img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat na Bliskom istoku

Novi nivo ratovanja: Veštačka inteligencija otkriva ciljeve u Gazi

19. decembar 2023, 10:00 P. R
Foto: AP/Hatem Ali
Copied

Veštačka inteligencija koristi se u ratovanju u Pojasu Gaze. Uz njenu pomoć, izraelske oružane snage mogu mnogo brže da odrede ciljeve napada. Ali, kakve su posledice?

Izraelske snage svakodnevno vrše napada u Pojasu Gaze. Deklarisani cilj je uništenje terorističke organizacije Hamas.

Rezultat je: masovno uništenje. Kako ukazuju Ujedinjene nacije, više od 60 odsto stambenih jedinica u Pojasu Gaze je uništeno ili teško oštećeno. Takođe, ubijeno je skoro 19.000 ljudi, od čega 70 odsto žena i maloletnika.

Ti podaci potiču iz Ministarstva zdravlja u Pojasu gaze koje je pod upravom Hamasa i vlade mnogih zemalja smatraju da su podaci verodostojni, piše Dojče Vele. 

Hiljade ljudi su pod ruševinama srušenih zgrada i vode se kao nestali.

„Neselektivno“ – ili s velikom preciznošću?

Američki predsednik Džozef Bajden optužio je Izrael za „neselektivno bombardovanje“. Ali, istraživanje o tome kako se vodi rat u Pojasu Gaze dolazi do drugačijeg zaključka.

Izraelske oružane snage tvrde da izvode napade s velikom preciznošću, a kako same navode, do sada je napadnuto više od 22.000 ciljeva. To je omogućila upotreba najnovije tehnologije i veštačke inteligencije, kaže Liran Antebi sa Instituta za nacionalnu bezbednost, koji je već istraživao tu temu i pre rata u Gazi.

„Postoji relativno visok stepen autonomije, što znači da uređaji analiziraju okruženje i vrše veoma brze proračune. A sistem veštačke inteligencije to može bolje od ljudi, jer može mnogo brže sve da izračuna i mnogo brže da sprovede odluku“, kaže Antebi.

Ciljevi se brže definišu

Ključ tog načina ratovanja leži u brzom definisanju ciljeva napada na osnovu velike količine podataka. Oružane snage Izraela od 2019. imaju tzv. „Centar za mete“ (Target Center) u kojem su, prema rečima bivšeg načelnika Generalštaba Aviva Kočavija, angažovane stotine vojnika. Izrael je još 2021. koristio sisteme ciljanja zasnovane na veštačkoj inteligenciji tokom eskalacije u Pojasu Gaze: „Izraelska vojska je objavila da su u toj operaciji korišćena tri sistema veštačke inteligencije“, kaže Kočavi.

To joj je omogućilo da iz različitih izvora informacija i u roku od dvanaest dana kreira 200 visokokvalitetnih ciljeva. Ranije je vojsci bilo potrebno 360 dana da dođe do tolike količine ciljeva. Jedan od sistema se zove „Habsora“ (Jevanđelje).

Sve manje vremena za provere

Juval Abraham je takođe istraživao tu temu i o tome objavio rezultate u časopisu na engleskom jeziku „+972 Magazine“. 

Razgovarao je s ljudima u izraelskom bezbednosnom aparatu koji su izrazili zabrinutost: „Izvori s kojima sam razgovarao pokrenuli su ozbiljna pitanja o vojnom kvalitetu nekih od tih ciljeva. Ako postavljate stotine ili čak hiljade ciljeva svakog dana, oni smatraju da je tada drastično smanjena mogućnost da ljudi to prate, kako bi se obezbedilo da informacije budu solidne.“

Tada se, kažu Abrahamovi izvori, dolazi u veliko iskušenje da se daju preporuke za ciljeve do kojih se došlo na osnovu brzo pripremljenih podataka, odnosno velikog broja podataka, a sve to bez većih provera.

Više ciljanih ubistava?

Posledica uvođenja nove tehnologije je drugačiji način vođenja rata – čak i ako je sada cilj u Pojasu Gaze da se ubiju pripadnici Hamasa, ukazuje Abraham.

„Ako koristite veštačku inteligenciju, ako možete da obrađujete skoro beskonačne količine podataka, što ranije nije bilo moguće kada su to radili ljudi, onda možete ciljano da ubijate ne samo ključne lidere Hamasa, već i hiljade drugih koji pripadaju Hamasovom vojnom krilu, ali koji se ne smatraju posebno važnim.“

Procenjuje se da u Pojasu Gaze ima 30.000 do 40.000 boraca Hamasa. Posle terorističkog napada 7. oktobra, izraelski zvaničnici su najavili da će ubiti oko 3.000 terorista koji su učestvovali u terorističkom napadu.

Ubistvo svih boraca Hamasa u Pojasu Gaze možda nije cilj izraelskog rata, što i sugerišu snimci koji pokazuju na desetine zarobljenika.

Ali, mete u tom ratu nisu samo ljudi, već i javne zgrade, infrastruktura i soliteri. Cilj uništavanja tih, kako u Izraelu kažu „moćnih ciljeva,“ jeste da se slomi civilno stanovništvo.

A civili?

Juval Abraham kaže da takvo razaranje i ciljana ubistva u ovom ratu ponekad rezultiraju smrću desetina, ponekad i stotina civilnih žrtava. 

Automatizovane i znatno brže preporuke da se nešto označi kao meta omogućavaju vrstu ratovanja s mnogo ciljeva za kratko vreme.

Izraelska vojska ističe da čini mnogo u zaštiti civilnog stanovništva i ističe da Hamas koristi stanovništvo u Pojasu Gaze kao živi štit. 

Međutim, brojne zemlje, humanitarne organizacije i Ujedinjene nacije zahtevaju da se učini mnogo više po tom pitanju.

Za Izrael, upotreba najsavremenije tehnologije znači da je u ovom ratu moguće znatno više napada na ciljeve nego nekada, ali to očigledno dovodi i do većeg broja civilnih žrtava i većeg razaranja – a time i do veće patnje u Pojasu Gaze.

J.H/DW

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Bliski istok Hamas Izrael Veštačka inteligencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
ATP je promenio logo posle sedam godina, a šesti put u istoriji te teniske organizacije.

Tenis

11.novembar 2025. Uroš Mitrović

ATP: Novi logo i vizuelni identitet za 2026.

Modernizacijom identiteta ATP nastoji da se približi mlađoj publici i očuva duh profesionalnog tenisa, ali izaziva kritike da minimalistički pristup vodi gubitku prepoznatljivosti brenda

Francuska

10.novembar 2025. I.M.

Sarkozi pušten iz zatvora: „Nikada neću priznati ono što nisam uradio“

Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora

Francuska

10.novembar 2025. Karolin Dila / DW

Kad se pregledaš sam, a leker te gleda preko kamere

U mestima sa retkim lekarima, pacijenti u Francuskoj koriste „medicinske kontejnere“ za samopregled pod nadzorom lekara putem video-poziva, čime se pokušava ublažiti problem „medicinskih pustinja“

Osveta

10.novembar 2025. Viktorija Vlasenko / DW

Rusija regrutuje kriminalce za sabotaže širom Evrope

Studija nevladinih organizacija GLOBSEC i ICCT upozorava da Rusija koristi kriminalne mreže i preko Telegrama regrutuje kriminalce koji govore ruski kako bi izvodila sabotaže i destabilizovala Evropsku uniju zbog podrške Ukrajini

Manipulacija

10.novembar 2025. I.M.

Skandal na BBC-ju: Ostavke čelnih ljudi zbog montiranog Trampovog govora

Nakon otkrića da je u emisiji „Panorama“ spojen sadržaj dva nepovezana dela govora Donalda Trampa, rukovodstvo BBC-ja preuzelo je odgovornost i podnelo ostavke

Komentar

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure