img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Forum »Jedan pojas – jedan put« u Pekingu

Novi put svile

17. maj 2017, 20:02 Uroš Mitrović
fotografije: tanjug
Copied

U glavnom gradu NR Kine održan je do sada najveći međunarodni skup posvećen tešnjoj saradnji Evrope i Azije u okviru kineskog strateškog megaprojekta "Jedan pojas – jedan put". Dok predsednik SAD Donald Tramp najavljuje preispitivanje svih američkih ugovora o slobodnoj trgovini, Kina pokušava da se predstavi kao novi motor globalne privrede. Ne bez kritika i podozrenja Zapada

„Kineski car“, piše Henri Kisindžer u svojoj najnovijoj knjizi Svetski poredak, „zamišljen je kao otelotvorenje superiornosti kineske civilizacije koja nadahnjuje druge narode da dođu i dožive preobražaj.“ Ovaj kratak citat „patrijarha američke diplomatije“ – kako mnogi nazivaju vremešnog, ali i dalje uticajnog američkog političara – mogao bi da bude lajtmotiv koji bi opisao suštinu dvodnevnog globalnog foruma „Pojas i put za međunarodnu saradnju“, održanog u Pekingu 14. i 15. maja ove godine.

Ambiciozno zamišljen skup na najvišem nivou okupio 29 predsednika država i vlada i predstavnike iz preko 100 zemalja i 70 međunarodnih organizacija. Raspravljalo se o velikim potencijalima saradnje između Istoka i Zapada, odnosno zajedničkoj izgradnji i modernizaciji drevnog Puta svile, kolokvijalno nazvanom „Novi put svile“. Tu se misli na plan izgradnje novih trgovinskih koridora širom sveta, mreže puteva i brzih pruga koje bi povezivale evroazijski region, pomorskih luka u Evropi, Aziji i Africi uz potencijalni dogovor o slobodnoj trgovini između zemalja koje se nalaze na ovoj trasi.

Forumu su prisustvovali i predsednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, zatim šefovi vlada Španije, Mađarske, Italije i Grčke, Marijano Rahoj, Viktor Orban, Paolo Đentiloni i Aleksis Cipras, a u Pekingu je bio i premijer i novoizabrani predsednik Srbije Aleksandar Vučić. U kineskoj prestonici boravili su i generalni sekretar UN Antonio Gutereš, direktorka MMF-a Kristin Lagard, kao i predsednik Svetske banke Džim Jong Kim. Srbija, koja sa NR Kinom ima uspostavljeno sveobuhvatno strateško partnerstvo, potpisala je na Forumu „Jedan pojas – jedan put“ brojne ugovore sa kineskom stranom (vidi okvir).

U pozdravnom govoru kineski predsednik Si Đinping, koji je 2013. godine pokrenuo ovaj strateški megaprojekat koji ima za cilj da unapredi infrastrukturu i odnose zemalja čak tri kontinenta, objasnio je vodeće principe ove inicijative, uporedivši pritom vrednosti drevnog i novog Puta svile. „Na drevnom Putu svile, ustanovljenom pre više od hiljadu godina“, istakao je Si, „akumulisan je duh ovog puta u čijem su jezgru mirna saradnja, otvorenost, sveobuhvatnost, uključenost, uzajamno učenje, uravnoteženost i uzajamna korist“.

Kineski šef države istakao je da njegova vlada „ne želi da nametne svoju volju drugima“ i pozvao je na ekonomsku integraciju i saradnju država u sferi ekonomije i privrede, borbe protiv siromaštva i terorizma, kulture, pa sve do finansijske regulative i bezbednosti. Si Đinping je u svom govoru rekao da ova inicijativa „nije novo mešanje karata“, pri kojem nisu uzeti u obzir razvojni programi drugih zemalja, već je u pitanju „ostvarenje strateške međupovezanosti“ i komplementarnosti različitih zemalja.

Možda i najznačajniji gost iz inostranstva, ruski predsednik Vladimir Putin, rekao je da njegova zemlja podržava projekat „Jedan pojas – jedan put“ i da će aktivno učestvovati u njegovom sprovođenju. Govoreći na okruglom stolu u velelepnom konferencijskom centru na jezeru Jenći pored Pekinga, Putin je rekao da je oko 50 zemalja širom Evrope, Azije i Latinske Amerike pokazalo interesovanje za saradnju sa Evroazijskom ekonomskom unijom (EEU) koju predvodi Rusija. Putin је podsetio i da se radi na projektu tzv. „Velike Evroazije“, koji podrazumeva multilateralnu saradnju sa zemljama EEU, Šangajskom organizacijom za saradnju i Asocijacijom zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). Svi ovi kombinovani procesi integracija komplementarni su i sa kineskim projektom „Pojas i put“.

Kuriozitet je da je ruski lider stigao čak i da svira klavir u rezidenciji kineskog predsednika Si Đinpinga uoči sastanka s njim, a snimak je postao pravi hit na društvenim mrežama.

UMESTO KORPORACIJE – DRŽAVA: Analitičari ocenjuju da je ovaj međunarodni forum jedan u nizu skupova visokih zvaničnika iz sveta organizovanih u prethodnih nekoliko godina u Kini, a kojima se dodatno ističe sve snažniji uticaj kineskog šefa države na globalna dešavanja. Narodna Republika Kina organizovala je u prethodnom periodu međunarodnu konferenciju Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Pekingu, kao i samit Grupe 20 privredno najrazvijenijih zemalja sveta (G20) u Hangdžou. Moglo bi se reći da je ozbiljnost projekta „Jedan pojas – jedan put“ bez presedana u savremenom svetu i pokazuje da Kina, kao retko koja zemlja danas, ima dugoročnu i promišljenu viziju kako sopstvenog tako i ukupnog svetskog progresa. Ako su prethodne decenije pripadale modelu liberalnog kapitalizma, u kome su glavnu reč vodile moćne multinacionalne korporacije, kineski globalni projekat „Pojas i put“ na neki način ponovo vraća državu kao vodeći subjekat ekonomskog razvoja.

Sumirajući dosadašnje rezultate inicijative „Jedan pojas – jedan put“, Kineski Radio Internacional (CRI) naveo je podatak da je od 2014. do 2016. godine „trgovinska razmena između Kine i povezanih zemalja iznosila 2000 milijardi juana (290 milijardi dolara)“, a da su u istom periodu kineska preduzeća u zemlje duž „Pojasa i puta“ uložila više od 50 milijardi američkih dolara.

U analizi onlajn portala CRI takođe se navodi da je ukupna vrednost ugovorenih projekata u ovim zemljama iznosila 304,9 milijardi dolara, a da su „kineska preduzeća u 20 zemalja duž ‘Pojasa i puta’ izgradila 56 privrednih i trgovinskih zona“.

Kineska inicijativa, međutim, nema samo privredni i ekonomski značaj. Vizija projekta „Jedan pojas – jedan put“, koji obuhvata više od četiri milijarde ljudi, nudi predloge koji bi mogli da izmene i čitavu geopolitičku situaciju u svetu.

Srbija dobila vetar u leđa

MEĐU PRIJATELJIMA: A. Vučić, Viktor Orban, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko

Državnu delegaciju Srbije u poseti najmnogoljudnijoj zemlji sveta predvodio je premijer Aleksandar Vučić, a osim bilateralnih sastanaka sa velikim brojem stranih državnika i privrednika, predsednik Vlade je u Pekingu prisustvovao potpisivanju brojnih sporazuma i memoranduma između srpske i kineske strane. Izgradnja moderne pruge Beograd–Budimpešta spada u najvažnije infrastrukturne projekte, a predsednik Kine Si Đinping u svom izlaganju označio ga je kao prioritetan zadatak za inicijativu „Jedan pojas – jedan put“.

Sa kineskom kompanijom CBRC potpisan je memorandum o saradnji za izgradnju auto-puta preko Čačka do granice sa Crnom Gorom, kao i o izgradnji Fruškogorskog koridora, odnosno auto-puta Ruma–Novi Sad, uz tunel kroz Frušku goru.

U Pekingu je potpisan i sporazum o strateškom partnerstvu sa kompanijom „Huavej“ za razvoj informacione infrastrukture u obrazovnim institucijama. Takođe, potpisan je sporazum o izgradnji novog industrijskog parka u Beogradu, koji će se nalaziti pored Pupinovog mosta.

Uoči puta u Kinu potpredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović navela je da je ukupna vrednost ovih projekata 3,2 milijarde evra.

Na okruglom stolu lidera u Pekingu, Aleksandar Vučić je predložio da se sledeći Forum inicijative „Jedan pojas – jedan put“ održi u Srbiji. „Znam da ovo nije skromno s moje strane, ali dobrodošli ste u Srbiju“, rekao je srpski premijer.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

26.jun 2025. Kersten Knip / DW

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Železnica

26.jun 2025. I.M.

Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana

Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi

Donald Tramp u Kongresu

SAD

26.jun 2025. M. L. J.

VOA: Tramp zatvorio nezvanični javni servis Amerike

Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine

SAD

25.jun 2025. B. B.

Tramp: Neverovatna demonstracija američke snage utrla put prekidu vatre

Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana

Samit u Hagu

25.jun 2025. Novak Marković

NATO povećao potrošnju za odbranu: Bićemo pravedniji i smrtonosniji

Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure