

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Sinoćnjim protestom na Trgu heroja u Budimpešti, najmasovnijim od ponovnog dolaska Viktora Obrana na vlast 2010, nastavlja se duboka politička kriza u Mađarskoj koja je započela prošlonedeljnom ostavkom predsednice Katalin Novak zbog „pedofilskog skandala“
Za „Vreme“ iz Budimpešte
Kada sam pre tri nedelje u skijašnici hotela „Termag“ na Jahorini video trojicu pripadnika Žandarmerije MUP-a Republike Srpske bilo mi je jasno da je u blizini neko „štićeno lice“. Dok sam skidao pancerice čuo sam mladu ženu kako plaća iznajmljene skije: „Za mene i gospođu predsednicu!“, rekla je na engleskom.
Razmišljao sam koja to zemlja ima predsednicu a da je u toliko dobrim odnosima sa Dodikom da bi skijala na Jahorini. Odgovor je stigao nekoliko minuta kasnije kada sam ugledao Katalin Novak, predsednicu Mađarske i strastvenu skijašicu koja je bila u poseti Bosni i Hercegovini povodom preuzimanja komande nad snagama EUFOR Althea od strane oružanih snaga njene zemlje i generala Lasla Štica.


Novak je popularna političarka u vladajućoj partiji Fides i jedna od retkih žena u političkom životu zemlje kojim dominiraju muškarci. Ključna je saveznica premijera Viktora Orbana, a prethodno je obavljala funkciju ministarke za porodicu. Za prvu predsednicu Mađarske izabrana je 2022.
Dok se te srede 30. januara u večernjoj smeni pod reflektorima spuštala niz stazu Poljice, što je kasnije uredno i objavila na svom Instagram profilu, Katalin Novak nije ni slutila da će joj to biti poslednji spust u funkciji šefice mađarske države. Deset dana kasnije, ona je podnela ostavku tokom televizijskog obraćanja uživo i to zbog svoje odluke da pomiluje zatvorenika osuđenog za prikrivanje zlostavljanja dece.
Skandal i ostavke
Skandal koji je doveo do njene ostavke rasplamsao se kada su u medijima objavljena imena 25 pomilovanih osuđenika u aprilu prošle godine, tokom posete pape Franje Mađarskoj. Na listi osuđenika našlo se i ime zamenika direktora doma za decu u blizini Budimpešte, koji je bio osuđen na tri godine zatvora zbog toga što je prisiljavao decu da povlače optužbe za zlostavljanje protiv direktora doma. Sam direktor je osuđen na osam godina zatvora zbog zlostavljanja dece u državnoj ustanovi. Mađarske opozicione partije i demonstranti tražili su njenu ostavku, ali odluka Katalin Novak da to zaista uradi bila je iznenadna i neočekivana.
Tokom televizijskog obraćanja, Novak je rekla da je pomilovanje odobrila verujući da osuđeni čovek „nije iskorišćavao ranjivost dece o kojoj je trebalo da brine“. Izvinila se žrtvama koje su se „možda osečale kao da nisam na njihovoj strani“.


„Pogrešila sam, jer su pomilovanje i nedostatak obrazloženja doprineli da se posumnja u nultu toleranciju prema pedofiliji“, rekla je Novak.
Osim nje, za sporno pomilovanje je okrivljena i Judit Varga, još jedna bitna osoba mađarske vladajuće stranke desnog centra, koja je u to vreme bila ministarka pravosuđa. Očekivalo se da će predvoditi listu kandidata Fidesa za Evropski parlament na izborima ovog leta. U objavi na svojoj Fejsbuk stranici ona je izjavila da će preuzeti političku odgovornost za odobravanje pomilovanja i dala ostavku na mesto poslanice u parlamentu i nositeljke liste za Evropski parlament.
Najmasovniji protest do sada
Slučaj pomilovanja čoveka uključenog u zlostavljanje dece izazvao je nezapamćen politički skandal za nacionalističku vladu koja dugo upravlja Mađarskom. Posebno je osramoćena sama partija Fides, koja je tradicionalne porodične vrednosti postavila u temelj svoje socijalne politike.
I nakon ostavki kriza u Mađarskoj se nastavila. Sinoć je na čuvenom Trgu heroja održan verovatno najmasovniji miting opozicije od kako je Viktor Orban 2010. ponovo došao na vlast.
Ušli smo u podemnu železnicu ispred čuvene poslastičernice „Žerbo“ u centru Budimpešte na Verešmarti teru. Sledeća stanice na ovoj liniji, inače najstarijoj u kontinentalnoj Evropi (otvorena još 1896. povodom Milenijumskih svečanosti) bila je Deak ter. Kada je tu u naš vagon nagrnula gomila ljudi, toliko njih da ih je pola ostalo na peronu, bilo je jasno da svi oni idu ka Trgu heroja.
Izlazimo iz podzemne i desno od nas je zgrada Ambasade Srbije. Glavna urednica dnevnika „Magyar Szo“ Marta Varju ispričala mi je nedavno da se, dok je radila u ambasadi, lično založila da se na njenu fasadu postavi ploča koja svedoči o burnim događajima iz mađarske revolucije 1956. koji su se ispred i unutar tih zidova odigravali.
To je bilo vreme mađarskog ustanka protiv komunističkog režima kada su Sovjeti tenkovima upali u Budimpeštu. Tenkovi su u dobroj meri bili usmereni ka jugoslovenskoj ambasadi jer su ustanička vlada i premijer Imre Nađ zatražili u njoj utočište. Ustanici su se ubrzo predali novoj vladi Janoša Kadara uz garancije da im se neće ništa desiti, a Imre Nađ je u ambasadi ostao duže jer nije hteo da se preda dok ne dobije garancije. U to vreme Hruščov, Tito i Kadar su pregovarali o tome da se Nađu omogući bezbedan izlazak iz Mađarske. I pošto su dobijene garancije, on je pristao da izađe 22. novembra. Napolju ga je čekao autobus kojim su ga odvezli u Rumuniju, gde je bio u zatvoru oko godinu dana. Nakon montiranog procesa, pogubljen je u junu 1958.
Dosta nam je!
Na Trgu heroja su već hiljade ljudi. Sa bine se čuje muzika jer su organizatori događaja bili popularni influenseri koji su pozvali ljude na protest protiv režima Viktora Orbana čiji su pripadnici umešani u pedofilski skandal. Među devet influensera, zvaničnih organizatora protesta, nalazi se i popularni pevač Azahriah.
Kako su mediji javili, na Trgu heroja i u okolnim ulicama u petak se okupilo „više desetina hiljada demonstranata“ što skup čini najmasovnijim protestom opozicije od ponovnog dolaska Orbana na vlast 2010. godine.


„Dosta nam je! Potrebne su nam promene jer je ova vlada puna laži i hipokrizije!“, rekao je za „Guardian“ Jožef Molnar (64), jedan od demonstranata koji su na ulicama Budimpešte bili i 1989. kada je rušen komunistički režim.
Od stanice metroa preko svih bočnih ulica bilo je veoma uočljivo prisustvo redara u žutim prslucima koje su rasporedili organizatori protesta. Na svom Fejsbuk profilu influenseri koji su pozvali na demonstracije postavili su pitanje građanima: „Razmislite, koliko je još sličnih slučajeva za koje ne znamo pošto su zataškani?“
Na protestu je bio i „zeleni“ gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačonj koji se pre nekoliko dana vratio iz Beograda gde je bio zvanični gost opozicione Zeleno-leve koalicije.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve