

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Uskraćene su im subvencije za dizel i za porez na poljoprivredna vozila i mašine. Zato će nemački poljoprivrednici jedinstveni i složni da blokiraju celu zemlju. Saveznu vladu hvata panika
Pretnja Saveza nemačkih seljaka da će u ponedeljak blokirati autoputeve i glavne raskrsnice u većim gradovima izazvala je neviđenu paniku u celoj zemlji. Trgovinske radnje danas, u nedelju, grčevito popunjavaju svoje zalihe, jer ne znaju kada će uredno snadbevanje ponovo biti moguće. Objavljeno je da se neće negativno obračunavati zarada ljudima koji zbog blokada ne mogu da stignu na posao, školske vlasti su dale nalog da se đacima zbog novonastale situacije ne beleže neopravdani časovi ako ne dođu u školu, preporučeno je da se što manje koriste privatni automobili, a što više šinski prevoz, tramvaji, metro, železnica.
Nakon što je Ustavni sud zabranio Sveznoj vladi određene troškove unese u budžet za 2024. godinu, nastala je rupa od 17 milijardi evra. Tek je pre neki dan postignut kompromis u koalicionoj vladi sastavljenoj od tri partije – socijaldemokratske, zelene i liberalne – o ispravljenom budžetu sa brisanjem raznih subvencija, što će dovesti do značajnog povećanja cene benzina i dizela, električne energije, grejanja, brisane su i subvencije za električne automobile, smanjen tempo izgradnje mnogih projektovanih investicija.
Bes poljoprivrednika
A što se tiče poljoprivrednih proizvođača – brisane su subvenicje za nabavku dizela i uveden porez na sva poljoprivredna vozila, isti kao za putničke automobile, srazmerno snazi motora i potrošnji goriva. Jasno je da teški traktori i poljoprivredne mašine troše velike količine dizela i poseduju motore velike snage. Nemački poljoprivrednici smatraju da oruđe na koje su navikli ne sme da se stavi u istu ravan sa privatnim automobilima.
To je osnovni razlog zašto su ozlojeđeni poljoprivrednici pozvali na blokadu cele zemlje i zašto optužuju koalicionu Saveznu vladu da će „uništiti nemačku poljoprivredu“.
Uplašena Vlada odmah je donekle popustila, odustala od poreza za poljoprivredne mašine i obećala da će se postepeno vraćati subvencije za gorivo, ali time je u očima seljaka pokazala slabost, neodlučnost i nesigurnost, pa je odlučeno da će blokade svejedno započeti sutra, 8. januara.
Predsednik Saveza seljaka Joahim Rukvid naglasio je da su radikalni potezi nepoželjni, jer da su se među buntovnike uvukle i razne ekstremičke grupe sa desnice i nemirne levice. Inače toliko različite, počele su da deluju u istom pravcu.
Pokušaj „linča“ ministra privrede
U petak je grupa od oko 300 ozlojeđenih seljaka sprečila potpredsednika vlade i ministra privrede Roberta Habeka da siđe sa broda na kome je stizao sa godišnjeg odmora, a u kome je bilo i mnogo putnika sa decom. Čak su pokušali da jurišaju na brod, da „linčuju“ Habeka što je policija jedva sprečila suzavcem. Brod se udaljio od obale i na kraju putnike iskrcao na nekom drugom mestu.
Apsurd je što je nemačka poljoprivreda subvencionisana kao malo koja na svetu, čak i posle svih planiranih ušteda prosečnom poljoprivrednom imanju ostala bi subvencija od oko 40.000 evra godišnje. To izaziva revolt u svim ostalim granama nemačke privrede u kojima zaposleni smatraju da se seljaci finansiraju na njihov račun i da zbog toga nemaju nikakvog prava da se bune. U ovom sporu nazire se pukotina koja razdvaja radne ljude vodeće privrede Evrope, što će svakako imti posledica na celi kontinent, posebno naa Evropsku uniju za čiji novi parlament su zakazani izbori.
U Nemačkoj postoji 256.000 poljoprivrednih imanja u kojima radi oko 937.000 ljudi. Statistika pokazuje da je u toj zemlji posao ima oko 46,1 miliona građana. Po računici Svetske banke Nemačka ima 83,2 miliona građana.
Sve policijske stanice u Nemačkoj su stavljene u pripravnost zbog mogućih incidenata u ponedeljak.
J.H./Zeit/Standard/ARD


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve