img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Britanske dileme

Očevi i ljubavnici

18. новембар 2004, 14:11 Slobodanka Ast
Copied

Na svim prvim stranama ovdašnjih novina osvanuli su naslovi da torijevci i očevima nude porodiljsko odsustvo

(Specijalno za „Vreme“ iz Londona)

STARENJE NACIJE: Britanski penzioneri na protestu u Londonu

Britanija postaje zemlja sedokosih očeva, buduće generacije nikada neće upoznati svoje dedove! Glavni razlog dugom momačkom životu i zakasnelom osnivanju porodice jeste strah muškog dela ostrvske populacije da finansijski ne mogu da podnesu breme osnivanja porodice i podizanja dece. Ova sumorna prognoza rezultat je velikog istraživanja korporacije Virgin Money Life Insurance, koja upozorava da ukoliko se sadašnja tendencija nastavi, do 2065. godine većina muškaraca će prvi put postati očevi u petoj deceniji. Ova projekcija zasniva se na statističkim podacima iz 1971, kada je prosečni Britanac prvi put postajao otac u 27. godini, da bi krajem veka ta granica već bila pomerena na 31. godinu. Nacionalni statistički zavod pokazuje da i žene odlažu materinstvo, pa ta prosečna podanica Nj.K.V.-a prvo dete dobija u 27. godini. Ako se ova tendencija nastavi, dolaze generacije koje neće upoznati svoje dedove i bake, upozorava demograf Džejson Vajer-Smit.

MONEY, MONEY: Istraživanje ukazujuje da 81 odsto Britanaca tvrdi kako su finansijske brige glavni razlog što odlažu sklapanje braka i rađanje dece, kao i da finansije presudno utiču na njihovu odluku koliko će dece imati. Indikativno je da ogroman broj anketiranih – čak 93 dosto – smatra da je najvažnija uloga muškarca u životu da bude otac, a 44 odsto tvrdi da bi želelo da više vremena provodi sa svojim detetom nego što je to činio njihov otac. Britanci se žale (86 odsto) da nisu mogli da uzmu odsustvo zbog rođenja deteta, a ogromna većina prigovara da poslodavci daleko više uvažavaju prava majki upravo rođenih beba nego prava očeva.

I u ovom istraživanju Britanci su iskoristili da se požale, podsećajući da imaju najduži radni dan u Evropi. Za razliku od većine razvijenih evropskih zemalja, paternity leave (odsustvo oca zbog rođenja deteta) u Velikoj Britaniji do sada zakonski nije bilo moguće, a kamoli stimulisano. Kao uostalom ni porodiljsko odsustvo majki. Za rođenje novog člana porodice država majkama daje sasvim simboličnu naknadu, što nije dovoljno ni za pelene. Sve zapravo zavisi od firme: neke će svojim zaposlenim ženama i na trudničkom bolovanju davati nekoliko meseci njihova redovna primanja, druge im neće dati ni za pelene. Ostaje, međutim, zakonska mogućnost da majka provede uz bebu godinu dana i da je za to vreme čeka njeno radno mesto.

ZA PRAVA OČEVA: Na strani dece sve češće roditelj jačeg pola

GENERATION SYLO: U ovaj ram za sliku prosečnog sredovečnog Britanca uklapa se i jedno drugo istraživanje (Mintel). Istraživači ovog instituta za ispitivanje javnog mnjenja uvode novu sintagmu, Generation Sylo (staying young longer), ostati duže mlad. Po njihovom viđenju, ova generacija želi da bude večno mlada, ostaje verna svojim mladalačkim snovima, voli da se provodi, putuje, ne želi da prihvati odgovornost zrelih godina i kulturne vrednosti svojih roditelja. Oni su bili prva, originalna generacija tinejdžera iz šezdesetih i te godine su ih obeležile. Ovi bivši rokeri još nose džins pantalone, ali veliku pažnju poklanjaju garderobi, izgledu, fizičkoj kondiciji. Najomiljenija zabava ovih pedesetogodišnjaka su rok koncerti, svaki četvrti čak redovno ide na koncerte pop grupa, dok ih klasična muzika, opera i džez ne zanimaju preterano. Čašica u omiljenom pabu, ćaskanje i neobavezne veze, putovanja – to je način života koji ih privlači. „Za većinu, najbolja stvar kad napuni 50 može se svesti na jednu reč: sloboda. Oni žele da budu slobodni, od poslovnih briga, od finansijskih nevolja i od porodičnih briga“, kaže sociolog Enđela Hjuz.

BRIDžIT DžONS: Britanija drži jedan neslavni evropski rekord: ima najveći broj trudnih tinejdžerki na Starom kontinentu. Brojni vladini programi kojima je bio cilj da se smanji broj trudnoća među tinejdžerkama nikako da urode plodom, pa se poslednjih godina čak povećao broj tinejdžerskih trudnoća i Velika Britanija nikako da dođe do evropskog proseka. Svake godine nekoliko desetina hiljada tinejdžerki ostaje u drugom stanju, a podaci Nacionalnog statističkog zavoda pokazuju da se 42 odsto ovih trudnoća prekida. Iako je za programe seksualnog obrazovanja vlada uložila znatna sredstva, oko 138 miliona funti (oko 13,8 milijardi dinara) u periodu 1999–2005, za koja Sekretarijat za obrazovanje ukazuje da je prerano tvrditi da su sredstva uludo potrošena, sada je na redu nova strategija, lociranje „vrućih tačaka“ gde ima najviše tinejdžerskih trudnoća. Aktivisti kažu da je ovaj problem ipak na silaznoj liniji: pre 30 godina dvostruko više tinejdžerki ostajalo je u drugom stanju nego danas. S druge strane, podaci Nacionalnog zavoda za statistiku pokazuju da raste broj žena koje prvi put rađaju decu posle tridesete, pa i posle četrdesete godine. Naročito ohrabruje podatak da se za 50 odsto povećao procenat žena koje su prvi put postale majke posle 40. godine. Ima nade za Bridžit Džons! Simpatična, trapava 30-godišnja Bridžit opet je u potrazi za čovekom svog života i nacija joj iz sve snage drži pesnice da ne ostane usedelica. Valjda je i ta masovna identifikacija deo neverovatnog uspeha Bridžitine priče. Za drugi deo eskapada najpoznatije britanske udavače kritika čak tvrdi da je bolji od prvog.

POLITIKA: U celu priču o ljubavnom životu Britanaca i strahovima demografa uključila se naravno i politika: na svim prvim stranama ovdašnjih novina osvanuli su naslovi da torijevci i očevima nude porodiljsko odsustvo: prvi put bi i očevi imali pravo da kao i njihove partnerke dobiju jednogodišnje odsustvo posle rođenja bebe. Izgleda da će porodica biti glavna tema predstojećih opštih izbora, i obe partije se spremaju da pokažu veliku inicijativu u promeni rigidne zakonske regulative što se tiče porodiljskog odsustva, roditeljskih prava i brige o deci u celini. Majkl Hauard, lider torijevaca, kaže da će tražiti da vlada daje za svako dete 150 funti nedeljno (15.000 dinara), što je 50 funti više nego što su laburisti odredili. Navodno su konzervativci prvi istrčali na teren sa ovom primamljivom ponudom porodicama: i laburisti spremaju za Božić „izborni manifest“, u kome bi jedna od ključnih tačaka bila vladina desetogodišnja strategija za brigu o deci. Obe partije su konačno shvatile da je održavanje delikatne i nimalo lake ravnoteže između poslovnog i privatnog života zapravo najvažnija tačka „kvaliteta života“ za većinu birača. Tradicionalno predizborno udvaranje ženama sada je usmereno prvi puti prema očevima.

Premijer Toni Bler je nedavno na Konferenciji ustanova za brigu o deci obećao da će njegova vlada do kraja idućeg mandata omogućiti kompletnu brigu za sve osnovce od 8 do 18 časova. Torijevci idu još dalje: obećavaju poreske olakšice i za „neformalnu brigu o deci“, dakle za sve bake, tetke, prijatelje koji brinu o deci dok su roditelji na poslu. Mister Hauard je čak javno priznao da je u svojoj karijeri često bio prisiljen da radi do kasno u noć, da ponekad decu danima nije viđao i da je zbog toga često imao grižu savesti, jer se osećao kao „loš roditelj“. Šeri Bler, inače poznati i dobro plaćeni advokat, nedavno je priznala da je i ona imala sličnih problema. Srećom, tata Toni tada nije bio u žiži političkih zbivanja, pa je, po njenim rečima, mogao da uživa u deci i dugim letovanjima. Od ovog nadmetanja laburista i konzervativaca koristi mogu da imaju svi Britanci, naročito zaposleni roditelji, koji zaista imaju najduži radni dan u Evropi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure