

Korupcija
Prijave za korupciju: Sud Crne Gore o satovima Mila Đukanovića
Upravni sud usvojio je tužbu bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića i poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) iz novembra 2025. godine




Sinoćnjim protestom na Trgu heroja u Budimpešti, najmasovnijim od ponovnog dolaska Viktora Obrana na vlast 2010, nastavlja se duboka politička kriza u Mađarskoj koja je započela prošlonedeljnom ostavkom predsednice Katalin Novak zbog „pedofilskog skandala“
Za „Vreme“ iz Budimpešte
Kada sam pre tri nedelje u skijašnici hotela „Termag“ na Jahorini video trojicu pripadnika Žandarmerije MUP-a Republike Srpske bilo mi je jasno da je u blizini neko „štićeno lice“. Dok sam skidao pancerice čuo sam mladu ženu kako plaća iznajmljene skije: „Za mene i gospođu predsednicu!“, rekla je na engleskom.
Razmišljao sam koja to zemlja ima predsednicu a da je u toliko dobrim odnosima sa Dodikom da bi skijala na Jahorini. Odgovor je stigao nekoliko minuta kasnije kada sam ugledao Katalin Novak, predsednicu Mađarske i strastvenu skijašicu koja je bila u poseti Bosni i Hercegovini povodom preuzimanja komande nad snagama EUFOR Althea od strane oružanih snaga njene zemlje i generala Lasla Štica.


Novak je popularna političarka u vladajućoj partiji Fides i jedna od retkih žena u političkom životu zemlje kojim dominiraju muškarci. Ključna je saveznica premijera Viktora Orbana, a prethodno je obavljala funkciju ministarke za porodicu. Za prvu predsednicu Mađarske izabrana je 2022.
Dok se te srede 30. januara u večernjoj smeni pod reflektorima spuštala niz stazu Poljice, što je kasnije uredno i objavila na svom Instagram profilu, Katalin Novak nije ni slutila da će joj to biti poslednji spust u funkciji šefice mađarske države. Deset dana kasnije, ona je podnela ostavku tokom televizijskog obraćanja uživo i to zbog svoje odluke da pomiluje zatvorenika osuđenog za prikrivanje zlostavljanja dece.
Skandal i ostavke
Skandal koji je doveo do njene ostavke rasplamsao se kada su u medijima objavljena imena 25 pomilovanih osuđenika u aprilu prošle godine, tokom posete pape Franje Mađarskoj. Na listi osuđenika našlo se i ime zamenika direktora doma za decu u blizini Budimpešte, koji je bio osuđen na tri godine zatvora zbog toga što je prisiljavao decu da povlače optužbe za zlostavljanje protiv direktora doma. Sam direktor je osuđen na osam godina zatvora zbog zlostavljanja dece u državnoj ustanovi. Mađarske opozicione partije i demonstranti tražili su njenu ostavku, ali odluka Katalin Novak da to zaista uradi bila je iznenadna i neočekivana.
Tokom televizijskog obraćanja, Novak je rekla da je pomilovanje odobrila verujući da osuđeni čovek „nije iskorišćavao ranjivost dece o kojoj je trebalo da brine“. Izvinila se žrtvama koje su se „možda osečale kao da nisam na njihovoj strani“.


„Pogrešila sam, jer su pomilovanje i nedostatak obrazloženja doprineli da se posumnja u nultu toleranciju prema pedofiliji“, rekla je Novak.
Osim nje, za sporno pomilovanje je okrivljena i Judit Varga, još jedna bitna osoba mađarske vladajuće stranke desnog centra, koja je u to vreme bila ministarka pravosuđa. Očekivalo se da će predvoditi listu kandidata Fidesa za Evropski parlament na izborima ovog leta. U objavi na svojoj Fejsbuk stranici ona je izjavila da će preuzeti političku odgovornost za odobravanje pomilovanja i dala ostavku na mesto poslanice u parlamentu i nositeljke liste za Evropski parlament.
Najmasovniji protest do sada
Slučaj pomilovanja čoveka uključenog u zlostavljanje dece izazvao je nezapamćen politički skandal za nacionalističku vladu koja dugo upravlja Mađarskom. Posebno je osramoćena sama partija Fides, koja je tradicionalne porodične vrednosti postavila u temelj svoje socijalne politike.
I nakon ostavki kriza u Mađarskoj se nastavila. Sinoć je na čuvenom Trgu heroja održan verovatno najmasovniji miting opozicije od kako je Viktor Orban 2010. ponovo došao na vlast.
Ušli smo u podemnu železnicu ispred čuvene poslastičernice „Žerbo“ u centru Budimpešte na Verešmarti teru. Sledeća stanice na ovoj liniji, inače najstarijoj u kontinentalnoj Evropi (otvorena još 1896. povodom Milenijumskih svečanosti) bila je Deak ter. Kada je tu u naš vagon nagrnula gomila ljudi, toliko njih da ih je pola ostalo na peronu, bilo je jasno da svi oni idu ka Trgu heroja.
Izlazimo iz podzemne i desno od nas je zgrada Ambasade Srbije. Glavna urednica dnevnika „Magyar Szo“ Marta Varju ispričala mi je nedavno da se, dok je radila u ambasadi, lično založila da se na njenu fasadu postavi ploča koja svedoči o burnim događajima iz mađarske revolucije 1956. koji su se ispred i unutar tih zidova odigravali.
To je bilo vreme mađarskog ustanka protiv komunističkog režima kada su Sovjeti tenkovima upali u Budimpeštu. Tenkovi su u dobroj meri bili usmereni ka jugoslovenskoj ambasadi jer su ustanička vlada i premijer Imre Nađ zatražili u njoj utočište. Ustanici su se ubrzo predali novoj vladi Janoša Kadara uz garancije da im se neće ništa desiti, a Imre Nađ je u ambasadi ostao duže jer nije hteo da se preda dok ne dobije garancije. U to vreme Hruščov, Tito i Kadar su pregovarali o tome da se Nađu omogući bezbedan izlazak iz Mađarske. I pošto su dobijene garancije, on je pristao da izađe 22. novembra. Napolju ga je čekao autobus kojim su ga odvezli u Rumuniju, gde je bio u zatvoru oko godinu dana. Nakon montiranog procesa, pogubljen je u junu 1958.
Dosta nam je!
Na Trgu heroja su već hiljade ljudi. Sa bine se čuje muzika jer su organizatori događaja bili popularni influenseri koji su pozvali ljude na protest protiv režima Viktora Orbana čiji su pripadnici umešani u pedofilski skandal. Među devet influensera, zvaničnih organizatora protesta, nalazi se i popularni pevač Azahriah.
Kako su mediji javili, na Trgu heroja i u okolnim ulicama u petak se okupilo „više desetina hiljada demonstranata“ što skup čini najmasovnijim protestom opozicije od ponovnog dolaska Orbana na vlast 2010. godine.


„Dosta nam je! Potrebne su nam promene jer je ova vlada puna laži i hipokrizije!“, rekao je za „Guardian“ Jožef Molnar (64), jedan od demonstranata koji su na ulicama Budimpešte bili i 1989. kada je rušen komunistički režim.
Od stanice metroa preko svih bočnih ulica bilo je veoma uočljivo prisustvo redara u žutim prslucima koje su rasporedili organizatori protesta. Na svom Fejsbuk profilu influenseri koji su pozvali na demonstracije postavili su pitanje građanima: „Razmislite, koliko je još sličnih slučajeva za koje ne znamo pošto su zataškani?“
Na protestu je bio i „zeleni“ gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačonj koji se pre nekoliko dana vratio iz Beograda gde je bio zvanični gost opozicione Zeleno-leve koalicije.


Upravni sud usvojio je tužbu bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića i poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) iz novembra 2025. godine


Valerij Zalužni, bivši glavnokomandujući ukrajinske vojske i ambasador u Londonu, kaže da je tehnološka revolucija na ratištu stvorila pat-poziciju u kojoj pojedinačne taktičke pobede gube na značaju. Otvoreno kritikuje „prevaziđenu“ stratešku kulturu NATO alijanse i poručuje da će pobednika u ratu odlučiti društvena izdržljivost, a ne pomeranje linije fronta


U Iranu je za dva dana američkih vazdušnih udara poginulo najmanje 14 ljudi, a ranjeno još 78, saopštilo je u četvrtak iransko Ministarstvo zdravlja. Teheran udarc uzvraća po država Persijskog zaliva


U albanskim protestima mogu se prepoznati odjeci dugotrajnih demonstracija u Srbiji protiv klijentelizma i nedostatka odgovornosti vlasti, piše Gardijan


Model zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji može da predvidi sklonost državnih službenika ka korupciji razvijen je u Beču
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve