img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Pet Putina

19. септембар 2007, 18:55 Boris Varga, dopisnik BBC-ja za Jugoistočnu Evropu
Copied

Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da trenutno postoji pet potencijalnih "naslednika" na njegovo predsedničko mesto. Jedan od njih mogao bi biti novoimenovani premijer Ruske Federacije Viktor Zubkov

Još jedno iznenađenje na ruskoj političkoj sceni: prošle nedelje premijer Rusije Mihail Fradkov podneo je ostavku, a samo nekoliko sati kasnije na njegovo mesto predsednik Rusije Vladimir Putin imenovao je Viktora Zubkova, bivšeg direktora poljoprivrednog dobra, činovnika i finansijskog „bezbednjaka“. Imenovanje novog premijera odigralo se samo nekoliko meseci pre parlamentarnih i predsedničkih izbora kada se, ne samo u Rusiji već i kod njenih rivala, svi pitaju ko će biti, popularno nazvano, „naslednik“ jednog od najuticajnijih svetskih lidera današnjice – Vladimira Putina. Ruski politički establišment blizak Putinu tvrdi da je, iako malo poznat javnosti, Viktor Zubkov prava ličnost ne samo za premijera već i potencijalni kandidat za predsednika Rusije. S druge strane, neki analitičari tvrde da su učestale političke intrige oko Kremlja vezane za „naslednika“ ne samo priča za medije i birače, već i potcenjivanje demokratskih vrednosti.

CARSKO NASLEĐE: Vladimir Vladimirovič u Kremlju i novi „naslednik“ Viktor Aleksejevič Zubkov

PREMIJER: Sada već bivši premijer Mihail Fradkov o svojoj ostavci izvestio je predsednika Putina u sredu za vreme susreta u Kremlju, s obrazloženjem da tim gestom, neposredno pre važnih političkih događaja, parlamentarnih i predsedničkih izbora, želi da predsedniku Putinu ustupi uticaj na kadrovsku politiku u Rusiji. Putin je pozitivno prihvatio odluku Fradkova, tvrdeći da će ona imati veliki uticaj na predstojeće izbore i formiranje budućih struktura vlasti.

Ruska Duma je potvrdila kandidaturu Viktora Zubkova: „za“ je glasalo više od dve trećine (381 od 450 poslanika), „protiv“ 47 iz Komunističke partije, a „suzdržanih“ je bilo 8 poslanika iz partije Rodina. Komunisti su odmah nakon predloga kandidature najavli da će glasati protiv Zubkova, jer im „ne odgovara način na koji vlada vodi ekonomiju“.

Nakon potvrde premijerskog mandata Zubkov je u razgovoru sa novinarima najavio kadrovske promene u ruskoj vladi i „nije isključio“ da će se kandidovati na predsedničkim izborima koji su u Rusiji planirani za mart 2008. godine.

Paralelno sa imenovanjem premijera Zubkova, predsednik Vladimir Putin izjavio je da se za poslednjih godinu i po dana u Rusiji pojavilo najmanje pet osoba koje mogu ozbiljno da pretenduju na mesto predsednika Rusije, ali nije naveo njihova imena. Putin i ovaj put nije saopštio ime svog „predsedničkog favorita“, s tim da je prethodno najvio da se svi „potencijalni kandidati“ već odavno pripremaju za predsedničku trku. Kada je reč o novoimenovanom premijeru, Putin i Zubkov su stari poznanici (vidi okvir), a Vladimir Vladimirovič je samo kratko prokomentarisao da Viktor Aleksejevič „do izbora treba da se potrudi“. Putin je rekao da neće biti nikakvih „naslednika“, ali u tu izjavu malo ko je poverovao, barem što se tiče predstavnika medija. Putin je više puta ponovio da ne želi da se zbog njega menjaju zakonski akti, kako bi mogao na predstojećim izborima da se kandiduje po treći put, ali nije isključio takvu mogućnost kada se za to steknu uslovi na predstojećim predsedničkim izborima tek 2012. godine.

Prema mišljenju ruskog nezavisnog Instituta političkih istraživanja, „tajanstvena petorka“ mogućih „naslednika“, o kojima je govorio Putin, su dva prva zastupnika premijera Sergej Ivanov i Dimitrij Medvedev, zatupnik premijera Sergej Nariškin, glava Ruske železnice Vladimir Jakunjin i novoimenovani premijer Viktor Zubkov.

NASLEDNIK: Poznavaoci ruske političke scene smatraju da su promene u vrhu izvršne vlasti Ruske Federacije bile sasvim očekivane. Samo što niko nije očekivao da će to biti javnosti nepoznati činovnik sa malim političkim iskustavom Viktor Zubkov.

U Rusiji se do sada na neki način smatralo savremenim političkim običajem da osoba koja je bila imenovana za premijera postane i potencijalni kandidat za mesto predsednika Rusije. Na isti način je 1999. godine Vladimir Putin od strane Borisa Jeljcina bio imenovan sa pozicije direktora Federalne službe državne bezbednosti Ruske Federacije na premijersko mesto, da bi posle njegove iznenadne ostavke za Novu 2000. godinu bio predložen za „naslednika“, što je toliko uticalo na izbornu volju ruskih birača da je kroz nekoliko meseci, u martu iste godine, do tada takođe ne mnogo popularan Vladimir Vladimirovič Putin, u prvom krugu predsedničkih izbora osvojio skoro 53 odsto glasova. Sličan mehanizam rotacije političkih funkcija primenjen je ove godine u Čečeniji, kada je od strane Putina za predsednika te nemirne kavkaske republike bio predložen i izabran premijer Ramzan Kadirov.

Način promovisanja predsedničkog kandidata u Rusiji razrađen je krajem devedestih od strane uticajnih ekonomsko-političkih elita. Najteže je išlo sa traženjem „naslednika“ prvom ruskom predsedniku Borisu Jeljcinu koje je trajalo skoro ceo njegov drugi mandat (1996–2000) od premijera Černomirdina, preko Kirijenka pa sve do Putina.

Značajan broj političkih analitičara pita se šta bi trebalo da znači imenovanje novog premijera Zubkova, nepoznatog aparatčika koji nije iz redova političara, ako se ima u vidu da je mesto „naslednika“ poslednjih meseci detaljno pripremano za dva navodna „mega“ kandidata, potpredsednika vlade Sergeja Ivanova i Dimitrija Medvedeva koji se svakodnevno pojavljuju sa predsednikom Putinom u medijima i kojima zbog toga neprestano raste politički rejting. Ono što se može odmah primetiti kod navodno trećeg Putinovog „miljenika“ jesu njegove godine. Naime, upravo dan nakon stupanja na dužnost premijer Viktor Zubkov je napunio 66 godina, i daleko je stariji od Putina koji u oktobru puni 55, i od potencijalnih Putinovih „naslednika“ – Ivanova koji je napunio 54 i Medvedeva koji je od njih najmlađi sa 52 godine.

Ako se zna da pozicije prvih zastupnika premijera Ivanova i Medvedeva podržavaju ne suprotstavljene, ali ipak različite političko-ekonomske grupe bliske Kremlju, pitanje je šta je sa premijerom koji je, kako pišu mediji, preko noći izvučen niotkuda.

U Putinovim političkim „rebusima“ i imenovanju Zubkova za premijera neki mediji vide taktiku da se prvenstveno utiče na izbornu volju birača na parlamentarnim izborima koji su u Rusiji planirani za decembar ove godine, dok se pojedini mediji vraćaju Putinovim izjavama da nije isključeno njegovo ponovno kandidovanje za predsednika 2012. godine, kada bi, ako profunkcioniše uhodani mehanizam izbora šefa države po principu „premijer-predsednik“, Zubkov bio „zreo“ za penziju.

PREDSTAVA: Mnogo je analitičara koji smatraju da su promene u vrhu ruske države ništa drugo do predstva za medije i birače. Nije malo ni onih koji tvrde da je izbor birokrate na mesto premijera koji je biračima pa i njihovim posrednicima parlamentarcima nepoznat, svojevrsno ruganje demokratiji.

Zapadni mediji suzdržano komentarišu da se o „nasledinicima“ Putina najmanje pitaju sami građani Rusije. BBC je komentarisao da je imenovanje novog ruskog premijera bilo u skladu sa profesijom Putina i da je poput „tajne operacije“ preko noći operativno „odrađen posao“.

Svi se slažu jedino u tome da se na političkoj sceni Rusije ništa stihijski ne odigrava, te da je svako „iznenađenje“ dobro osmišljeno od strane Kremlja i uticajnih krugova. Nesporni Putinov autoritet prisutan je svugde, svaki političar o kome mediji govore kao o mogućem kandidatu za predsednika ćutljivo stoji u senci Vladimira Vladimiroviča. A malo je vremena da se do predsedničkih izbora u Rusiji „iznenada“ pojavi, pa čak i kao dobro izreklamirana medijska ličnost, osoba koja bi ostavila utisak jačeg političara od Putina.

Najstariji "naslednik"

Viktor Aleksejevič Zubkov je primeran građanin SSSR i Ruske Federacije, marljiv radnik i čovek koji je stekao iskustvo radeći kao činovnik na rukovodećim pozicijama najviše u oblasti privrede i ekonomije. Viktor Aleksejevič rođen je 15. septembra 1941. godine u malom selu na srednjem Uralu. Završio je Poljoprivredni institut u Sankt Peterburgu sa zvanjem kadidata ekonomije (prvi stepen doktora nauka u bivšem SSSR). Jako mlad, sa 18 godina, počeo je da radi kao bravar i rudar. Nakon nešto manje od deset godina (1967) zauzima prvo rukovodeće mesto zamenika direktora jednog od sovhoza (poljoprivredno dobro) u tadašnjoj Lenjingradskoj oblasti (Sankt Peterburg), posle čega zauzima niz rukovodećih položaja u oblasti privrede i poljoprivrede. Funkcije u državnoj administraciji Zubkov zauzima nakon raspada SSSR, kada je do sredine devedesetih radio u administraciji gradske kuće Sankt Peterburga u oblasti međunarodnih odnosa. Upravo na toj funkciji počela je aktivna saradnja sa Vladimirom Putinom koji mu je od 1991. bio godinu dana šef u Komitetu spoljnjih poslova. Od polovine devedesetih Zubkov je radio u raznim poreskim službama da bi od 2004. godine postao rukovodilac Rosfinmonitoringa (Federalna služba finansijskog monitoringa Ruske Federacije), odeljenja koje se bavi pitanjima bezbednosti, borbe sa organizovanim kriminalom i suzbijanjem pranja novca. Viktor Zubkov je od 1999. do 2004. bio visokopozicionirani činovnik u Ministarstvu za porez i Ministarstvu finansija. Od imena „pet“ potencijalnih Putinovih naslednika koje je objavio ruski Institut političkih istraživanja (Sergej Ivanov, Dimitrij Medvedev, Sergej Nariškin i Vladimir Jakunjin), Viktor Zubkov je najstariji, od Putina čak 11 godina. Oženjen je, ima ćerku koja je udata za ministra odbrane Ruske Federacije Anatolija Serđukova, što kod nekih novinara dodatno potvrđuje sumnje u postojanje takozvane „interesne porodice“ u ruskoj politici.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Muzika ili politika

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Bad Bunny, muzičar koji je iznervirao Trampa i svet podigao na noge

Kako je portorikanski pevač Bad Bunny napravio pravi umetnički, ali i u politčki spektakl na poluvremenu Superboula, najgledanijeg sportskog događaja u Americi

Radnik na gasovodu u gradu Zajda u istočnoj Nemačkoj

Gas

09.фебруар 2026. Ferenc Gal (DW)

Kako će proći mađarska tužba zbog zabrane uvoza ruskog gasa u EU

Mađarska vlada, na čelu sa premijerom Viktorom Orbanom, podnela je tužbu Sudu pravde Evropske unije zbog uredbe kojom se predviđa prestanak uvoza prirodnog gasa iz Rusije

TikTok

Narkotici

09.фебруар 2026. Eno Hinc (DW)

Mladi uključuju kamere kada se drogiraju – zbog klikova na TikToku

Mladi su oduvek eksperimentisali s drogama. Ali publicitet menja sve. Ranije bi se tajno drogirali. Danas uključuju kamere – zbog klikova na TikToku

Vašington post

Kriza u poznatom listu

08.фебруар 2026. I.M.

Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku posle otpuštanja trećine redakcije

Tri dana nakon što je Vašington post objavio otpuštanje trećinu svoje redakcije izvršni direktor Vašington posta Vil Luis podneo je ostavku

Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure