img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pandemija gripa

Prirodni neprijatelj u gostima

29. april 2009, 15:19 Slobodan Bubnjević
Copied

Meksički ubica, isprva nazvan svinjskim, potom severnoameričkim gripom, nastaje od klasičnog virusa tipa A, podtipa H1N1, koji se inače lako prenosi među ljudima

Ljudskoj vrsti trenutno preti pandemija od jednog novog, smrtonosnog virusa koji se iz Meksika, pre pet dana, najednom počeo razlivati po celom svetu. „Prema opštem mišljenju, njemu tu nije mesto jer donekle izlazi iz okvira običnih događaja“, kaže Alber Kami u uvodu romana Kuga, dela koje više nego plastično prikazuje šta sve može da se dogodi kad se kakva opaka zaraza uvuče među ljude.

U poslednjih pet dana, Svetska zdravstvena organizacija (WHO), državne službe za zaštitu javnog zdravlja i hiljade pojedinih lekara širom planete iz sata u sat preduzimaju raznovrsne mere upravo zato da se ne bi probudila sva ta zla koja iz ljudskog karaktera pojedini vrlo zarazni bacili i virusi mogu isterati na površinu.

No, pandemija, što je naziv za epidemiju koja je dostigla globalne razmere, definitivno kamijevski izlazi iz okvira običnih događaja, pa ne čudi što mnogo ljudi misli ili oseća kako za nju nema mesta u svetu u kome se za svaku zamislivu nevolju može pronaći (i eventualno linčovati) odgovorni činovnik, kao da prirodne katastrofe više ne postoje same po sebi.

Tokom prethodnog, dvadesetog veka, dogodile su se tri prave pandemije gripa: španska groznica (1918–1920), azijski grip (1957–1958) i hongkonški grip (1968–1969), bolesti koje su zajedno usmrtile oko 43 miliona ljudi. Ove pandemije, kao što inače čine, širile su se u talasima – zaraze su tri do četiri puta obišle planetu, svaki put odnoseći sve više žrtava, pri čemu je smrtnost uvek bila najjača na početku talasa. Epidemiolozi se slažu da su u određenim intervalima takve globalne zaraze prirodne, čak i neizbežne, kad se posmatra dugoročno.

Priroda virusa gripa je takva da je on možda jedan od poslednjih pravih prirodnih neprijatelja čoveka. Inače, grip, ili influenca, infektivan je, odnosno to je zarazna bolest koja se javlja i kod drugih sisara i ptica. Svaki grip izazivaju virusi iz poznate zločinačke familije Orthomyxoviridae, kojoj pripada pet klanova, sve gori od goreg: tri tipa influence A, B i C, koje sezonski obilaze svet, kao i manje poznati Isavirus, koji napada losose i Thogotovirus, koji se prenosi krpeljima. Sve dosadašnje pandemije izazvali su virusi tipa A, koji ima mnogo podtipova: španski H1N1, azijski H2N2, hongkonški H3N2, kao i ptičji H5N1, ali i razne druge.

Svi ovi virusi, mada opaki za životinje i čoveka, toliko su bizarni da se jedva mogu nazvati živim bićima – to su kuglice od svega 50 do 150 nanometara u prečniku, koje su u omotaču sačinjene samo od dva proteina – jedan je hemagglutinin (koji je ono što se u imenu virusa označava sa H), a drugi neuraminidase (označen sa N). Unutar njih se nalazi umotan genetički materijal virusa, RNK, i sve što virusi u svom jadnom životu čine jeste da pokušavaju da se u nekom živom biću domognu neke pristojne DNK i dok se ona rutinski raspliće uvale joj svoj RNK. No, to je upravo ono što, pojednostavljeno gledano, kod vlasnika DNK dovodi do bolesti.

Neki virusi gripa žive endemski, samo u jednoj životinji, pa se stoga razlikuju ljudski, ptičji, svinjski, konjski i pseći. Međutim, glavna nevolja sa njima je što neprekidno mutiraju, menjajući sekvence u svom genetičkom materijalu, pa tako stalno nastaju nove forme koje imuni sistem domaćina ne može da prepozna i zaustavi pre nego što mu upropaste zdravu DNK u ćelijama.

Kad virus dospe u čoveka, period inkubacije traje do sedam dana, što je idealno da se zarazi što više ljudi. Najčešće se prenosi aerosolno – vazduhom – kapljicama nastalim kijanjem ili izdisanjem, ali može i kontaktom sa bilo kojom telesnom tečnošću. Širenje virusa se može donekle obuzdati vakcinama protiv gripa koje sadrže sva tri tipa influence, no, teorijski, od njih nema mnogo pomoći kad se pojavi novi mutirani virus. Kao u ovom, poslednjem slučaju, potrebno je više meseci da se napravi odgovarajuća vakcina.

Kakav se virus pojavio u Meksiku? To je zapravo klasični virus tipa A, podtipa H1N1. No, njegov genetički sadržaj je prilično izmiksovan, potekao od mešavine ljudskog, svinjskog i ptičjeg gripa. Njegovo poreklo nije poznato, mada je najverovatnije prvo zarazio ljude koji su bili u kontaktu sa svinjama. Isprva je u medijima nazvan svinjskim gripom, mada je kasnije WHO preporučila da je umesniji naziv „severnoamerički grip“, naročito jer širenje zaraze nema veze sa konzumiranjem svinjskog mesa.

Nevolja je što se H1N1 lako, aerosolno, prenosi među ljudima. Svojevremeno je ubio milione ljudi tokom španske groznice, da bi, tokom prošle nedelje, odmah pošto se pojavio, usmrtio gotovo 200 ljudi u Meksiku. Virus se izuzetno brzo proširio svetom, uz nešto panike, problema na berzi i podizanja uzbune od strane WHO-a na četvrti nivo.

Na sreću, do zaključenja ovog broja „Vremena“ nije bilo smrtnih slučajeva van Meksika, što bi, kako kažu neki epidemiolozi, moglo da znači da nije u toj meri smrtonosan kako bi se moglo činiti. Da li ima potencijal da izazove pandemiju? Nadajmo se da nema, ali uz ozbiljne epidemiološke mere koje su preduzete i znanje koje čovek danas poseduje, civilizacija nikad nije bila spremnija za ovog svog neprijatelja.

Niko, uostalom, ne broji kakve pandemije čovek izaziva u svetu virusa.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Eksplozija ronilačke boce

25.avgust 2025. B. B.

Crna Gora: Dečaku iz Srbije amputirana šaka

U eksploziji boce za ronjenje nadomak plaže u mestu Krimovica fragmenti boce za ronjenje su na većoj udaljenosti pogodili dečaka kome je amputirana šaka

SAD

25.avgust 2025. Angela Gepfert (DW)

Kako se Tramp bogati dok je predsednik: Od nekretnina i kriptovaluta do obveznica i akcija

Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo

SAD

25.avgust 2025. M. L. J.

Nacionalna garda sa puškama: Zašto Tramp izvodi vojsku na ulice

Američka Nacionalna garda u Vašingtonu počela je u nedelju da nosi oružje. Donald Tramp hoće da je rasporedi i u Čikagu i Baltimoru. Zašto predsednik SAD izvodi vojsku na ulice američkih gradova

Rusija

24.avgust 2025. I.M.

Tragedija u Moskvi: Eksplozija u Centralnoj dečjoj prodavnici

U centru Moskve došlo je do eksplozije u poznatoj zgradi Centralne dečje prodavnice. Poginula je najmanje jedna osoba, a tri su povređene, od kojih su dve hospitalizovane

Region

23.avgust 2025. S.Ć.

Štrajk: U Crnu Goru se ne može vozom

Do daljnjeg, zbog štrajka železničara, stoje vozovi Crne Gore što se odražava i na saobraćaj u Srbiji

Komentar

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Krvava nedelja i posledice

Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure