img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Pet Putina

19. septembar 2007, 18:55 Boris Varga, dopisnik BBC-ja za Jugoistočnu Evropu
Copied

Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da trenutno postoji pet potencijalnih "naslednika" na njegovo predsedničko mesto. Jedan od njih mogao bi biti novoimenovani premijer Ruske Federacije Viktor Zubkov

Još jedno iznenađenje na ruskoj političkoj sceni: prošle nedelje premijer Rusije Mihail Fradkov podneo je ostavku, a samo nekoliko sati kasnije na njegovo mesto predsednik Rusije Vladimir Putin imenovao je Viktora Zubkova, bivšeg direktora poljoprivrednog dobra, činovnika i finansijskog „bezbednjaka“. Imenovanje novog premijera odigralo se samo nekoliko meseci pre parlamentarnih i predsedničkih izbora kada se, ne samo u Rusiji već i kod njenih rivala, svi pitaju ko će biti, popularno nazvano, „naslednik“ jednog od najuticajnijih svetskih lidera današnjice – Vladimira Putina. Ruski politički establišment blizak Putinu tvrdi da je, iako malo poznat javnosti, Viktor Zubkov prava ličnost ne samo za premijera već i potencijalni kandidat za predsednika Rusije. S druge strane, neki analitičari tvrde da su učestale političke intrige oko Kremlja vezane za „naslednika“ ne samo priča za medije i birače, već i potcenjivanje demokratskih vrednosti.

CARSKO NASLEĐE: Vladimir Vladimirovič u Kremlju i novi „naslednik“ Viktor Aleksejevič Zubkov

PREMIJER: Sada već bivši premijer Mihail Fradkov o svojoj ostavci izvestio je predsednika Putina u sredu za vreme susreta u Kremlju, s obrazloženjem da tim gestom, neposredno pre važnih političkih događaja, parlamentarnih i predsedničkih izbora, želi da predsedniku Putinu ustupi uticaj na kadrovsku politiku u Rusiji. Putin je pozitivno prihvatio odluku Fradkova, tvrdeći da će ona imati veliki uticaj na predstojeće izbore i formiranje budućih struktura vlasti.

Ruska Duma je potvrdila kandidaturu Viktora Zubkova: „za“ je glasalo više od dve trećine (381 od 450 poslanika), „protiv“ 47 iz Komunističke partije, a „suzdržanih“ je bilo 8 poslanika iz partije Rodina. Komunisti su odmah nakon predloga kandidature najavli da će glasati protiv Zubkova, jer im „ne odgovara način na koji vlada vodi ekonomiju“.

Nakon potvrde premijerskog mandata Zubkov je u razgovoru sa novinarima najavio kadrovske promene u ruskoj vladi i „nije isključio“ da će se kandidovati na predsedničkim izborima koji su u Rusiji planirani za mart 2008. godine.

Paralelno sa imenovanjem premijera Zubkova, predsednik Vladimir Putin izjavio je da se za poslednjih godinu i po dana u Rusiji pojavilo najmanje pet osoba koje mogu ozbiljno da pretenduju na mesto predsednika Rusije, ali nije naveo njihova imena. Putin i ovaj put nije saopštio ime svog „predsedničkog favorita“, s tim da je prethodno najvio da se svi „potencijalni kandidati“ već odavno pripremaju za predsedničku trku. Kada je reč o novoimenovanom premijeru, Putin i Zubkov su stari poznanici (vidi okvir), a Vladimir Vladimirovič je samo kratko prokomentarisao da Viktor Aleksejevič „do izbora treba da se potrudi“. Putin je rekao da neće biti nikakvih „naslednika“, ali u tu izjavu malo ko je poverovao, barem što se tiče predstavnika medija. Putin je više puta ponovio da ne želi da se zbog njega menjaju zakonski akti, kako bi mogao na predstojećim izborima da se kandiduje po treći put, ali nije isključio takvu mogućnost kada se za to steknu uslovi na predstojećim predsedničkim izborima tek 2012. godine.

Prema mišljenju ruskog nezavisnog Instituta političkih istraživanja, „tajanstvena petorka“ mogućih „naslednika“, o kojima je govorio Putin, su dva prva zastupnika premijera Sergej Ivanov i Dimitrij Medvedev, zatupnik premijera Sergej Nariškin, glava Ruske železnice Vladimir Jakunjin i novoimenovani premijer Viktor Zubkov.

NASLEDNIK: Poznavaoci ruske političke scene smatraju da su promene u vrhu izvršne vlasti Ruske Federacije bile sasvim očekivane. Samo što niko nije očekivao da će to biti javnosti nepoznati činovnik sa malim političkim iskustavom Viktor Zubkov.

U Rusiji se do sada na neki način smatralo savremenim političkim običajem da osoba koja je bila imenovana za premijera postane i potencijalni kandidat za mesto predsednika Rusije. Na isti način je 1999. godine Vladimir Putin od strane Borisa Jeljcina bio imenovan sa pozicije direktora Federalne službe državne bezbednosti Ruske Federacije na premijersko mesto, da bi posle njegove iznenadne ostavke za Novu 2000. godinu bio predložen za „naslednika“, što je toliko uticalo na izbornu volju ruskih birača da je kroz nekoliko meseci, u martu iste godine, do tada takođe ne mnogo popularan Vladimir Vladimirovič Putin, u prvom krugu predsedničkih izbora osvojio skoro 53 odsto glasova. Sličan mehanizam rotacije političkih funkcija primenjen je ove godine u Čečeniji, kada je od strane Putina za predsednika te nemirne kavkaske republike bio predložen i izabran premijer Ramzan Kadirov.

Način promovisanja predsedničkog kandidata u Rusiji razrađen je krajem devedestih od strane uticajnih ekonomsko-političkih elita. Najteže je išlo sa traženjem „naslednika“ prvom ruskom predsedniku Borisu Jeljcinu koje je trajalo skoro ceo njegov drugi mandat (1996–2000) od premijera Černomirdina, preko Kirijenka pa sve do Putina.

Značajan broj političkih analitičara pita se šta bi trebalo da znači imenovanje novog premijera Zubkova, nepoznatog aparatčika koji nije iz redova političara, ako se ima u vidu da je mesto „naslednika“ poslednjih meseci detaljno pripremano za dva navodna „mega“ kandidata, potpredsednika vlade Sergeja Ivanova i Dimitrija Medvedeva koji se svakodnevno pojavljuju sa predsednikom Putinom u medijima i kojima zbog toga neprestano raste politički rejting. Ono što se može odmah primetiti kod navodno trećeg Putinovog „miljenika“ jesu njegove godine. Naime, upravo dan nakon stupanja na dužnost premijer Viktor Zubkov je napunio 66 godina, i daleko je stariji od Putina koji u oktobru puni 55, i od potencijalnih Putinovih „naslednika“ – Ivanova koji je napunio 54 i Medvedeva koji je od njih najmlađi sa 52 godine.

Ako se zna da pozicije prvih zastupnika premijera Ivanova i Medvedeva podržavaju ne suprotstavljene, ali ipak različite političko-ekonomske grupe bliske Kremlju, pitanje je šta je sa premijerom koji je, kako pišu mediji, preko noći izvučen niotkuda.

U Putinovim političkim „rebusima“ i imenovanju Zubkova za premijera neki mediji vide taktiku da se prvenstveno utiče na izbornu volju birača na parlamentarnim izborima koji su u Rusiji planirani za decembar ove godine, dok se pojedini mediji vraćaju Putinovim izjavama da nije isključeno njegovo ponovno kandidovanje za predsednika 2012. godine, kada bi, ako profunkcioniše uhodani mehanizam izbora šefa države po principu „premijer-predsednik“, Zubkov bio „zreo“ za penziju.

PREDSTAVA: Mnogo je analitičara koji smatraju da su promene u vrhu ruske države ništa drugo do predstva za medije i birače. Nije malo ni onih koji tvrde da je izbor birokrate na mesto premijera koji je biračima pa i njihovim posrednicima parlamentarcima nepoznat, svojevrsno ruganje demokratiji.

Zapadni mediji suzdržano komentarišu da se o „nasledinicima“ Putina najmanje pitaju sami građani Rusije. BBC je komentarisao da je imenovanje novog ruskog premijera bilo u skladu sa profesijom Putina i da je poput „tajne operacije“ preko noći operativno „odrađen posao“.

Svi se slažu jedino u tome da se na političkoj sceni Rusije ništa stihijski ne odigrava, te da je svako „iznenađenje“ dobro osmišljeno od strane Kremlja i uticajnih krugova. Nesporni Putinov autoritet prisutan je svugde, svaki političar o kome mediji govore kao o mogućem kandidatu za predsednika ćutljivo stoji u senci Vladimira Vladimiroviča. A malo je vremena da se do predsedničkih izbora u Rusiji „iznenada“ pojavi, pa čak i kao dobro izreklamirana medijska ličnost, osoba koja bi ostavila utisak jačeg političara od Putina.

Najstariji "naslednik"

Viktor Aleksejevič Zubkov je primeran građanin SSSR i Ruske Federacije, marljiv radnik i čovek koji je stekao iskustvo radeći kao činovnik na rukovodećim pozicijama najviše u oblasti privrede i ekonomije. Viktor Aleksejevič rođen je 15. septembra 1941. godine u malom selu na srednjem Uralu. Završio je Poljoprivredni institut u Sankt Peterburgu sa zvanjem kadidata ekonomije (prvi stepen doktora nauka u bivšem SSSR). Jako mlad, sa 18 godina, počeo je da radi kao bravar i rudar. Nakon nešto manje od deset godina (1967) zauzima prvo rukovodeće mesto zamenika direktora jednog od sovhoza (poljoprivredno dobro) u tadašnjoj Lenjingradskoj oblasti (Sankt Peterburg), posle čega zauzima niz rukovodećih položaja u oblasti privrede i poljoprivrede. Funkcije u državnoj administraciji Zubkov zauzima nakon raspada SSSR, kada je do sredine devedesetih radio u administraciji gradske kuće Sankt Peterburga u oblasti međunarodnih odnosa. Upravo na toj funkciji počela je aktivna saradnja sa Vladimirom Putinom koji mu je od 1991. bio godinu dana šef u Komitetu spoljnjih poslova. Od polovine devedesetih Zubkov je radio u raznim poreskim službama da bi od 2004. godine postao rukovodilac Rosfinmonitoringa (Federalna služba finansijskog monitoringa Ruske Federacije), odeljenja koje se bavi pitanjima bezbednosti, borbe sa organizovanim kriminalom i suzbijanjem pranja novca. Viktor Zubkov je od 1999. do 2004. bio visokopozicionirani činovnik u Ministarstvu za porez i Ministarstvu finansija. Od imena „pet“ potencijalnih Putinovih naslednika koje je objavio ruski Institut političkih istraživanja (Sergej Ivanov, Dimitrij Medvedev, Sergej Nariškin i Vladimir Jakunjin), Viktor Zubkov je najstariji, od Putina čak 11 godina. Oženjen je, ima ćerku koja je udata za ministra odbrane Ruske Federacije Anatolija Serđukova, što kod nekih novinara dodatno potvrđuje sumnje u postojanje takozvane „interesne porodice“ u ruskoj politici.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Poplava na Havajima

Vremenske nepogode

21.mart 2026. B. B.

Evakuacija hiljada ljudi na Havajima, zbog jakih kiša moguće pucanje brane

Najgora poplava na Havajima u proteklih 20 godina dovela je do evakuacije hiljada ljudi, dok zvaničnici upozoravaju i na opasnost da popusti brana stara 120 godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure