img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tenzije između Crne Gore i Hrvatske

(Ne)suočavanje sa prošlošću: Ime bazena u Kotoru uvreda za hrvatske vaterpoliste

26. jul 2024, 10:46 T. S.
Kotor Foto: Unsplash/Radik Sitdikov
Kotor
Copied

Pogoršanje diplomatskih odnosa između Crne Gore i Hrvatske prenosi se i na sport. Zašto su hrvatske vlasti preporučile svojim vaterpolo klubovima da ne igraju na gradskom bazenu u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića

Hrvatske vlasti su ranije ovog meseca preporučile svojim vaterpolo klubovima da ne igraju na gradskom bazenu u Kotoru, jer nosi ime Zorana Gopčevića. Gopčević, jedan od najuspešnijih crnogorskih vaterpolista tokom devedesetih, je bio čuvar u logoru Morinj u kome su mučeni Hrvati.

„Odlukom o nazivu bazena omalovažene su žrtve i nanesena šteta odnosima Hrvatske i Crne Gore“, navodi se u dokumentu koji potpisuje sekretar Ministarstva turizma i sporta Hrvatske, Josip Pavić.

Gopčević nije procesuiran. Preminuo je 2000. godine, sedam godina pre nego što je hrvatsko tužilaštvo dostavilo crnogorskim kolegama materijal o osumnjičenima za zločine u Morinju.

Crnogorska Akcija za ljudska prava (HRA) i hrvatska Documenta saglasne su da bazen treba preimenovati zbog poštovanja prava žrtava mučenja i međunacionalnog sklada.

„Zločine u logoru Morinj je trebalo procesuirati na vreme i dati priliku Gopčeviću da se brani od optužbi. Ovako, njegovo nečasno učešće u ovom logoru baca u senku njegove nekadašnje sportske zasluge“, kazala je za Radio Slobodna Evropa direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević.

Pogoršanje diplomatskih odnosa Crne Gore i Hrvatske

Preporuka hrvatskih vlasti došla je u kontektstu već narušenih političkih odnosa dve susedne države.

Hrvatska je 25. jula proglasila trojicu crnogorskih zvaničnika nepoželjnima u toj zemlji. U pitanju su predsednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsednik Vlade Aleksa Bečić.

Mandić i Knežević potiču iz stranaka rasformiranog Demokratskog fronta, na čiju je inicijativu Skupština Crne Gore 28. juna izglasala za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

U noti koja je prispela na adresu ambasade Crne Gore u Zagrebu navodi se da su trojica zvaničnika proglašeni personama non grata zbog „sistemskog delovanja na narušavanju dobrosusedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe“.

Inicijativu da Skupština usvoji Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu prosrpske i proruske stranke su podnele jer su bile nezadovoljne što je Vlada Milojka Spajića podržala Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama 23. maja.

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu da Hrvatska ne želi i ne planira da blokira Crnu Goru na putu EU, ali i da postoje drugi mehanizmi kako bi se uticalo na određene odluke. Hrvatska je prethodno, već sredinom maja kada je najavljena mogućnost usvajanja ove rezolucije, poslala protestnu notu Crnoj Gori.

„Naša je suverena procena koga želimo proglasiti nepoželjnim u Hrvatskoj. A mislim da su ove osobe to i zaslužile, jer su pogoršale odnose Crne Gore i Hrvatske“, rekao je hrvatski ministar.

Tom prilikom je spomenuo i pitanje imena bazena u Kotoru, rekavši da je za Zagreb sporno što je kotorski bazen nazvan po bivšem stražaru logora Morinj.

Šta je logor Morinj

Morinj je mesto u Boki Kotorskoj, gde je početkom devedesetih napravljen logor za ratne zarobljenike sa područja Dubrovnika.

Tokom agresije Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik 1991. godine, u logoru su zatvarani muškarci hrvatske nacionalnosti, piše RSE.

Za ovaj slučaj crnogorski sud je 2016. osudio četvoricu bivših rezervista JNA za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika na ukupno 12 godina zatvora.

Crnogorski sudovi, međutim, nikada nisu vodili postupak za komandnu odgovornost.

Hrvatski poslanici su ranije ovog meseca ukazali da Crna Gora „nije jasno i nesumnjivo osudila zločine u Morinju“ i pozvali da se do kraja reši pitanje odštete tim ratnim zatvorenicima.

Crna Gora je do sada na ime odštete bivšim logorašima isplatila 1,4 miliona evra.

Naziv bazena promenjen 2021. godine

Kotorska skupština je 2021. odlučila da promeni ime rekonstruisanog gradskog bazena. Lokalna skupština je gotovo jednoglasno odlučila da on nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, jednog od najboljih vaterpolista sa ovih prostora.

Gopčević je bio deo jugoslovenske reprezentacije koja se na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. okitila srebrom.

Osim vladajućih Demokrata i proruskog Demokratskog fronta, promenu imena bazena avgusta 2021. podržala je i opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS).

I tada je bilo reči o njegovom angažmanu.

„Ima pokušaja da se ime Gopčevića poveže sa ratnim 1990-im i nekim ružnim radnjama u kojima on sigurno nije učestvovao“, kazao je 2021. predstavnik kotorskog DPS-a Željko Avramović.

Osude iz Hrvatske

Nakon odluke kotorskih vlasti avgusta 2021. da bazen nazovu po Gopčeviću, reagovale su hrvatske vlasti, osudivši tu odluku.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je tada u pismu kotorskom kolegi Vladimiru Jokiću naveo da nije u redu podići „na pijedestal osobu koja je bila na čelu onih koji su mučili, zlostavljali i ubijali“.

Izvor: RSE

Tagovi:

Crna Gora rezolucija o jasenovcu Vaterpolo Bazen u Kotoru Zoran Gopčević Logor Morinj Hrvatska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Amsterdam

24.februar 2026. N. M.

Ekološka čistka bilborda: Nema više reklamiranja onoga što šteti klimi

Počev od 1. maja ove godine na ulicama glavnog grada Holandije stanovnici i turisti više neće viđati reklame za ugalj i naftu, avionske letove, krstarenja i mesne delikatese

Evropska unija

24.februar 2026. N. M.

Ukrajina bez struje i finansijske pomoći: Slovačka i Mađarska potkopavaju ratno jedinstvo EU

Slovačka je obustavila isporuku električne energije Ukrajini, dok ministri inostranih poslova Evropske unije zbog protivljenja Mađarske nisu postigli dogovor ni o 20. paketu sankcija Rusiji, ni o kreditu od 90 milijardi evra

Uktajinski vojnik u uniformi u zaklonu puši cigaretu

Četiri godine rata u Ukrajini

24.februar 2026. Hana Sokolova-Stek (DW)

Ispovesti sa fronta: Vojnici u „zoni smrti“

Od prodora ruskih tenkovskih jedinica i opšteg haosa do ukopavanja na borbenim položajima, okršaja dronovima i „zona smrti“. Ukrajinski vojnici pričaju kako vide razvoj rata koji je počeo ruskom invazijom 24. februara 2022.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD

Velika Britanija

24.februar 2026. I.M.

Dosije Epstin: Bivši britanski ministar Piter Mendelson uhapšen pa pušten uz kauciju

Policija u Londonu privela je Pitera Mendelsona (72), bivšeg britanskog ambasadora u SAD, zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj dok je bio ministar, a u okviru istrage o njegovim vezama sa Džefrijem Epstinom. On je nakon saslušanja u policiji pušten uz kauciju, saopštile su vlasti

Ubila muža, pa napisala knjigu za decu o suočavanju sa tugom posle njegove smrti

Sjedinjene Američke Države

23.februar 2026. K. S.

Majka napisala knjigu o tugovanju da pomogne sinovima, pa optužena da je ubila muža

Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure