

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Zvaničan cilj združene vojne vežbe kineske i ruske mornarice je da pokažu sposobnost u rešavanju sigurnosnih pretnji i očuvanju mira i stabilnosti na globalnom i regionalnom nivou. Za NATO, međutim, Kina se svrstala na stranu Moskve u ratu protiv Ukrajine, a Peking upozorava zapadnu vojnu alijansu da „ne dovodi haos u Aziju“
Mornarice Kine i Rusije su 14. jula pokrenule zajedničku vežbu u vodama i vazdušnom prostoru u blizini Žanjianga, grada u južnokineskoj provinciji Guangdong, gde se nalazi štab kineskih pomorskih snaga, i to samo nekoliko dana nakon što su NATO saveznici nazvali Peking „presudnim u omogućavanju rata u Ukrajini“.
Kina i Rusija tom vojnom vežbom produbljuju „sveobuhvatno strateško partnerstvo“, a vežba se sprovodi u skladu s kinesko-ruskim godišnjim planom za vojni angažman i bilateralnim sporazumom, saopštilo je kinesko Ministarstvo odbrane.
Pokazati sposobnost kineske i ruske mornarice
Kinesko ministarstvo odbrane je saopštilo da su snage Kine i Rusije nedavno bile u patrolama u zapadnom i severnom Tihom okeanu, ali da te operacija nije imala nikakve veze s međunarodnom i regionalnom situacijom, niti su bile usmerene ni protiv jedne treće strane, piše Radio Slobodna Evropa.
Cilj vežbe je da se pokažu sposobnosti kineske i ruske mornarice u rešavanju sigurnosnih pretnji i očuvanju mira i stabilnosti na globalnom i regionalnom nivou, a navedeno je da bi u vežbu mogle da budu uključene protivraketne vežbe, napadi s mora i protivvazdušna odbrana.
„Kina ima fer i objektivan stav prema ratu u Ukrajini“
Saopštenje koje su potpisale 32 članice NATO saveza na nedavno održanom samitu u Vašingtonu jasno je pokazalo da Kina još više ulazi u fokus tog vojnog saveza – tu se Peking označava kao faktor koji „presudno omogućava“ ruski rat protiv Ukrajine.
Kao odgovor Kina je optužila NATO da traži sigurnost na račun drugih i poručila NATO savezu „da ne donosi haos u Aziju“, a kinesko Ministarstvo inostranih poslova naglašava da Kina ima fer i objektivan stav prema ratu u Ukrajini.
Prijateljstvo „bez granica“
Kina i Rusija su se približile prethodnih godina ističući da je njihovo prijateljstvo „bez granica“, a Peking je dodatno ojačao svoje diplomatske, ekonomske i vojne veze s Moskvom od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine
Kina nikada nije osudila rusku invaziju i tvrdi da je neutralna strana u sukobu, a zapadni lideri su je kritikovali zbog političke i ekonomske podrške Rusiji, uključujući trgovinu robom koja ima i civilnu i vojnu namenu.
Pacifik je žarište međunarodnih napetosti zbog sporova oko suvereniteta između Kine i nekoliko njenih komšija koje podržavaju Sjedinjene Američke Država, kao što su Japan, Filipini i Tajvan.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve