img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jemen

Operacija “Čuvar prosperiteta” i “Vrata suza”

17. januar 2024, 22:57 Danijel Šunter
foto: ap
Borci Huta na terenu
Copied

Zbog rata u Gazi, složenih međusobnih odnosa i diplomatskih pregovora Irana i Saudijske Arabije, zemlje regiona ne pokazuju entuzijazam da se uključe u vojnu akciju SAD i Velike Britanije. Zapadni analitičari skreću pažnju da vojna akcija protiv Huta ima male izglede da zaustavi napade na trgovačke brodove, pa čak i da može da im bude politički poklon za izgradnju međunarodnog imidža boraca protiv Izraela i SAD

Vazdušni napadi SAD i Velike Britanije na ciljeve u Jemenu 12. i 13. januara obeležili su početak vojne akcije protiv pobunjeničkih snaga Ansar Alaha (pomoćnici Alaha) poznatog i kao Huti, koji su napadima na teretne brodove u Crvenom moru poremetili jednu od ključnih linija globalne trgovine. Američki predsednik Džo Bajden okarakterisao je akciju kao jasnu poruku da se neće dozvoliti nekažnjeno ugrožavanje slobode plovidbe.

Napade na brodove Huti obrazlažu kao čin solidarnosti sa Hamasom i palestinskim narodom u jeku rata u Gazi. Prvo su 31. oktobra lansirali rakete i dronove na Izrael udaljen više od 1.500 kilometara, da bi 9. decembra najavili da će gađati sve brodove u Crvenom moru koji putuju u izraelske luke “ukoliko Gaza ne dobije hranu i lekove”. U praksi, meta raketnih napada su raznovrsni brodovi nezavisno od odredišta.

Vojna akcija sa mora i iz vazduha usledila je nakon što je ta pobunjenička šiitska organizacija proiranske orijentacije odbila da obustavi napade na trgovačke brodove i pored apela međunarodne zajednice. Januarska rezolucija Saveta bezbednosti UN izglasana je bez ijednog glasa protiv i poziva na “momentalni prekid svih napada koji ugrožavaju globalnu trgovinu, prava i slobodu plovidbe”.

Akcija protiv Huta zamišljena je kao operacija međunarodne koalicije Kombinovanih pomorskih snaga CMTF pod vođstvom američke 5. flote sa sedištem u Bahreinu i nosi naziv “Čuvar prosperiteta” (Prosperity Guardian). Vojne snage su na raspolaganje za sada stavile samo SAD i Velika Britanija. Amerikanci su angažovali ratne brodove 5. flote iz sastava udarne grupe nosača aviona 2, odnosno nosač aviona “Dvajt Ajzenhauer” i tri razarača klase “Arli Berk”, a Britanija jedan razarač klase Tip 45, uz podršku vazduhoplovnih snaga sa Mediterana.

Holandija, Norveška, Kanada i Singapur su najavili slanje oficira u tu operaciju, a Danska i Grčka da će se priključiti sa po jednom fregatom. Francusko ministarstvo odbrane navodi da je njena fregata već angažovana u tom regionu, ali da će delovati pod nacionalnom komandom. Italija je najavila da će uputiti jednu fregatu u okviru postojećih angažmana, dok Španija navodi da će učestovati jedino u misijama pod vođstvom NATO ili EU.

O kompleksnosti međunarodnog vojnog angžamana u tom regionu govori i više paralenih operacija pod komandom različitih organizacija. Evropska unija već godinama na rogu Afrike i u zapadnom delu Indijskog okeana sprovodi operaciju “Atalanta” u kojoj učestvuje i Vojska Srbije. Operacija “Agenor” obezbeđuje slobodan prolaz naftnih tankera kroz Hormuz.

Huti su akter građanskog rata protiv međunarodno priznate Vlade Jemena i od 2014. kontrolišu zapadni deo zemlje uključujući glavni grad Sanu, te strateški važan moreuz Bab el Mandeb, poznat i kao “Vrata suza” koji spaja Adenski zaliv i Crveno more. Godinu dana kasnije, koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, UAE i Bahreinom podržala je vladu u izbeglištvu i pokrenula vojnu akciju protiv Huta koja nije rezultirala porazom te organizacije. U ratu je poginulo oko 377.000, a izbeglo je oko četiri miliona ljudi.

Ovi sukobi kao i snažna podrška Irana i šiitskog pokreta Hezbolah iz Libana učinili su Hute organizacijom velikog ratnog iskustva. Uz oslonac na Teheran stvoren je bogat arsenal dronova i balističkih raketa koje su korišćene za gađanje infrastrukture Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Neki od projektila imaju domet i do 2.000 kilometara.

Adenski zaliv i Crveno more od velike su važnosti za evropsku i američku ekonomiju. Preko Sueca se prevozi oko 12 odsto globalne trgovine i 30 osto kontejnerskog transporta iz Azije. Napadi Huta već su poremetili snabdevenost i poslovanje velikih kompanija poput Aldija, Teska i Ikee. Strah od daljeg poremećaja saobraćaja uticao je i na povećanje svetskih cena nafte.

Iako ugrožavanja plovnog puta ugrožava i kineske ekonomske interese, Peking je bio uzdržan priikom donošenja rezolucije SB UN i nije angažovao mornaricu na zaštiti brodova. Ipak, stalni predstavnik Kine pri UN pozvao je Hute da se pridržavaju stava Saveta bezbednosti i poštuju prava slobodne plovidbe u Crvenom moru.

Ostaje upitno šta će se postići operacijom “Čuvar prosperiteta”. Zbog rata u Gazi, složenih međusobnih odnosa i diplomatskih pregovora Irana i Saudijske Arabije, zemlje regiona ne pokazuju entuzijazam da se uključe u vojnu akciju SAD i Velike Britanije. Zapadni analitičari skreću pažnju kako vojna akcija protiv Huta ima male izglede da zaustavi napade na trgovačke brodove, pa čak i da može da im bude politički poklon za izgradnju međunarodnog imidža boraca protiv Izraela i SAD.

Britanski Četem haus upozorava na ograničene sposobnosti oružanih snaga te zemlje u intervenciji protiv Huta. Kao primer navodi se da su borbeni avioni “tajfun” izveli napade iz udaljene RAF-ove baze Akrotiri na Kipru jer Oman nije hteo da dopusti da se njihovi aerodromi koristi za te svrhe. Takođe se skreće pažnja na ograničene resurse mornarice, odnosno da razarač “Dajmond”, koji trenutno štiti trgovačke brodove u Adenskom zalivu, nije opremljen raketama koje mogu da gađaju položaje Huta na kopnu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure