

Rat na Bliskom istoku
Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan
Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku




Ceremoniji su prisustvovali senatori, poslanici Državne dume, sudije Ustavnog suda, guverneri, članovi vlade, predstavnici tradicionalnih verskih zajednica, strani ambasadori i drugi gosti
U Moskvi je održana inauguracija predsednika Rusije Vladimira Putina, koji je izabran u martu, čime počinje njegov peti predsednički mandat.
Putinov mandat trajaće do 2030. godine.
Ceremonija inauguracije počela je svečanim unošenjem ruske nacionalne zastave, predsedničkog standarda, ruskog Ustava i obeležja ruskog predsednika u Svetoandrejsku salu Velikog dvorca u Kremlju.
Ceremoniji su prisustvovali senatori, poslanici Državne dume, sudije Ustavnog suda, guverneri, članovi vlade, predstavnici tradicionalnih verskih zajednica, strani ambasadori i drugi gosti.


Svi mandati
Putin je prvi put postao predsednik Rusije 2000. godine, a 2004. je ponovo izabran za novi mandat.
Nije učestvovao na izborima 2008. godine, pošto mu Ustav tada nije dozvoljavao da se kandiduje više od dva puta uzastopno.
Podržao je kandidaturu Dmitrija Medvedeva, a preuzeo je mesto premijera u maju 2008.
Izvršene su i izmene Ustava, prema kojima se predsednik bira na šest, umesto četiri godine.
Putin je ponovo postao šef države 2012, a zatim je reizabran 2018. godine.
Dobio je pravo da učestvuje na izborima 2024. nakon što su 2020. godine usvojeni novi amandmani na Ustav.
Na predsedničkim izborima u Rusiji održanim od 15. do 17. marta, Putin je osvojio 87,28 odsto glasova.
Po završetku ceremonije inauguracije, Putin će se spustiti crvenim stepeništem do Sabornog trga Kremlja, gde se održava parada Predsedničkog puka.
Povodom predsedničke inauguracije, patrijarh moskovski i cele Rusije služiće moleban u Blagoveštenskom sabornom hramu Kremlja, a po tradiciji, predsednik prisustvuje službi.


Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku


Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata


Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom


Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva


Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve