img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka – Ostavka predsednika

Obezglavljena Nemačka

02. јун 2010, 17:16 Andrej Ivanji
UPOTREBA VOJSKE: Bivši predsednik Horst Keler u obilasku nemačkih trupa 2005.
Copied

Politički grom iz vedra neba udario je u ponedeljak u Berlinu. Predsednik države je iznenada podneo ostavku, demonstrativno gotovo istog časa napustio svoju rezidenciju, dvorac Belvi, i odvezao se u nepoznatom pravcu

U ponedeljak u 14 časova predsednik Savezne Republike Nemačke Horst Keler izašao je sa svojom suprugom pred na brzinu sazvane novinare, koji nisu imali pojma o čemu se radi. Predsednički par bio je obučen u crno kao da kreće na nečiju sahranu. Keler je pročitao svega nekoliko rečenica, ali kao grom udarila je jedna posve neočekivana:

„Podnosim ostavku na funkciju predsednika. Ostavka stupa na snagu odmah. Bila mi je čast da služim Nemačkoj kao njen predsednik…“

Skinuo je naočare, cela nacija mogla je na televizijskim ekranima da zapazi suze u njegovim očima. Posle nekoliko sekundi duboke tišine uhvatio je za ruku svoju ženu Evu-Luizu, koja se sve vreme nije ni pomakla, i izveo je iz sale. Snimak će se u toku dana bezbroj puta ponoviti na svim kanalima.

Nikada se ništa slično nije dogodilo u Nemačkoj, niti se sa bilo čim može uporediti. Jedna od vodećih sila sveta, a pogotovu Evrope, usred svetske i unutrašnjopolitičke krize, ostala je obezglavljena, iako je po Ustavu – koji nije predviđao ostavku, ali jeste iznenadni nestanak nosioca funkcije zbog teške bolesti ili smrti – automatski određen vršilac dužnosti. To je predsednik drugog doma parlamenta, takozvanog Saveta federacije, na čijem se čelu slučajno nalazi upravo premijer najmanje federalne jedinice, Bremena, gradonačelnik tog lučkog grada Jens Bernzen.

Šta je predsednika Nemačke navelo na postupak, koji je više ličio na gest uvređenog dečaka koji napušta teren i dovikuje svojim drugovima: „Neću više da se igram sa vama“, nego na dramatičnu odluku državnika?

PREDSEDNIK JE MIMOZA: Pošto je posetio nemački vojni kontingent u Avganistanu, Keler je u okviru improvizovanog intervjua rekao doslovno: „Zemlja naše veličine i sa takvom orijentacijom na spoljnu trgovinu mora da zna da se u krajnjem slučaju, u nuždi, može javiti potreba da se posluži i vojnim sredstvima, na primer, braneći slobodne puteve trgovine ili sprečavajući regionalne nestabilnosti, koje bi se sigurno odrazile negativno po naše šanse u trgovini, radna mesta i zarade…“

Ne samo štampa nego i opozicija u parlamentu odmah je oštro zamerila predsedniku da se izrazio nejasno ili – mnogo oštrije – da je pozvao na kršenje Ustava. Nemački ustav, naime, dozvoljava korišćenje vojne sile samo u slučaju odbrane zemlje.

Niko ovom prilikom nije pominjao slabašne glasove koji su već tokom bombardovanja Srbije pre 11 godina, u kome su učestvovali nemački borbeni avioni, tvrdili da se time krši nemački ustav. Sad je nastala vika zbog toga što se u Avganistanu ne radi o nemačkim ekonomskim interesima, nego… Nego o čemu? Ni o čemu? Pa to je onda još gore… Predsednik Keler je požurio da objasni da uopšte nije mislio na Avganistan, nego na borbu protiv gusara, koji napadaju razne tankere i druge trgovačke brodove, ali to je zvučalo kao neozbiljan izgovor, jer su se pitanja koja su prethodila izjavi odnosila na Avganistan. Napadi na šefa države su se nastavili, a on je – kao što je izričito izjavio – kritiku svoje problematične formulacije shvatio kao uvredu najviše funkcije u državi.

„Ponašao se kao mimoza“, pisao je odmah posle ostavke austrijski dnevni list „Der Standard“. Podsetio je i da u Nemačkoj vlada demokratija: „Dozvoljeno je da se kritika iznosi i na račun šefa države!“ Na sličan način sad su ga napali mnogi komentatori u samoj Nemačkoj i susednim, evropskim zemljama.

SELJAČKO DETE IZ POLJSKE: Horst Keler se rodio 1943. godine u Skierbijescovu u Poljskoj. Porodica mu je poreklom iz današnje Moldavije. Bili su seljaci. Hitler ih je posle osvajanja Poljske premestio da bi „… istočni životni prostor naselila Nemcima“. Posle dolaska Rusa morali su da beže. Kao zemljoradnici bez zemlje Kelerovi su živeli izbegličkim životom prvo u istočnoj, zatim u zapadnoj Nemačkoj sve do 1957. godine. Horst je kao prvo dete iz familije položio ne samo maturu nego je uspešno i brzo završio studije ekonomije, koje je 1977. krunisao doktoratom. Karijeru je nastavio kao bankar, pa kao državni sekretar u resoru finansija, a 2000. godine je na predlog socijaldemokratske vlade postao direktor međunarodnog monetarnog fonda. Godine 2004. je tesnom većinom na predlog Hrišćansko-demokratske i Liberalne partije izabran za predsednika Nemačke, prošle godine ponovo za drugi mandat, koji je sada neočekivano odbacio.

Komentatori se utrkuju u analizama da li je Kelerova preosetljivost rezultat isuviše brzog socijalnog uspona? Mnogi, doduše, tvrde da tu „postoji još neka tajna“. Keler je smatrao da ga vlada dovoljno ne podržava. Ali ako je zbog sitnice izgubio živce, da li je ikada bio pogodan za prvog čoveka tako velike i složene države? Ako nije, to je krivica Merkelove koja ga je predložila, a sad u veoma nezgodnom trenutku ostala bez njega.

Valja se za tren podsetiti da je ujedinjena Nemačka, kojom tako snažno dominira zapadni, bogatiji deo, ipak na dve čelne funkcije imala osobe sa istoka.

BELI ZEC IZ ŠEŠIRA: Nemački predsednik nema velikih političkih ovlašćenja. Osim ceremonijalnih dužnosti on, doduše, potpisuje zakone i može da ih vrati parlamentu, ako mu se ne čine dobrim ili čak protivustavnim, a Keler je to svoje pravo iskoristio nekoliko puta. Nemačka javnost osim toga od predsednika očekuje zauzimanje stavova po važnim pitanjima, a mediji su ovom predsedniku zamerali da je to često propuštao. Kao što je komentarisao moćni nedeljnik „Der Špigl“, „… za razliku od svojih prethodnika, Keler neće biti zapamćen ni po jednom značajnom govoru“.

Problem nije to što je Nemačka ostala bez govornika na čelu države, nego što Ustav zahteva da se u roku od 30 dana izabere novi predsednik. Predlog se u prvom redu očekuje od kancelarke Angele Merkel, koja je i predsednica najjače političke partije. Keler je bio njen izbor, govorilo se „njen čovek“, a sad ju je ostavio na cedilu, o svojoj odluci ju je telefonski obavestio svega dva sata pre medija.

Pred Merkelovom, njenom vladom, ali i celom političkom Nemačkom pojavio se novi problem u najnezgodnijem trenutku. Nedavno je ostavku podneo predsednik vlade pokrajine Hesen, Ronald Koh, koji je bio i jedan od potpredsednika hrišćanske partije CDU, znači, potpredsednik Merkelove. On je, kao i Keler, važio za finansijskog i ekonomskog stručnjaka. Tako je partija, koja zastupa interese privrede, ostala bez dva vodeća eksperta u trenutku krize evra i istovremeno cele nemačke privrede, koja se ni izdaleka još nije oporavila od recesije.

Opozicija likuje, vlada je indirektno i te kako oslabljena u trenutku kada su koalicioni partneri posvađani zbog zakona o porezima, koje valja doneti ovih meseci, dok se zarazna kriza širi jugom kontinenta, dok nesigurna Evropska unija očekuje odlučne, a istovremeno diplomatske stavove svojih najjačih članica.

Predsednik Nemačke se ne bira neposredno. Radi njegovog izbora se sastaje poseban sabor sastavljen od izaslanika saveznog parlamenta, Bundestaga, i delegata pokrajina. Pojavile su se prve računice, komentatori smatraju da bi vladajuće partije – CDU, bavarski CSU i liberali – imali većinu ako nađu pravog kandidata. Ili kandidatkinju. Već se neko vreme priča da je Nemačka „sazrela“ da ima predsednicu države. Za neke je problem da to bude baš sada, kada funkciju kancelara – kako se ovde zove predsednik savezne vlade – vrši žena.

Narednih mesec dana Nemačka ostaje obezglavljena ne zbog toga što skromni gradonačelnik Bremena Bernzen neće uspeti da drži lepe govore umesto Kelera nego što Merkelova kao nevoljna mađioničarka umesto belog zeca iz šešira uz pomoć neke čarolije mora da izvuče novog nosioca suvereniteta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Donald Tramp

SAD

30.мај 2025. T. S.

Sud protiv suda: Trampove carine vraćene manje od 24 sata nakon zabrane

Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure