img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pravda i biologija

„Poludeli“ diktator

02. avgust 2001, 00:30 V. S
Copied

"Slučaj Pinoče" ostaće evidentna mrlja na savesti međunarodne pravde, ako ona (pravda) uopšte postoji

UZALUDNO ČEKANJE: Jedan od brojnih protesta protiv Pinočea

Zahvaljujući dijagnozi sudskih veštaka koji su bivšeg šefa Čilea proglasili „mentalno nesposobnim“, Augusto Pinoče će mirno proživeti svoje poslednje dane, verovatno se podsmevajući „svetskoj pravdi“ koja mu nije mogla ništa.

„Slučaj Pinoče“ trajao je (neki bi rekli, „zamajavao“ je svet) oko tri i po godine. Otvoren je 3. januara 1998. kada je Gledis Marin, generalni sekretar Komunističke partije Čilea, podnela prvu tužbu protiv generala optužujući ga za niz zločina počinjenih tokom godina diktature, a završen je – bar zasad – 9. jula ove godine odlukom Suda za žalbe u Santjagu kojom je bivši šef čileanske države bukvalno proglašen ludim. Pošto su „staračku demenciju“ konstatovali sudski veštaci, sve optužbe protiv Pinočea pale su u vodu i slučaj ima sve izglede da se završi onako kako su mnogi odavno predvideli – de facto pobedom Pinočea koji će poslednje dane provesti kao običan penzioner. Istina, sudska presuda je uslovna i ceo slučaj se može reaktivirati ako se ustanovi da bivši diktator pokazuje znake mentalnog oporavka što, naravno, njemu, familiji i onima koji su ga oduvek podržavali neće pasti na pamet da javno pokažu.

NAJPRE NADA: Jedan ironični komentator napisao je povodom, praktično oslobađajuće presude, da jedino što nedostaje jeste mišljenje suda o tome da li je general Pinoče bio „više lud“ dok je ubijao i mučio sve one koji su bili protiv njega, ili je to sada kada se „ničega ne seća“. Bilo kako bilo, „slučaj Pinoče“ ostaće evidentna mrlja na savesti međunarodne pravde, ako ona (pravda) uopšte postoji.

Svojevremeno je hapšenje Pinočea u Londonu, na zahtev španskog sudije Baltazara Garsona, otvorilo veliku nadu da će svetski diktatori, kad-tad, jedan za drugim završiti pred licem pravde, ali se pokazalo da i među diktatorima ima privilegovanih, a oni isti svetski moćnici koji su u nekim drugim slučajevima bili glasni pobornici „zadovoljenja pravde“, u slučaju Pinočea bili su principijelni samo na rečima.

Velikoj Britaniji, kao jednom od prvih ekonomskih partnera Čilea, nikada nije bilo do kraja stalo da Pinočeu zaista sudi u Londonu, još manje je bila realna varijanta izručenja Madridu koji ga je formalno tražio, ali je vlada Hosea Marie Asnara činila sve da Pinoče nikada ne stigne na špansko tle. Džek Strou, britanski ministar unutrašnjih poslova, koji je posle 503 dana pravnih izvrdavanja i zamki odlučio da Pinočea vrati kući u Čile iz „humanitarnih razloga“, danas je ministar inostranih poslova u novoj Blerovoj vladi. U Madridu su zadovoljni jer im u ruke nije zapao vruć kesten, a u Čileu su, posle silnih obećanja da će se diktatoru suditi za sva nedela koja je počinio, farsu završili proglasivši ga ludim.

A ONDA FARSA: Ko je tu lud a ko zbunjen, svima je manje-više jasno. Vivien Dias, predsednica Udruženja rođaka mučenih i nestalih građana Čilea tokom Pinočeove diktature, izjavila je da je odluka suda „neverovatna i sramna za zemlju“, jer se sud rukovodio svim i svačim samo ne činjenicama. „Svi znamo da je Pinoče kriv. Kada su naši rođaci bili mučeni, streljani i kada su zauvek netragom nestajali ni ovaj sud ni bilo koji drugi nije rekao ni učinio ništa da ih spase“, rekla je Vivien Dias.

Na drugoj strani, Marko Antonio Pinoče, jedan od sinova bivšeg diktatora, izjavio je da se nada kako će njegov otac „sada moći u miru i spokojstvu da proživi dane koji su mu ostali“.

Predsednik države, socijalista Rikardo Lagos, po ugledu na neke druge zaklete legaliste, ograničio se na ocenu da je „sudstvo nezavisno od države“ i dodao:

„Sudska odluka mora biti prihvaćena sa istim poštovanjem kao što bi bila svaka druga.“

Tročlana komisija Apelacionog suda nije bila jedinstvena, sa 2:1 odlučeno je da je „Pinoče privremeno lud“, ali mnogi sumnjaju da je i ta „podela suda“ deo sveukupne farse koja međunarodnom pravu – o pravdi i da ne govorimo – ne služi na čast.

Istina, na odluku Suda uložena je žalba; Aleksa Karaoka, jedan od najvažnijih ljudi u reformi krivičnog zakonika zemlje, osporio je ustavnost odluke o Pinočeovom „privremenom ludilu“, ali u celom slučaju je već bilo toliko tužbi i žalbi da više niko i ne veruje da bi se išta promenilo čak i kada bi ta nova žalba bila prihvaćena. Jednostavno, prećutno je dogovoreno da se Pinočeu omogući da umre prirodnom smrću, a onda će neki cinik reći da je, eto, biologija pretekla Justiciju…

Hronologija

3. 1. 1998 – Gledis Marin podnosi prvu tužbu zbog nestanka njenog muža i još četiri člana rukovodstva KP Čilea 1976;

16. 10. 1998 – Pinoče uhapšen u Londonu gde je otputovao na lekarski pregled;

2. 3. 2000 – posle 503 dana zatočeništva u jednoj vili Pinoče se vraća kući u Santijago jer ga je tadašnji britanski ministar unutrašnjih poslova Džek Strou oslobodio iz „humanitarnih razloga“;

25. 4. 2000 – počinje suđenje zbog 18 nestalih lica;

5. 6. 2000 – apelacioni sud u Santjagu odlučuje da ukine parlamentarni imunitet Pinočeu (bio je doživotni počasni poslanik);

24. 11. 2000 – u napadu iskrenosti Pinoče priznaje svoju „političku odgovornost“ za kršenje ljudskih prava za vreme svog režima;

1. 12. 2000 – sudija Huan Gusman počinje proces Pinočeu zbog 74 žrtve u takozvanom Karavanu smrti, ali Apelacioni sud nalaže detaljan lekarski pregled optuženog;

23. 1. 2001 – sudija Gusman nalaže „kućni pritvor“ Pinočeu;

8. 3. 2001 – Apelacioni sud ublažava optužnicu protiv Pinočea;

9. 7. 2001 – Apelacioni sud (privremeno) suspenduje proces proglašavajući Pinočea mentalno nesposobnim.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Španija

21.april 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Kako magareća vatrogasna brigada čuva nacionalni park od požara

Grupa od 18 magaraca-vatrogasaca zaslužna je za skoro čitavu deceniju bez šumskih požara u nacionalnom parku Donjanja u Španiji

Hipp

Dečja hrana

21.april 2026. David El / DW

„Hipp“ hrana za bebe: U tri zemlje pronađen otrov za pacove

U Austriji, Češkoj i Slovačkoj pronađene su teglice dečje hrane sa otrovom za pacove, a nemački proizvođač Hipp saopštava da je reč o pokušaju ucene. Policija traga za nepoznatim počiniocem, dok su nadležne službe pokrenule hitne mere zaštite potrošača

Predsednik SAD

SAD

21.april 2026. N. M.

Mogu li demokrate da smene Trampa zbog „narušenog zdravlja“

Demokratska stranka u SAD sve otvorenije razmatra opciju da se predsednik Donald Tramp smeni pozivanjem na 25. amandman, nakon niza spornih izjava i poteza

SAD ekonomija

SAD

21.april 2026. Angela Gepfert / DW

Presuda bez presedana: Vrhovni sud naložio povraćaj „Trampovih carina“

U Sjedinjenim Američkim Državama počeo je povraćaj carina koje je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, a reč je o potencijalnih do 175 milijardi dolara za više od 330.000 pogođenih firmi

Donald Tram pred mikrofonom u Beloj kući

SAD i Iran

20.april 2026. N. M.

Da li su Trampove reči proteklih dana najava ratnog zločina

Američki predsednik Donald Tramp ponovo preti Iranu da će bombardovati mostove i elektrane u slučaju da ne dođe do trajnog primirja na mirovnim pregovorima, ali i zbog novog zatvaranja Ormuskog moreuza

Komentar
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure