Iz Pariza za portal "Vremena: Pod svodove obnovljene katedrale Notr Dam u Parizu Emanuel Makron je doveo Donalda Trampa, Vlodimira Zelenskog, princa Vilijema i 50 drugih državnika iz celog sveta, ali je najveće zanimanje izazvala pojava Ilona Maska
Trebalo je više od 200 godina građenja, samo par sati da izgori i pet godina da bude renovirana. Kultna katedrala Notr Dam u Parizu 7. decembra je otvorila svoja vrata prvi put nakon razornog požara 2019. godine koji je gotovo uništio ovaj simbol Pariza i Francuske i jednu od najpoznatijih crkava na svetu.
Reč „merci“ („hvala“) projektovana je na pročelju pariske katedrale u znak zahvalnosti svima koji su učestvovali u obnavljanju te 860 godina stare, teško stradale građevine.
Umesto svečanosti na trgu ispred katedrale, zbog jakih vetrova najavljenih za subotu uveče u Parizu, Jelisejska palata i pariska nadbiskupija u poslednjem momentu su javili da će cela ceremonija biti održana unutar Notr Dama. Verovatno u strahu da im se ne ponovi peh sa kišom koji su imali 26. jula prilikom otvaranja Letnjih olimpijskih igara.
Organizacija
Za razliku od odlične sedmodnevne ture posvećene kulturnoj baštini za nas četvoro novinara iz celog sveta (Argentina, Nemačka, SAD i Srbija) koju je organizovalo francusko Ministarstvo spoljnih poslova, Jelisejska palata koja je bila zadužena za ceremoniju ponovnog otvaranja Notr Dama, nije se baš proslavila.
Iz dela grada južno od Sene bilo je nemoguće preći nijedan most ka mestu događaja. Šetali su nas sa jednog na drugi, policajci ne govore engleski, nema nikoga iz organizacije koga bi mogli da pitate, svi samo odmahuju glavom, uredne akreditacije i narukvice nisu pomagale. Nakon jednog sata šetanja od Pont Saint-Michel preko Pont Neuf do Petit Pont Cardinal Lustiger (bar sam im naučio imena), ne znam kako ni zašto ali jedna policajka se smilovala i pustila me na ostrvo u Seni na kojem se nalazi čuvena katedrala.
Smestio sam se u deo određen za novinare koji je imao „nadzornike“ zadužene da vas opominje da ne ustajete (kada svi ostali u crkvi ustaju), da ne snimate (kada svi ostali u crkvi snimaju) i slično. Naravno da sam pre početka zvanične manifestacije u 19.00 časova otišao iz tog „zabrana“ do mesta gde su kasnije sedeli Makron, Tramp, princ Vilijem i drugi državnici.
Vatrogasci
Vatrogasci koji su pomogli da se spase remek-delo gotičke arhitekture i oni koji su je kasnije obnavljali dobili su ovacije od prisutnih nakon što je nadbiskup Pariza Loren Ulrih tri puta žezlom udario po vratima Notr Dama i tako je svečano otvorio.
„Pred vama izražavam zahvalnost francuske nacije, našu zahvalnost svih koji su spasili i ponovno obnovili katedralu“, rekao je u svom kratkom govoru francuski predsednik Emanuel Makron.
„Večeras zajedno možemo podeliti radost i ponos. Neka dugo živi pariska Notr Dam, neka dugo živi Republika i neka dugo živi Francuska!“
Gosti
Foto: ApPredsednici Tramp i Makron
Makron je ispred katedrale dočekivao goste, uključujući novoizabranog američkog predsednika Donalda Trampa koji je došao bez supruge Melanije. Ni princ Vilijam nije poveo princezu Kejt. Francuski novinari koji su sedeli oko mene su prilično sarkastično komentarisali izraze lica Donalda Trampa dok je gledao unutrašnjost katedrale a još im je zabavniji bio milioner Ilon Mask koji je takođe bio među prisutnima a kamera ga je često „kačila“ što smo mogli da gledamo na ekranima poređanim uz zidove Notr Dama.
Foto: APTramp i princ Vilijam
Papa Franja je rekao da je ovo dan „radosti, slavlja i hvale“. U poruci koja je pročitana naglas, Papa je izrazio nadu da će „obnova ove zadivljujuće crkve biti proročki znak obnove Crkve u Francuskoj“. Naime, Francuska je zemlja koja se nalazi u vrhu evropskih zemalja kada je reč o procentu ateista u opštoj populaciji. Čak 51% stanovnika se izjašnjava da ne pripada ni jednoj crkvi, 29% je katolika, 10% muslimana…
Pored vatrogasaca najveći aplauz dobio je ukrajinski predsednik Vlodimir Zelenski. Dovesti Trampa i Zelenskog na otvaranje i organizovati sastanak između njih dvojice u Jelisejskoj palati uoči svečanosti otvaranja bio je veliki uspeh za Makrona, koji se kod kuće suočava s političkom krizom nakon što je parlament izglasao opoziv njegovom premijeru.
Među zvanicama bili su i italijanska premijerka Đorđa Meloni i bivši francuski predsednici Oland i Sarkozi. Srbiju koja je odmah čim se čulo za požar donirala milion evra za popravak crkve, u Notr Damu je predstavljao premijer Miloš Vučević dok je u ime Hrvatske na svečanom otvaranju bila ministarka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek (iako je najavljen dolazak predsednika Zoraa Milanovića). Pored Trampa SAD je predstavljala i Džil Bajden, aktuelna Prva dama. Bilo nas je ukupno nešto više od 1.500 u čuvenoj pariskoj katedrali.
Darodavci
Inače, prvi kamen Notr Dama postavljen je 1163. i gradnja je trajala veći deo narednog veka, uz značajne restauracije i dogradnje u 17. i 18. veku. Nakon požara, puno novca slilo se u obnovu Notr Dama iz celog sveta, više od 840 miliona evra što je sasvim sigurno najveća cifra prikupljena za obnovu nekog kulturnog dobra.
Orgulje sa 8.000 cevi su pažljivo obnovljene i očišćene od toksične olovne prašine tokom restauracije, a na ceremoniji otvaranja svirala su četiri orguljaša. Njihov zvuk koji je ispunio unutrašnjost hrama zaista izaziva strhopoštovanje.
Danas u nedelju će nadbiskup Ulrih predvoditi prvu misu i osveštati novi oltar katedrale, kojeg je dizajnirao savremeni umetnik Gijom Barde, kao zamenu za u požaru uništeni oltar. Gotovo 170 biskupa iz Francuske i inostranstva prisustvovaće misi, zajedno sa sveštenicima iz svih 113 parohija pariske nadbiskupije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje
Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija
“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”
Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius Apollo, poslanika Olimpa
Ruski sud u Moskvi je na zahtev Tužilaštva i bez prisustva javnosti, proglasio feministički pank bend Pusi Rajot ekstremističkom organizacijom. Ova presuda mnogo govori o o stanju osnovnih ljudskih prava u Rusiji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!