img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Amerika i smrtna kazna

Neumoljivi Terminator

14. decembar 2005, 19:16 Duška Anastasijević
Copied

Slučaj Stenli Vilijamsa Tukija potresao je javnost u Americi i pokrenuo niz teških pitanja vezanih za institut smrtne kazne, koju je američki Vrhovni sud ponovo uveo 1976. godine. Tuki je u zatvoru stekao mnoge poštovaoce i zbog svojih stavova o rasnoj nepravdi u Americi, čime je zasenjena njegova "slava" opasnog gangstera. Vilijams je uz pomoć advokata i vatrenih pristalica lako nalazio put do medija, a imao je i zvaničnu internet stranicu

MASOVNI PROTESTI: Detalj sa demonstracija u Los Anđelesu

Kada se Stenli Vilijams zvani Tuki skoro očešao o Arnolda Švarcenegera u hodniku jedne teretane na plaži Santa Monika u Kaliforniji početkom sedamdesetih, ni jedan ni drugi nisu ni slutili da će im sudbina ukrstiti puteve na mnogo dramatičniji način. Švarceneger, tada samo austrijski emigrant, maštao je o holivudskoj slavi. I Vilijams je tada maštao o slavi, ali drugačije vrste, sanjao je da bude kralj bande, gospodar ulica Los Anđelesa. Nisu imali ništa zajedničko, osim strasti za bodi-bildingom, koja im je i omogućila priželjkivanu slavu.

Tridesetak godina kasnije, guverner Kalifornije Švarceneger potezom naliv-pera zapečatio je sudbinu kriminalca Tukija, osnivača zloglasnih Kripsa, losanđeleske bande odgovorne za erupciju nasilja na ulicama ovog grada sedamdesetih godina prošlog veka. Tuki je osuđen na smrt zbog svirepog ubistva četvoro ljudi, a na izvršenje smrtne kazne, ili na guvernerovo pomilovanje, čekao je u zatvoru pune 24 godine. Obojica su četvrt veka života, svako na svoj način, iskoristili za napredak.

JEDAN U POLITIKU – DRUGI U ZATVOR: Ovenčan holivudskom slavom, Švarceneger se preselio u politiku i postao guverner najbogatije američke države. Tuki je duge zatvorske dane koristio za sopstveno obrazovanje, i postao jedan od najpoznatijih američkih aktivista protiv vladavine bandi i nasilja svake vrste. Uz pomoć spisateljice Barbare Beknel objavio je nekoliko za omladinu poučnih knjiga protiv nasilja, kao i autobiografiju. Njegov zatvorski aktivizam nekoliko puta mu je doneo nominaciju za čak dve Nobelove nagrade – za mir i za književnost.

Pošto je iscrpio sve pravne lekove, odluka o njegovom životu ili smrti pala je na (povelika) pleća čoveka koji se proslavio u filmovima kao što su Konan i Terminator (1, 2, 3). Uprkos snažnim pritiscima javnosti, brojnim peticijama na koje su potpis stavile mnoge slavne ličnosti, među kojima i Švarcenegerove bivše kolege poput oskarovca Džejmija Foksa i Suzan Sarandon, Švarceneger se nije dao ganuti. U podne 12. decembra, na krovu zatvora Sen Kventin ipak se upalila crvena svetiljka, siguran znak da je izvršenje smrtne kazne u toku. Medicinska sestra je pred svedocima uz malo muke pronašla Vilijamsovu venu, i za nekoliko trenutaka Vilijams je izdahnuo u 51. godini života. „Država Kalifornija je upravo ubila nevinog čoveka“, povikalo je uglas oko hiljadu Tukijevih pristalica, okupljenih ispred zatvora. Džoan Baez je zapevala „Ljuljaj me nežno, slatka kočijo“.

Vilijamsov život je okončan, ali žučna debata o smrtnoj kazni u američkoj javnosti nije.

Kako se vreme odluke približavalo, slučaj Vilijams potresao je javnost u Americi i pokrenuo niz teških pitanja vezanih za institut smrtne kazne, koju je američki Vrhovni sud ponovo uveo 1976. godine. Tuki je u zatvoru stekao mnoge poštovaoce i zbog svojih stavova o rasnoj nepravdi u Americi, čime je zasenjena njegova „slava“ opasnog gangstera. Vilijams je uz pomoć advokata i vatrenih pristalica lako nalazio put do medija, a imao je i zvaničnu internet stranicu. Sa čuvenim reperom Snupom Dogom, pobratimom iz vremena Kripsa, objavio je mnoge pesme protiv nasilja.

„Uvek se iznova pitam: ima li pravde za crnca u Americi? Reći ću i vama i svakom drugom da pravde za crnce nema!“, izjavio je Vilijams novinaru „Njujork tajmsa“ samo dve nedelje pre pogubljenja. „Ima stotinu razloga koji me navode na ovaj zaključak“, kaže Vilijams, koji nije završio ni srednju školu, ali je u zatvoru postao samouki intelektualac koji se često služi biranim, stranim rečima. Uredne, prosede brade, sa naočarima bez okvira, Vilijams je mnogo više podsećao na univerzitetskog profesora nego na opasnog kriminalca, osuđenog zbog hladnokrvnog četvorostrukog ubistva.

POČETAK: Prva žrtva bio je Albert Ovens, dvadesetšestogodišnji prodavac, kome je 1979. Vilijams pucao dva puta u potiljak i opljačkao radnju. Samo dve nedelje kasnije, Vilijams je ubio porodicu tajvanskih emigranata Jang, koji su u Los Anđelesu otvorili motel. Najstarija žrtva bio je Jen I Jang (76), a u motelu su ubijeni i njegova kćerka i žena.

Ipak, Vilijams nikada nije priznao krivicu za smrt četvoro ljudi, za šta je osuđen na smrtnu kaznu 1981. U zapisniku sa suđenja ostalo je upamćeno da se Vilijams nedolično ponašao, da se cerio i sprdao sa sudbinom ljudi čije je živote okončao, kako je tvrdila optužnica. Švarceneger nije propustio da podseti javnost na tu epizodu kada je doneo odluku da ne pomiluje Tukija. Jedan od argumenata bio je i taj da Vilijams ne pokazuje ni tračak kajanja za ono što je učinio. „Kako da se pokajem i izvinim kada sam nevin? Ja to nisam učinio“, uporno je ponavljao Vilijams. „Time što mi prete smrtnom kaznom nije sredstvo za utvrđivanje krivične odgovornosti, niti će mojom smrću bilo ko ostvariti zadovoljenje pravde“, objasnio je biranim rečima Tuki svoj stav prema porodicama žrtava u razgovoru za „Njujork tajms“. „Njihovi najdraži neće time ustati iz groba i uzvratiti im ljubav. Voleo bih da je to moguće. Saosećam sa svima koji su izgubili dragu osobu, ali im moja smrt neće podariti spokoj. Ja to nisam učinio.“

I među njegovim najvatrenijim pristalicama malobrojni su oni koji istinski veruju u Vilijamsovu nevinost. Zato su protivnici smrtne kazne iskoristili Vilijamsov slučaj da po ko zna koji put ukažu na to da je ukidanje smrtne kazne, između ostalog, i civilizacijsko dostignuće. „Ako on, koji je dao lični primer iskupljenja, ne bude pomilovan, ko onda treba da bude pomilovan“, zavapio je Džonatan Haris, jedan od advokata iz Vilijamsove odbrane, čekajući konačnu odluku guvernera Kalifornije.

NEMILOSRDAN: Arnol Švarceneger

NAJTEŽI U KARIJERI: Sam Švarceneger priznao je da je ovaj slučaj bio najteži u njegovoj političkoj karijeri. Guverner Kalifornije do sada je češće imao priliku da o životu i smrti odlučuje na filmskom platnu nego kao guverner, ali mu slučaj Vilijams nije vatreno krštenje. Do sada je odbio da pomiluje dvojicu osuđenika na smrt, od kojih je jedan, Donald Birdsli, pogubljen u januaru ove godine, dok drugi, Kevin Kuper, očekuje izvršenje najteže kazne početkom februara sledeće godine. Već je u Birdslijevom slučaju pokazao da osuđenikovo ponašanje u zatvoru ne može da utiče na njegovu odluku: „Pohvalio sam Birdslija za primerno ponašanje u zatvoru, ali me činjenica da je njegovo vladanje bilo uzorno nije dirnulo do milosrđa. Ništa manje ni ne očekujem od zatvorenika“, bio je nemilosrdan Švarceneger prilikom obrazloženja svoje odluke. Iako su prethodne Švarcnegerove odluke protivnicima smrtne kazne ulivale malo nade da će guverner biti popustljiviji, svi su želeli da veruju da će zbog poljuljane popularnosti produžiti Vilijamsu život.

„Ovde je reč o iskupljenju, o nadi. Reč je o čoveku koji je već četvrt veka u zatvoru, gde je našao nov smisao života čekajući izvršenje smrtne kazne“, apelovali su protivnici Vilijamsovog pogubljenja u peticiji koju su poslali guverneru. „Nakon proučavanja dokaznog materijala, istorije, vaganja argumenata i ozbiljnih posledica, borio sam se s odlukom, ali nisam našao opravdanje za pomilovanje“, ostao je neumoljiv Švarceneger u svom konačnom izveštaju.

Vilijams je poslednje sate života proveo opraštajući se od prijatelja, i čitajući mnogobrojna pisma podrške. „Primiću to s dostojanstvom, s integritetom i sa srcem punim ljubavi“, najavio je Vilijams kako namerava da se oprosti od života. „Imaju obraza da me pitaju da li želim poslednji obrok, da li želim sveštenika da se ispovedim! Bio bih lud da prihvatim poslednji obrok, neću sveštenika! Neću ništa od institucije koja namerava da me ubije“, najavio je Tuki dve nedelje pre smrti. Od života se oprostio bez poslednjih reči, malčice nervozan što medicinska sestra nije odmah uspela da nađe zgodno mesto da mu ubrizga smrtonosnu tečnost iz injekcije u venu.

Smrtna kazna

U Kaliforniji na izvršenje smrtne kazne čeka oko 650 osoba, a u Teksasu nešto više od 400. U Teksasu je, međutim, pogubljeno 355 ljudi od kada je Vrhovni sud SAD ponovo uveo smrtnu kaznu 1976, dok je Vilijams jedanaesta osoba u Kaliforniji nad kojom je izvršena smrtna kazna. Inače, u Sjedinjenim Američkim Državama pre desetak dana izvršena je 1000. smrtna kazna, otkako je pre 30 godina ponovo uvedena.

(natpis na slici: „Abolish the Death Penalty! / www.1000executions.org„)


Bande u L.A.

Stenli Vilijams Tuki osnovao je 1971. u Los Anđelesu bandu Kripsa, zajedno sa svojim drugom Rejmondom Vašingtonom. Procenjuje se da Kripsi samo u Los Anđelesu broje oko 12.000 članova, uz oko 5000 članova bande Krv, i čak 30.000 pripadnika različitih latino-bandi. U Los Anđelesu svake godine zbog nasilja iza koga stoje bande u proseku strada oko 250 osoba. U zatvorima širom Kalifornije ima oko 1500 članova bande Krips i oko 1000 pripadnika bande Krv. Vilijams se svoje banditske prošlosti javno odrekao 1993. godine, i pozvao omladinu da im se ne priključuje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Poplava na Havajima

Vremenske nepogode

21.mart 2026. B. B.

Evakuacija hiljada ljudi na Havajima, zbog jakih kiša moguće pucanje brane

Najgora poplava na Havajima u proteklih 20 godina dovela je do evakuacije hiljada ljudi, dok zvaničnici upozoravaju i na opasnost da popusti brana stara 120 godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure