img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Od izbora – dva putića

06. jun 2002, 17:02 Frano Cetinić
Copied

Levica bez prestanka ponavlja da bi pobeda protivničkog tabora na parlamentarnim izborima – koja je po ispitivanjima javnog mnjenja više nego sigurna – označila početak "socijalne regresije"

Specijalno iz Pariza za „Vreme“

Zidanova butina zasjenila je predizbornu kampanju, koja, i bez te nacionalne tragedije, jedva da daje znakove života. Politička je klasa otišla na teren u potragu za zagarantiranim geografskim porijeklom i skriva se od kamera i mikrofona kao vrag od tamjana. Samo najhrabriji, naoružani svetom vodicom i znamenjem koje pobjeđuje, s vremena na vrijeme se pojave na ekranu da objave radosnu vijest. Premijer Žan-Pjer Rafaren, više kao direktor kabineta predsjednika republike nego predsjednik vlade, nepatvoreni antijunak, predstavlja se, i u tome ima uspjeha, kao čovjek s dna kace, dok Nikola Sarkozi, ministar unutarnjih poslova, vidi Francusku „u plavom“ – u boji policijskih odora – za razliku od Edit Pjaf, koja je život vidjela „u ružičastom“. Njima treba pridružiti i ministra prosvjete Lika Ferija, koji je najavio da će prioritet njegova resora biti u suzbijanju nepismenosti.

BEZ TV–DEBATA: Minimalizam u vođenju kampanje objašnjava se strahom od medija, što za posljedicu ima potpunu ogluhu kad je u pitanju stvarna politika i potreba da se vodi javni dijalog, bar za trajanja ovih velikih misa demokratske vjeroispovijedi.

Bivši premijer Alen Žipe, koji, kako kažu dobro obaviješteni zli jezici, obnaša nepostojeću funkciju potpredsjednika republike, otvoreno izbjegava novinare i priznaje da neće odgovarati na pitanja „koja mu nisu po volji“ i da bi novinari „mogli bolje koristiti poštansku službu“. Čovjek je, istina, oženjen bivšom novinarkom iz pravovjernog „La Croixa“, pa mu treba vjerovati.

Debate s protivnicima se sustavno izbjegavaju, pa je premijer Rafaren odbio socijalističkoga prvaka Fransoa Olanda i pravo mu u brk odbrusio da neka „svatko radi svoj posao jer, ja sam šef vlade, a on je šef stranke“. Za tri tjedna, koliko službeno traje ova kampanja, nije bilo ni jedne jedine radio-televizijske debate.

Ništa manje ne zaziru od medija ni socijalisti, nakon što su se sjetili da je narod taj koji izlazi na izbore. I njih je strah da bi često pojavljivanje na ekranu moglo postati dokazom omrznutog parizijanizma i pripadništva „establišmentu“. Od kavijar ljevice, koju je narod zbog neprobavljivosti povratio, ravno se skrenulo u populističku teleću glavu u škembetu, bez prisustva kamera i mikrofona.

„Nekažnjivost nula“, glavna je poruka hiperaktivnog ministra Sarkozija, koji ubrzano posjećuje policijske postaje po unutrašnjosti i u predgrađima, mjera koja više znači predizborno gestikuliranje nego stvarnu politiku, što je i shvatljivo kad vlada tek računa na parlamentarnu većinu koja bi joj i omogućila da s riječi pređe na djelo.

No, poruka kako će svaki prekršaj i zločin biti kažnjen u blagom je neskladu s viješću od 30. maja da je predsjednik Širak ponovno spomenut u vezi s aferom „gradskih stanova s najnižom stanarinom“, čija je izgradnja bila povjeravana, u vrijeme dok je Širak bio pariški gradonačelnik, privatnim poduzećima koja su za uzvrat morala plaćati u kasu Širakovog Okupljanja za republiku. Iako već stavljen u vezu s više sudskih afera – financiranje od strane pariške općine brojnih stranačkih funkcionara, fiktivna zaposlenja u pariškoj općini, malverzacije u radu štamparije koja je imala ugovor s njom za štampanje službenih dokumenata, brojna putovanja plaćena u gotovini iz specijalnih fondova Matinjonske palače, u vrijeme dok je Širak bio premijer, 1986-88, do najnovije, ali koja još nije došla pred sud, a to su astronomski troškovi koje je bračni par Širak trošio za hranu. Sve je to poznato, kao i odluka kasacionog suda, iz oktobra prošle godine, kojom je određeno da predsjednik republike uživa imunitet do isteka mandata, dakle, ne može biti optužen, ni saslušan kao svjedok. To se zove „kažnjivost nula“.

DRŽAVNA KRIZA: Socijalisti su pak izabrali ulogu slavnoga Kalimera: poraz na predsjedničkim izborima nije rezultat njihove pogrešne kampanje ili, još manje, prethodno vođene pogrešne politike, već je to bila velika nepravda. Nema dublje političke analize iz njihova idejnoga štaba, pa se stječe dojam da ne samo što ne razumiju stvarnost, što bi se još moglo i shvatiti, nego je, očigledno, i ne žele razumjeti. Ljevica, naime, bez prestanka ponavlja da bi pobjeda protivničkoga tabora na parlamentarnim izborima – koja je po ispitivanjima javnoga mnjenja više nego sigurna – označila početak „socijalne regresije“, neizbježnu socijalnu i državnu krizu. Time misle zaplašiti biračko tijelo koje za njene petogodišnje vladavine druge „sreće“ ne pamti, osim praćenja krivulje indeksa CAC 40 na pariškoj burzi. Preporučivati tu neoliberalističku igračku milijunima nezaposlenih i onima, još brojnijim, s niskim primanjima, ravno je političkom samoubojstvu.

Svi, i slijeva i zdesna, ponavljaju: „čuli smo i shvatili poruku“, poruku koju je narod odaslao za prvoga kruga predsjedničkih izbora, kad je 40 posto Francuza izrazilo nepovjerenje političkoj klasi, glasujući protiv nje, ubacujući nevažeći listić ili, još, nedolaskom na birališta. Ipak, odbijanjem debate, kao da se želi prikriti ili odagnati stvarnost. Zanimljivo, u takvoj medijskoj utihi, nema ni fašizma, ali ni operetnog antifašizma. Svi su se nekako uozbiljili, valjda do nove bitke na Ebru.

Jedino je socijalistički bivši ministar Žan-Lik Melanšon ovih dana donekle uskovitlao medijsku prašinu kad je predložio zabranu Nacionalne fronte Žan-Marija le Pena. Od dotičnog je predlagač dobio dijagnozu kako je zreo za „luđačku košulju“, a ni stari golist Šarl Paskva nije bio daleko od takve ocjene kad je Melanšona proglasio Torkvemadom i po teroru čuvenom jakobincu Fukje-Tanvilom, te još rekao da bi se prije borbe protiv Nacionalne fronte trebalo suprotstaviti gluposti.

Na muci sa zaključnom rečenicom ovih predizbornih napomena izlazim iz kafića što se nalazi na uglu Avenije Mot-Pike i Avenije Grenel – nedjelja je, i točno podne – te na ulici prepoznajem bivšega premijera Rejmona Bara, samog samcatog u šetnji i u predizbornom obilasku pučanstva.

Gospodine prvi ministre, pred slanje izvještaja koji sam upravo završio za beogradski tjednik „Vreme“, volio bih čuti vašu prognozu glede izbora za sedam dana:

– Znate, rezultati izbora nisu unaprijed poznati…

– Jedino u demokracijama – dometnem.

– Da, u demokracijama… Vjerujem da će pobjedu odnijeti savez desnice i centra.

– Ali taj savez još ne postoji.

– Postoji samo izborno, a od jeseni vjerojatno i stvarno.

– Očekujete li da bi Nacionalna fronta mogla pripremiti još jedno iznenađenje – bilo je moje posljednje pitanje u želji da ga što prije prepustim Parižanima koje je, kao i zastupničke kandidate, lijepo vrijeme izmamilo na ulice.

– Može se očekivati rezultat oko 14-15 posto… To je najviše što krajnja desnica može dobiti u Francuskoj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure