

Rat u Ukrajini
Džojstik-rat u Ukrajini
Da li već roboti i dronovi ratuju za ljude? Ovih naprava se sada plaše u ratu više nego nego tenkova i puški




Zvaničan cilj združene vojne vežbe kineske i ruske mornarice je da pokažu sposobnost u rešavanju sigurnosnih pretnji i očuvanju mira i stabilnosti na globalnom i regionalnom nivou. Za NATO, međutim, Kina se svrstala na stranu Moskve u ratu protiv Ukrajine, a Peking upozorava zapadnu vojnu alijansu da „ne dovodi haos u Aziju“
Mornarice Kine i Rusije su 14. jula pokrenule zajedničku vežbu u vodama i vazdušnom prostoru u blizini Žanjianga, grada u južnokineskoj provinciji Guangdong, gde se nalazi štab kineskih pomorskih snaga, i to samo nekoliko dana nakon što su NATO saveznici nazvali Peking „presudnim u omogućavanju rata u Ukrajini“.
Kina i Rusija tom vojnom vežbom produbljuju „sveobuhvatno strateško partnerstvo“, a vežba se sprovodi u skladu s kinesko-ruskim godišnjim planom za vojni angažman i bilateralnim sporazumom, saopštilo je kinesko Ministarstvo odbrane.
Pokazati sposobnost kineske i ruske mornarice
Kinesko ministarstvo odbrane je saopštilo da su snage Kine i Rusije nedavno bile u patrolama u zapadnom i severnom Tihom okeanu, ali da te operacija nije imala nikakve veze s međunarodnom i regionalnom situacijom, niti su bile usmerene ni protiv jedne treće strane, piše Radio Slobodna Evropa.
Cilj vežbe je da se pokažu sposobnosti kineske i ruske mornarice u rešavanju sigurnosnih pretnji i očuvanju mira i stabilnosti na globalnom i regionalnom nivou, a navedeno je da bi u vežbu mogle da budu uključene protivraketne vežbe, napadi s mora i protivvazdušna odbrana.
„Kina ima fer i objektivan stav prema ratu u Ukrajini“
Saopštenje koje su potpisale 32 članice NATO saveza na nedavno održanom samitu u Vašingtonu jasno je pokazalo da Kina još više ulazi u fokus tog vojnog saveza – tu se Peking označava kao faktor koji „presudno omogućava“ ruski rat protiv Ukrajine.
Kao odgovor Kina je optužila NATO da traži sigurnost na račun drugih i poručila NATO savezu „da ne donosi haos u Aziju“, a kinesko Ministarstvo inostranih poslova naglašava da Kina ima fer i objektivan stav prema ratu u Ukrajini.
Prijateljstvo „bez granica“
Kina i Rusija su se približile prethodnih godina ističući da je njihovo prijateljstvo „bez granica“, a Peking je dodatno ojačao svoje diplomatske, ekonomske i vojne veze s Moskvom od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine
Kina nikada nije osudila rusku invaziju i tvrdi da je neutralna strana u sukobu, a zapadni lideri su je kritikovali zbog političke i ekonomske podrške Rusiji, uključujući trgovinu robom koja ima i civilnu i vojnu namenu.
Pacifik je žarište međunarodnih napetosti zbog sporova oko suvereniteta između Kine i nekoliko njenih komšija koje podržavaju Sjedinjene Američke Država, kao što su Japan, Filipini i Tajvan.


Da li već roboti i dronovi ratuju za ljude? Ovih naprava se sada plaše u ratu više nego nego tenkova i puški


Ministar odbrane SAD Pit Hegset tvrdi da je iranska vojska borbeno neefikasna i da je Modžtaba Hamnei „ranjen“, dok SAD planiraju najveći talas udara u istoriji sukoba s Iranom


Zbog rata sa Iranom drastično je skočila cena nafte od koje zavisi ruska ekonomija, Vašington je zbog energetske krize u najavi olabavio sankcije na prodaju ruske nafte i potpuno skrenuo pogled s Kijeva na Teheran. Najveću dobit od novog rata na Bliskom istoku za sada ima Vladimir Putin


Hrvatska se našla u sukobu s Mađarskom i Slovačkom zbog spora oko Janafa, dok Brisel od toga, čini se, pere ruke


U Iraku je pao američki avion za dopunu gorivu. Incident „nije bio uzrokovan neprijateljskom ili prijateljskom vatrom“, saopštile su vojne vlasti SAD
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve