img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gruzija

Predsednica uložila veto jer smatra da je zakon iskorišćen za gušenje opozicije i medija

19. maj 2024, 11:04 M.P. /RSE
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Zakon o stranim agentima udaljava Gruziju od evropskog puta.
Copied

Višenedeljne demonstracije na ulicama Tbilisija, tuča u skupštini, upozorenje Zapada... Ništa nije sprečilo gruzijski parlament da izglasa zakon o stranim agentima. Predsednica Salome Zurabišvili uložila je veto na kontroverzni zakon iako smatra da će je Gruzijski san nadglasati

Predsednica Gruzije, Salome Zurabišvili je u subotu uložila veto na zakon o „stranim agentima“ kojim se između ostalog targetiraju mediji, a zbog kojeg Gruzijci protestuju već nedeljama, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Prema tom zakonu, mediji i nevladine organizacije bi morali da se registruju kao entiteti koji „zastupaju interese stranih sila„, ukoliko više od 20 odsto njihovih finansija stiže iz inostranstva.

Zakon za koji kritičari tvrde da liči na rusko zakonsko rešenje kojim je tamošnji predsednik Vladimir Putin ugušio opoziciju i nezavisne medije, usvojen je u utorak 14. maja, uprkos višenedeljnim protestima u zemlji i upozorenjima sa Zapada.

Period uoči i nakon usvajanja zakona je obeležen masovnim demonstracijama desetina hiljada Gruzijaca, koje su više puta nasilno gušene, suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima.

Gušenje opozicije i medija

Predsednica Gruzije Salome Zurabišvili ocenila je da je usvajanje zakona o „stranim agentima“ na insistiranje vlade predstavlja jasno odstupanje od zapadnog puta zemlje, što će ugroziti njene napore da se pridruži Evropskoj uniji.

Zurabišvili je intervjuu za Glas Amerike ponovila da će staviti veto na zakon koji liči na zakon u Rusiji, a koji je iskorišćen za gušenje opozicije i medija, ali i ukazala da vladajuća partija Gruzijski san ima dovoljnu većinu u parlamentu da prevlada njen veto.

Ona je rekla da je zakon usvojen u atmosferi obnovljene „veoma antizapadne, antiameričke, antievropske“ retorike s optužbama da Zapad želi da podstakne destabilizaciju Gruzije i smeni vladu.

„Zakon je podnet u najgorem trenutku, jer treba da radimo na pozitivnom zakonodavstvu koje se od nas očekuje“, rekla je Zurabišvili.

Ugroženi odnosi

Zurabišvili je ranije tokom sedmice najavila da će uložiti veto, te da smatra da je zakon „neprihvatljiv“ i da predstavlja jasno odstupanje od evropskog puta zemlje.

Nakon što je Gruzija u decembru dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, Brisel i Vašington upozoravaju da bi usvojeni zakon mogao da ugrozi partnerstvo zemlje sa Zapadom.

Postoji mogućnost da Evropska unija zbog zakona zamrzne kandidaturu za članstvo ove zemlje, pisao je ove sedmice Financial Times.

Pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O’Brajen, koji je boravio u Tbilisiju dan pred usvajanje zakona rekao je da će odnosi Vašingtona sa tom zemljom biti ugroženi i da će američka pomoć Gruziji biti predmet revizije ako se usvoji predlog zakona.

„Ako se zakon usvoji bez usaglašavanja sa normama EU i ako se nastavi ovakva retorika i klevete SAD i drugih partnera, mislim da je odnos ugrožen“, rekao je O’Brajen.

Sličan zakon je prošle godine bio predložen u gruzijskom parlamentu, ali je povučen nakon masovnih protesta. Pre nekoliko meseci je praktično isto zakonsko rešenje uz neznatne izmjene vraćeno pred poslanike.

Sukobi

Opozicija osuđuje nacrt kao „ruski zakon“, jer, kako navode, Moskva koristi sličan zakon za obračun sa nezavisnim medijima, neprofitnim organizacijama i aktivistima koji su kritični prema Kremlju.

Tokom burne debate o osporavanom zakonu, poslanici vladajuće stranke i opozicije su se sukobili i razmenjivali udarce, pokazuju snimci koje je emitovala javna televizija Gruzije.

Sukobi između poslanika opozicije i vladajuće stranke izbili su nakon što se stotine demonstranata, uglavnom mladih, okupilo ispred parlamenta protestujući protiv ovog zakona. Ipak, zakon je usvojen.

Dan čistote porodice

Visoki sveštenici Gruzijske pravoslavne crkve i konzervativne verske grupe obeležili su u petak novouvedeni praznik Dan čistote porodice maršom duž centralne avenije u Tbilisiju, koja je poprište višenedeljnih protesta zbog usvojenog zakona o „stranim agentima“.

Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Gruzijska pravoslavna crkva protiv LGBT zajednice.

Dan čistote porodice ustanovila je Gruzijska pravoslavna crkva 2014. godine kao odgovor na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, koji se obeležava svake godine 17. maja kako bi se podigla svest o kršenju LGBT prava širom sveta.

Da bi se izbegla konfrontacija, tokom marša za Dan čistote porodice nisu zakazani skupovi protiv zakona o „stranim agentima.

Marš na Dan čistote porodice za koji je ove godine određen neradni dan, podržava vladajuća partija Gruzijski san, koja je u martu progurala predlog zakona o ograničavanju prava LGBT osoba, samo nekoliko nedelja pre nego što je vratila u parlamentarnu proceduru zakon o „stranim agentima“ koji liči na drakonski ruski zakon.

Zakon o ograničavanju LGBT prava zabranjuje transrodne operacije, usvajanje dece istopolnim parovima, označavanje pola koji nije muški i ženski u zvaničnim dokumentima, i organizovanje javnih događaja koji se zalažu za istopolne odnose.

 

Tagovi:

Demonstracije Gruzija Zakon o stranim agentima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Amsterdam

24.februar 2026. N. M.

Ekološka čistka bilborda: Nema više reklamiranja onoga što šteti klimi

Počev od 1. maja ove godine na ulicama glavnog grada Holandije stanovnici i turisti više neće viđati reklame za ugalj i naftu, avionske letove, krstarenja i mesne delikatese

Evropska unija

24.februar 2026. N. M.

Ukrajina bez struje i finansijske pomoći: Slovačka i Mađarska potkopavaju ratno jedinstvo EU

Slovačka je obustavila isporuku električne energije Ukrajini, dok ministri inostranih poslova Evropske unije zbog protivljenja Mađarske nisu postigli dogovor ni o 20. paketu sankcija Rusiji, ni o kreditu od 90 milijardi evra

Uktajinski vojnik u uniformi u zaklonu puši cigaretu

Četiri godine rata u Ukrajini

24.februar 2026. Hana Sokolova-Stek (DW)

Ispovesti sa fronta: Vojnici u „zoni smrti“

Od prodora ruskih tenkovskih jedinica i opšteg haosa do ukopavanja na borbenim položajima, okršaja dronovima i „zona smrti“. Ukrajinski vojnici pričaju kako vide razvoj rata koji je počeo ruskom invazijom 24. februara 2022.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD

Velika Britanija

24.februar 2026. I.M.

Dosije Epstin: Bivši britanski ministar Piter Mendelson uhapšen pa pušten uz kauciju

Policija u Londonu privela je Pitera Mendelsona (72), bivšeg britanskog ambasadora u SAD, zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj dok je bio ministar, a u okviru istrage o njegovim vezama sa Džefrijem Epstinom. On je nakon saslušanja u policiji pušten uz kauciju, saopštile su vlasti

Ubila muža, pa napisala knjigu za decu o suočavanju sa tugom posle njegove smrti

Sjedinjene Američke Države

23.februar 2026. K. S.

Majka napisala knjigu o tugovanju da pomogne sinovima, pa optužena da je ubila muža

Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure