img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mađarska

Protesti zbog pedofilskog skandala: Poslednji spust Katalin Novak

17. februar 2024, 08:04 Robert Čoban
Foto: AP Photo/Denes Erdos
Budimpešta: Najmasovniji protest protiv Viktora Orbana
Copied

Sinoćnjim protestom na Trgu heroja u Budimpešti, najmasovnijim od ponovnog dolaska Viktora Obrana na vlast 2010, nastavlja se duboka politička kriza u Mađarskoj koja je započela prošlonedeljnom ostavkom predsednice Katalin Novak zbog „pedofilskog skandala“

Za „Vreme“ iz Budimpešte

Kada sam pre tri nedelje u skijašnici hotela „Termag“ na Jahorini video trojicu pripadnika Žandarmerije MUP-a Republike Srpske bilo mi je jasno da je u blizini neko „štićeno lice“. Dok sam skidao pancerice čuo sam mladu ženu kako plaća iznajmljene skije: „Za mene i gospođu predsednicu!“, rekla je na engleskom.

Razmišljao sam koja to zemlja ima predsednicu a da je u toliko dobrim odnosima sa Dodikom da bi skijala na Jahorini. Odgovor je stigao nekoliko minuta kasnije kada sam ugledao Katalin Novak, predsednicu Mađarske i strastvenu skijašicu koja je bila u poseti Bosni i Hercegovini povodom preuzimanja komande nad snagama EUFOR Althea od strane oružanih snaga njene zemlje i generala Lasla Štica.

Screenshot_20240216-213626_Instagram
Katalin Novak skija na Jahorini / Foto: Screenshot/Instagram

Novak je popularna političarka u vladajućoj partiji Fides i jedna od retkih žena u političkom životu zemlje kojim dominiraju muškarci. Ključna je saveznica premijera Viktora Orbana, a prethodno je obavljala funkciju ministarke za porodicu. Za prvu predsednicu Mađarske izabrana je 2022.

Dok se te srede 30. januara u večernjoj smeni pod reflektorima spuštala niz stazu Poljice, što je kasnije uredno i objavila na svom Instagram profilu, Katalin Novak nije ni slutila da će joj to biti poslednji spust u funkciji šefice mađarske države. Deset dana kasnije, ona je podnela ostavku tokom televizijskog obraćanja uživo i to zbog svoje odluke da pomiluje zatvorenika osuđenog za prikrivanje zlostavljanja dece.

 Skandal i ostavke

Skandal koji je doveo do njene ostavke rasplamsao se kada su u medijima objavljena imena 25 pomilovanih osuđenika u aprilu prošle godine, tokom posete pape Franje Mađarskoj. Na listi osuđenika našlo se i ime zamenika direktora doma za decu u blizini Budimpešte, koji je bio osuđen na tri godine zatvora zbog toga što je prisiljavao decu da povlače optužbe za zlostavljanje protiv direktora doma. Sam direktor je osuđen na osam godina zatvora zbog zlostavljanja dece u državnoj ustanovi. Mađarske opozicione partije i demonstranti tražili su njenu ostavku, ali odluka Katalin Novak da to zaista uradi bila je iznenadna i neočekivana.

Tokom televizijskog obraćanja, Novak je rekla da je pomilovanje odobrila verujući da osuđeni čovek „nije iskorišćavao ranjivost dece o kojoj je trebalo da brine“. Izvinila se žrtvama koje su se „možda osečale kao da nisam na njihovoj strani“.

Hungary President Resigns
Pogrešila sam: Bivša predsednica Mađarske Katalin Novak / Foto: AP Photo/Andrew Medichini

„Pogrešila sam, jer su pomilovanje i nedostatak obrazloženja doprineli da se posumnja u nultu toleranciju prema pedofiliji“, rekla je Novak.

Osim nje, za sporno pomilovanje je okrivljena i Judit Varga, još jedna bitna osoba mađarske vladajuće stranke desnog centra, koja je u to vreme bila ministarka pravosuđa. Očekivalo se da će predvoditi listu kandidata Fidesa za Evropski parlament na izborima ovog leta. U objavi na svojoj Fejsbuk stranici ona je izjavila da će preuzeti političku odgovornost za odobravanje pomilovanja i dala ostavku na mesto poslanice u parlamentu i nositeljke liste za Evropski parlament.

Najmasovniji protest do sada

 Slučaj pomilovanja čoveka uključenog u zlostavljanje dece izazvao je nezapamćen politički skandal za nacionalističku vladu koja dugo upravlja Mađarskom. Posebno je osramoćena sama partija Fides, koja je tradicionalne porodične vrednosti postavila u temelj svoje socijalne politike.

I nakon ostavki kriza u Mađarskoj se nastavila. Sinoć je na čuvenom Trgu heroja održan verovatno najmasovniji miting opozicije od kako je Viktor Orban 2010. ponovo došao na vlast.

Ušli smo u podemnu železnicu ispred čuvene poslastičernice „Žerbo“ u centru Budimpešte na Verešmarti teru. Sledeća stanice na ovoj liniji, inače najstarijoj u kontinentalnoj Evropi (otvorena još 1896. povodom Milenijumskih svečanosti) bila je Deak ter. Kada je tu u naš vagon nagrnula gomila ljudi, toliko njih da ih je pola ostalo na peronu, bilo je jasno da svi oni idu ka Trgu heroja.

Izlazimo iz podzemne i desno od nas je zgrada Ambasade Srbije. Glavna urednica dnevnika „Magyar Szo“ Marta Varju ispričala mi je nedavno da se, dok je radila u ambasadi, lično založila da se na njenu fasadu postavi ploča koja svedoči o burnim događajima iz mađarske revolucije 1956. koji su se ispred i unutar tih zidova odigravali.

To je bilo vreme mađarskog ustanka protiv komunističkog režima kada su Sovjeti tenkovima upali u Budimpeštu. Tenkovi su u dobroj meri bili usmereni ka jugoslovenskoj ambasadi jer su ustanička vlada i premijer Imre Nađ zatražili u njoj utočište. Ustanici su se ubrzo predali novoj vladi Janoša Kadara uz garancije da im se neće ništa desiti, a Imre Nađ je u ambasadi ostao duže jer nije hteo da se preda dok ne dobije garancije. U to vreme Hruščov, Tito i Kadar su pregovarali o tome da se Nađu omogući bezbedan izlazak iz Mađarske. I pošto su dobijene garancije, on je pristao da izađe 22. novembra. Napolju ga je čekao autobus kojim su ga odvezli u Rumuniju, gde je bio u zatvoru oko godinu dana. Nakon montiranog procesa, pogubljen je u junu 1958.

Dosta nam je!

Na Trgu heroja su već hiljade ljudi. Sa bine se čuje muzika jer su organizatori događaja bili popularni influenseri koji su pozvali ljude na protest protiv režima Viktora Orbana čiji su pripadnici umešani u pedofilski skandal. Među devet influensera, zvaničnih organizatora protesta, nalazi se i popularni pevač Azahriah.

Kako su mediji javili, na Trgu heroja i u okolnim ulicama u petak se okupilo „više desetina hiljada demonstranata“ što skup čini najmasovnijim protestom opozicije od ponovnog dolaska Orbana na vlast 2010. godine.

Hungary Protest
Protest u Budimpešti: Dosta nam je! / Foto: AP Photo/Denes Erdos

„Dosta nam je! Potrebne su nam promene jer je ova vlada puna laži i hipokrizije!“, rekao je za „Guardian“ Jožef Molnar (64), jedan od demonstranata koji su na ulicama Budimpešte bili i 1989. kada je rušen komunistički režim.

Od stanice metroa preko svih bočnih ulica bilo je veoma uočljivo prisustvo redara u žutim prslucima koje su rasporedili organizatori protesta. Na svom Fejsbuk profilu influenseri koji su pozvali na demonstracije postavili su pitanje građanima: „Razmislite, koliko je još sličnih slučajeva za koje ne znamo pošto su zataškani?“

Na protestu je bio i „zeleni“ gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačonj koji se pre nekoliko dana vratio iz Beograda gde je bio zvanični gost opozicione Zeleno-leve koalicije.

Tagovi:

Mađarska Katalin Novak Pedofilski skandal Masovni protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Demokratski socijalizam u SAD

01.avgust 2026. Uroš Mitrović

Borba levice i desnice: Bauk kruži Amerikom – bauk njujorške „crvene revolucije“

Američki demokratski socijalisti i konzervativni republikanci vode epsku bitku za dušu nacije i shvatanje „američkog sna“. Da li su Amerikanci spremni za levičarsku pobunu koja je krenula iz Njujorka kao sušta suprotnost Trampovom desničarskom radikalizmu

Fridrih Merc

Sleng i politika

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Šta nemački žiri ima protiv „višenamenskih jaja“

Kako je izbor za omladinsku reč godine oživeo kritiku na račun vojne politike kancelara Fridriha Merca i kakve veze jaja imaju sa tim

Migranti

Španija

31.jul 2026. R. V.

„Napad“ na Seutu: Oko 60.000 migranata upalo u špansku severnoafričku enklavu

Blizu 60.000 ljudi prešlo je za 24 sata iz Maroka do Seute, španske severnoafričke enklave, procena je vlasti u Madridu, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo domaćeg stanovništva, a vladu Pedra Sančeza primoralo da pošalje vojsku

65. mehanizovana brigada ukrajinske vojske

Međunarodni odnosi

31.jul 2026. Roman Gončarenko, Amir Soltanzadeh, Vesli Ran/DW

Hoće li sada da zarate i Iran i Ukrajina?

U toku je rat u Ukrajini i rat u Iranu. Da li je moguće da izbije i rat između Ukrajine i Irana?

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Auto-industrija

31.jul 2026. Nik Martin (DW)

Masovna seča radnih mesta od Folksvagena do Mercedesa: Koliko je duboka kriza nemačke auto-industrije?

Prodaja u Kini opada, kineski proizvođači električnih vozila sve konkurentniji na tržištu, a najveći evropski proizvođači uvode programe štednje

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure