img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gruzija

Predsednica uložila veto jer smatra da je zakon iskorišćen za gušenje opozicije i medija

19. maj 2024, 11:04 M.P. /RSE
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Zakon o stranim agentima udaljava Gruziju od evropskog puta.
Copied

Višenedeljne demonstracije na ulicama Tbilisija, tuča u skupštini, upozorenje Zapada... Ništa nije sprečilo gruzijski parlament da izglasa zakon o stranim agentima. Predsednica Salome Zurabišvili uložila je veto na kontroverzni zakon iako smatra da će je Gruzijski san nadglasati

Predsednica Gruzije, Salome Zurabišvili je u subotu uložila veto na zakon o „stranim agentima“ kojim se između ostalog targetiraju mediji, a zbog kojeg Gruzijci protestuju već nedeljama, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Prema tom zakonu, mediji i nevladine organizacije bi morali da se registruju kao entiteti koji „zastupaju interese stranih sila„, ukoliko više od 20 odsto njihovih finansija stiže iz inostranstva.

Zakon za koji kritičari tvrde da liči na rusko zakonsko rešenje kojim je tamošnji predsednik Vladimir Putin ugušio opoziciju i nezavisne medije, usvojen je u utorak 14. maja, uprkos višenedeljnim protestima u zemlji i upozorenjima sa Zapada.

Period uoči i nakon usvajanja zakona je obeležen masovnim demonstracijama desetina hiljada Gruzijaca, koje su više puta nasilno gušene, suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima.

Gušenje opozicije i medija

Predsednica Gruzije Salome Zurabišvili ocenila je da je usvajanje zakona o „stranim agentima“ na insistiranje vlade predstavlja jasno odstupanje od zapadnog puta zemlje, što će ugroziti njene napore da se pridruži Evropskoj uniji.

Zurabišvili je intervjuu za Glas Amerike ponovila da će staviti veto na zakon koji liči na zakon u Rusiji, a koji je iskorišćen za gušenje opozicije i medija, ali i ukazala da vladajuća partija Gruzijski san ima dovoljnu većinu u parlamentu da prevlada njen veto.

Ona je rekla da je zakon usvojen u atmosferi obnovljene „veoma antizapadne, antiameričke, antievropske“ retorike s optužbama da Zapad želi da podstakne destabilizaciju Gruzije i smeni vladu.

„Zakon je podnet u najgorem trenutku, jer treba da radimo na pozitivnom zakonodavstvu koje se od nas očekuje“, rekla je Zurabišvili.

Ugroženi odnosi

Zurabišvili je ranije tokom sedmice najavila da će uložiti veto, te da smatra da je zakon „neprihvatljiv“ i da predstavlja jasno odstupanje od evropskog puta zemlje.

Nakon što je Gruzija u decembru dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, Brisel i Vašington upozoravaju da bi usvojeni zakon mogao da ugrozi partnerstvo zemlje sa Zapadom.

Postoji mogućnost da Evropska unija zbog zakona zamrzne kandidaturu za članstvo ove zemlje, pisao je ove sedmice Financial Times.

Pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O’Brajen, koji je boravio u Tbilisiju dan pred usvajanje zakona rekao je da će odnosi Vašingtona sa tom zemljom biti ugroženi i da će američka pomoć Gruziji biti predmet revizije ako se usvoji predlog zakona.

„Ako se zakon usvoji bez usaglašavanja sa normama EU i ako se nastavi ovakva retorika i klevete SAD i drugih partnera, mislim da je odnos ugrožen“, rekao je O’Brajen.

Sličan zakon je prošle godine bio predložen u gruzijskom parlamentu, ali je povučen nakon masovnih protesta. Pre nekoliko meseci je praktično isto zakonsko rešenje uz neznatne izmjene vraćeno pred poslanike.

Sukobi

Opozicija osuđuje nacrt kao „ruski zakon“, jer, kako navode, Moskva koristi sličan zakon za obračun sa nezavisnim medijima, neprofitnim organizacijama i aktivistima koji su kritični prema Kremlju.

Tokom burne debate o osporavanom zakonu, poslanici vladajuće stranke i opozicije su se sukobili i razmenjivali udarce, pokazuju snimci koje je emitovala javna televizija Gruzije.

Sukobi između poslanika opozicije i vladajuće stranke izbili su nakon što se stotine demonstranata, uglavnom mladih, okupilo ispred parlamenta protestujući protiv ovog zakona. Ipak, zakon je usvojen.

Dan čistote porodice

Visoki sveštenici Gruzijske pravoslavne crkve i konzervativne verske grupe obeležili su u petak novouvedeni praznik Dan čistote porodice maršom duž centralne avenije u Tbilisiju, koja je poprište višenedeljnih protesta zbog usvojenog zakona o „stranim agentima“.

Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Gruzijska pravoslavna crkva protiv LGBT zajednice.

Dan čistote porodice ustanovila je Gruzijska pravoslavna crkva 2014. godine kao odgovor na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, koji se obeležava svake godine 17. maja kako bi se podigla svest o kršenju LGBT prava širom sveta.

Da bi se izbegla konfrontacija, tokom marša za Dan čistote porodice nisu zakazani skupovi protiv zakona o „stranim agentima.

Marš na Dan čistote porodice za koji je ove godine određen neradni dan, podržava vladajuća partija Gruzijski san, koja je u martu progurala predlog zakona o ograničavanju prava LGBT osoba, samo nekoliko nedelja pre nego što je vratila u parlamentarnu proceduru zakon o „stranim agentima“ koji liči na drakonski ruski zakon.

Zakon o ograničavanju LGBT prava zabranjuje transrodne operacije, usvajanje dece istopolnim parovima, označavanje pola koji nije muški i ženski u zvaničnim dokumentima, i organizovanje javnih događaja koji se zalažu za istopolne odnose.

 

Tagovi:

Demonstracije Gruzija Zakon o stranim agentima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

Nacionalna garda i Tramp

27.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Šta je Nacionalna garda i zašto je Tramp vojnu jedinicu raspoređivao po gradovima SAD

Tramp je u prošlosti Nacionalnu gardu koristio za obračun sa izbeglicama i prepucavanje sa političkim protivnicima. Šta će sada biti, kada je pripadnike Nacionalne garde ranio Avganistanac u demokratskom Vašingtonu

Tragedija u Hongkongu

27.novembar 2025. I.M.

Broj žrtava požara u stambenom kompleksu u Hongkongu porastao na 75

Kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede

Brazil

27.novembar 2025. Uroš Mitrović

Istorijska presuda: Dvadeset i sedam godina robije za Bolsonara

Bivši predsednik Brazila Žair Bolsonaro pravosnažno je osuđen na 27 godina robije zbog pukušaja državnog udara. Višegodišnje zatvorske kazne služiće i nekolicina njegovih bliskih saradnika

Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

SAD

27.novembar 2025. I.M.

Tramp: Napad na Nacionalnu gardu je zločin protiv nacije i čovečnosti

Nakon oružanog napada u Vašingtonu u kojem su teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde, predsednik SAD Donald Tramp taj čin je nazvao „zločinom protiv čovečnosti“ i poručio da će počinioci „platiti visoku cenu“

SAD

27.novembar 2025. A.I.

Avganistanac osumnjičen za pucnjavu u blizini Bele kuće – gardisti u kritičnom stanju

U Vašingtonu su u Blizini Bele kuće iz vatrenog oružja teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde. Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu, Rahmanulah Lakanval (29), služio je zajedno sa američkim vojnicima u Avganistanu pre nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države

Komentar
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure