img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gruzija

Predsednica uložila veto jer smatra da je zakon iskorišćen za gušenje opozicije i medija

19. maj 2024, 11:04 M.P. /RSE
Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Zakon o stranim agentima udaljava Gruziju od evropskog puta.
Copied

Višenedeljne demonstracije na ulicama Tbilisija, tuča u skupštini, upozorenje Zapada... Ništa nije sprečilo gruzijski parlament da izglasa zakon o stranim agentima. Predsednica Salome Zurabišvili uložila je veto na kontroverzni zakon iako smatra da će je Gruzijski san nadglasati

Predsednica Gruzije, Salome Zurabišvili je u subotu uložila veto na zakon o „stranim agentima“ kojim se između ostalog targetiraju mediji, a zbog kojeg Gruzijci protestuju već nedeljama, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Prema tom zakonu, mediji i nevladine organizacije bi morali da se registruju kao entiteti koji „zastupaju interese stranih sila„, ukoliko više od 20 odsto njihovih finansija stiže iz inostranstva.

Zakon za koji kritičari tvrde da liči na rusko zakonsko rešenje kojim je tamošnji predsednik Vladimir Putin ugušio opoziciju i nezavisne medije, usvojen je u utorak 14. maja, uprkos višenedeljnim protestima u zemlji i upozorenjima sa Zapada.

Period uoči i nakon usvajanja zakona je obeležen masovnim demonstracijama desetina hiljada Gruzijaca, koje su više puta nasilno gušene, suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima.

Gušenje opozicije i medija

Predsednica Gruzije Salome Zurabišvili ocenila je da je usvajanje zakona o „stranim agentima“ na insistiranje vlade predstavlja jasno odstupanje od zapadnog puta zemlje, što će ugroziti njene napore da se pridruži Evropskoj uniji.

Zurabišvili je intervjuu za Glas Amerike ponovila da će staviti veto na zakon koji liči na zakon u Rusiji, a koji je iskorišćen za gušenje opozicije i medija, ali i ukazala da vladajuća partija Gruzijski san ima dovoljnu većinu u parlamentu da prevlada njen veto.

Ona je rekla da je zakon usvojen u atmosferi obnovljene „veoma antizapadne, antiameričke, antievropske“ retorike s optužbama da Zapad želi da podstakne destabilizaciju Gruzije i smeni vladu.

„Zakon je podnet u najgorem trenutku, jer treba da radimo na pozitivnom zakonodavstvu koje se od nas očekuje“, rekla je Zurabišvili.

Ugroženi odnosi

Zurabišvili je ranije tokom sedmice najavila da će uložiti veto, te da smatra da je zakon „neprihvatljiv“ i da predstavlja jasno odstupanje od evropskog puta zemlje.

Nakon što je Gruzija u decembru dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, Brisel i Vašington upozoravaju da bi usvojeni zakon mogao da ugrozi partnerstvo zemlje sa Zapadom.

Postoji mogućnost da Evropska unija zbog zakona zamrzne kandidaturu za članstvo ove zemlje, pisao je ove sedmice Financial Times.

Pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O’Brajen, koji je boravio u Tbilisiju dan pred usvajanje zakona rekao je da će odnosi Vašingtona sa tom zemljom biti ugroženi i da će američka pomoć Gruziji biti predmet revizije ako se usvoji predlog zakona.

„Ako se zakon usvoji bez usaglašavanja sa normama EU i ako se nastavi ovakva retorika i klevete SAD i drugih partnera, mislim da je odnos ugrožen“, rekao je O’Brajen.

Sličan zakon je prošle godine bio predložen u gruzijskom parlamentu, ali je povučen nakon masovnih protesta. Pre nekoliko meseci je praktično isto zakonsko rešenje uz neznatne izmjene vraćeno pred poslanike.

Sukobi

Opozicija osuđuje nacrt kao „ruski zakon“, jer, kako navode, Moskva koristi sličan zakon za obračun sa nezavisnim medijima, neprofitnim organizacijama i aktivistima koji su kritični prema Kremlju.

Tokom burne debate o osporavanom zakonu, poslanici vladajuće stranke i opozicije su se sukobili i razmenjivali udarce, pokazuju snimci koje je emitovala javna televizija Gruzije.

Sukobi između poslanika opozicije i vladajuće stranke izbili su nakon što se stotine demonstranata, uglavnom mladih, okupilo ispred parlamenta protestujući protiv ovog zakona. Ipak, zakon je usvojen.

Dan čistote porodice

Visoki sveštenici Gruzijske pravoslavne crkve i konzervativne verske grupe obeležili su u petak novouvedeni praznik Dan čistote porodice maršom duž centralne avenije u Tbilisiju, koja je poprište višenedeljnih protesta zbog usvojenog zakona o „stranim agentima“.

Foto: AP Photo/Zurab Tsertsvadze
Gruzijska pravoslavna crkva protiv LGBT zajednice.

Dan čistote porodice ustanovila je Gruzijska pravoslavna crkva 2014. godine kao odgovor na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, koji se obeležava svake godine 17. maja kako bi se podigla svest o kršenju LGBT prava širom sveta.

Da bi se izbegla konfrontacija, tokom marša za Dan čistote porodice nisu zakazani skupovi protiv zakona o „stranim agentima.

Marš na Dan čistote porodice za koji je ove godine određen neradni dan, podržava vladajuća partija Gruzijski san, koja je u martu progurala predlog zakona o ograničavanju prava LGBT osoba, samo nekoliko nedelja pre nego što je vratila u parlamentarnu proceduru zakon o „stranim agentima“ koji liči na drakonski ruski zakon.

Zakon o ograničavanju LGBT prava zabranjuje transrodne operacije, usvajanje dece istopolnim parovima, označavanje pola koji nije muški i ženski u zvaničnim dokumentima, i organizovanje javnih događaja koji se zalažu za istopolne odnose.

 

Tagovi:

Demonstracije Gruzija Zakon o stranim agentima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure