarskih pretraga“ koje su u vezi sa povišenim krvnim pritiskom od koga Vučić navodno povremeno pati. „Blic“ i nekolicina drugih medija su zatim podsetili javnost da je Vučić nenajavljeno putovao u Moskvu na „proveru pritiska“ i pre dve godine, pred formiranje tadašnje vlade.
Nasuprot brojnim reakcijama u Srbiji, poseta srpskog premijera prošla je gotovo nezapaženo u većini ruskih medija. „Rossijskaja gazeta“ posvetila je samo tri rečenice ovom događaju, prenevši da je predsednik Rusije čestitao Vučiću na izbornoj pobedi i izrazio gorepomenutu nadu o sastavu buduće vlade. U istom maniru agencije RIA Novosti i ITAR-TASS su samo prenele da je do susreta došlo, pozivajući se na portparola Kremlja Dmitrija Peskova. Već narednog dana Putin se spremao na put u dvodnevnu posetu Grčkoj koja je i te kako privukla pažnju i ruskih i zapadnih medija. Ne čudi da je Vučićev polutajni „privatni“ boravak od nekoliko sati zbog svega toga pao u medijsku senku. Nije isključeno ni da je upravo srpska strana tražila ovaj skromni, donekle intimni format posete, kako bi se stvorio utisak da Vučić može u svako doba „da skokne na kafu kod svog dobrog prijatelja Vladimira“. U tom smislu govorio je Aleksandar Vulin, koji je požurio da objasni da je to dokaz Vučićevog bliskog ličnog odnosa sa ruskim predsednikom. On se tom prilikom pohvalio i kako politika vlade premijera Vučića daje rezultate jer se desilo da se istog dana Vučić sastaje sa Putinom i uklanjaju prepreke otvaranju pregovora o poglavlju 23. i 24. u pristupnim pregovorima sa EU. Susret je otvoreno podržao i bivši Vučićev mentor Vojislav Šešelj, koji je na konferenciji za štampu izjavio da njegova stranka podržava sve oblike saradnje sa Rusijom.
RUSKA PODRŠKA: Nema nikakve sumnje da ova poseta nije došla nimalo slučajno. Srpske vlasti odavno na spoljnopolitičkom planu igraju na kartu balansiranja između Istoka i Zapada. Lider partije čije je izborno telo najvećim delom orijentisano ka što jačoj saradnji sa Rusijom mora da vuče poteze u tom smeru, makar i samo radi sprečavanja opadanja podrške birača u slučaju nepopularnih spoljnopolitičkih mera u budućnosti. Ove mere su u naredne četiri godine više nego verovatne, ako Srbija nastavi da se tehnički približava EU. Usklađivanje spoljne politike Srbije sa „zajedničkim pravcem“ spoljne politike evropske ide u korak sa napretkom u pristupnim pregorima.
KO ĆE U VLADU: Sledeći ovu logiku jasno je da je uključivanje SNP-a Nenada Popovića prvo u predizbornu a, veoma moguće i u postizbornu koaliciju sa SNS-om sa mestom potpredsednika vlade ili nekom drugom pozicijom, ima za cilj održavanje makar prividne orijentacije na „multilateralnost“ srpske spoljne politike. U tom smislu je koalicija okupljena oko SNS u toku izborne kampanje imala susrete sa ruskim predstavnicima, pre svega članovima ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija. U poseti Beogradu početkom aprila predsednik spoljnopolitičkog odbora Saveta Federacije Rusije Konstantin Kosačov otvoreno je u ime Jedinstvene Rusije podržao SNS i SNP.
Vučiću je sastanak sa Putinom dobro došao i kao upozorenje Zapadu, u trenutku kada Hrvatska blokira nastavak pristupnih pregovora Srbije sa EU. Ako se izuzme dnevnopolitički momentum, dugoročno ostaje zanimljivo zašto je Putin uopšte dozvolio da dođe do ovog iznenadnog susreta, čime je u neku ruku sebe stavio u službu dnevne politike Aleksandra Vučića. Ako ništa drugo, to može da govori da je rusko vođstvo u ovom trenutku ipak manje ravnodušno na dešavanja u Srbiji, nego što je to slučaj sa ruskim medijima.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve