img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gruzija

Predsednica uložila veto jer smatra da je zakon iskorišćen za gušenje opozicije i medija

19. maj 2024, 11:04 M.P. /RSE
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Zakon o stranim agentima udaljava Gruziju od evropskog puta.
Copied

Višenedeljne demonstracije na ulicama Tbilisija, tuča u skupštini, upozorenje Zapada... Ništa nije sprečilo gruzijski parlament da izglasa zakon o stranim agentima. Predsednica Salome Zurabišvili uložila je veto na kontroverzni zakon iako smatra da će je Gruzijski san nadglasati

Predsednica Gruzije, Salome Zurabišvili je u subotu uložila veto na zakon o „stranim agentima“ kojim se između ostalog targetiraju mediji, a zbog kojeg Gruzijci protestuju već nedeljama, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Prema tom zakonu, mediji i nevladine organizacije bi morali da se registruju kao entiteti koji „zastupaju interese stranih sila„, ukoliko više od 20 odsto njihovih finansija stiže iz inostranstva.

Zakon za koji kritičari tvrde da liči na rusko zakonsko rešenje kojim je tamošnji predsednik Vladimir Putin ugušio opoziciju i nezavisne medije, usvojen je u utorak 14. maja, uprkos višenedeljnim protestima u zemlji i upozorenjima sa Zapada.

Period uoči i nakon usvajanja zakona je obeležen masovnim demonstracijama desetina hiljada Gruzijaca, koje su više puta nasilno gušene, suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima.

Gušenje opozicije i medija

Predsednica Gruzije Salome Zurabišvili ocenila je da je usvajanje zakona o „stranim agentima“ na insistiranje vlade predstavlja jasno odstupanje od zapadnog puta zemlje, što će ugroziti njene napore da se pridruži Evropskoj uniji.

Zurabišvili je intervjuu za Glas Amerike ponovila da će staviti veto na zakon koji liči na zakon u Rusiji, a koji je iskorišćen za gušenje opozicije i medija, ali i ukazala da vladajuća partija Gruzijski san ima dovoljnu većinu u parlamentu da prevlada njen veto.

Ona je rekla da je zakon usvojen u atmosferi obnovljene „veoma antizapadne, antiameričke, antievropske“ retorike s optužbama da Zapad želi da podstakne destabilizaciju Gruzije i smeni vladu.

„Zakon je podnet u najgorem trenutku, jer treba da radimo na pozitivnom zakonodavstvu koje se od nas očekuje“, rekla je Zurabišvili.

Ugroženi odnosi

Zurabišvili je ranije tokom sedmice najavila da će uložiti veto, te da smatra da je zakon „neprihvatljiv“ i da predstavlja jasno odstupanje od evropskog puta zemlje.

Nakon što je Gruzija u decembru dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, Brisel i Vašington upozoravaju da bi usvojeni zakon mogao da ugrozi partnerstvo zemlje sa Zapadom.

Postoji mogućnost da Evropska unija zbog zakona zamrzne kandidaturu za članstvo ove zemlje, pisao je ove sedmice Financial Times.

Pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O’Brajen, koji je boravio u Tbilisiju dan pred usvajanje zakona rekao je da će odnosi Vašingtona sa tom zemljom biti ugroženi i da će američka pomoć Gruziji biti predmet revizije ako se usvoji predlog zakona.

„Ako se zakon usvoji bez usaglašavanja sa normama EU i ako se nastavi ovakva retorika i klevete SAD i drugih partnera, mislim da je odnos ugrožen“, rekao je O’Brajen.

Sličan zakon je prošle godine bio predložen u gruzijskom parlamentu, ali je povučen nakon masovnih protesta. Pre nekoliko meseci je praktično isto zakonsko rešenje uz neznatne izmjene vraćeno pred poslanike.

Sukobi

Opozicija osuđuje nacrt kao „ruski zakon“, jer, kako navode, Moskva koristi sličan zakon za obračun sa nezavisnim medijima, neprofitnim organizacijama i aktivistima koji su kritični prema Kremlju.

Tokom burne debate o osporavanom zakonu, poslanici vladajuće stranke i opozicije su se sukobili i razmenjivali udarce, pokazuju snimci koje je emitovala javna televizija Gruzije.

Sukobi između poslanika opozicije i vladajuće stranke izbili su nakon što se stotine demonstranata, uglavnom mladih, okupilo ispred parlamenta protestujući protiv ovog zakona. Ipak, zakon je usvojen.

Dan čistote porodice

Visoki sveštenici Gruzijske pravoslavne crkve i konzervativne verske grupe obeležili su u petak novouvedeni praznik Dan čistote porodice maršom duž centralne avenije u Tbilisiju, koja je poprište višenedeljnih protesta zbog usvojenog zakona o „stranim agentima“.

Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Gruzijska pravoslavna crkva protiv LGBT zajednice.

Dan čistote porodice ustanovila je Gruzijska pravoslavna crkva 2014. godine kao odgovor na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, koji se obeležava svake godine 17. maja kako bi se podigla svest o kršenju LGBT prava širom sveta.

Da bi se izbegla konfrontacija, tokom marša za Dan čistote porodice nisu zakazani skupovi protiv zakona o „stranim agentima.

Marš na Dan čistote porodice za koji je ove godine određen neradni dan, podržava vladajuća partija Gruzijski san, koja je u martu progurala predlog zakona o ograničavanju prava LGBT osoba, samo nekoliko nedelja pre nego što je vratila u parlamentarnu proceduru zakon o „stranim agentima“ koji liči na drakonski ruski zakon.

Zakon o ograničavanju LGBT prava zabranjuje transrodne operacije, usvajanje dece istopolnim parovima, označavanje pola koji nije muški i ženski u zvaničnim dokumentima, i organizovanje javnih događaja koji se zalažu za istopolne odnose.

 

Tagovi:

Demonstracije Gruzija Zakon o stranim agentima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Oružje

22.jun 2025. M. L. J.

Najveća nenuklearna bomba: Čime su SAD bombardovale Iran

Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu

Iran

22.jun 2025. M. L. J.

Reakcije iz sveta na američki napad na Iran: Koga se najviše plaše

Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. M. L. J.

Pretnje Irana posle američkog napada: Biće trajnih posledica

Prve reakcije iz Irana, nakon borbardovanja njihovih nuklearnih postrojenja od strane Amerike, su između kontrapretnji i tvrdnji o malim štetama

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure