

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Strogo gledano, to i nije tenk već čitav borbeni sistem u kojem su razna oklopna vozila, dronovi, lasersko oružje pa još i veštačka inteligencija
Nemačka i Francuska su u petak potpisale memorandum o zajedničkom razvoju tenka naredne generacije. Sporazum su u Parizu potpisali ministri odbrane dve zemlje, Boris Pistorijus i Sebastijan Lekornu, javila je agencija dpa.
Projekat vredan milijarde evra treba da proizvede ultramoderno oklopno vozilo koji će zameniti nemačkog Leoparda 2 i francuskog Leklera.
Glavni sistem za kopnenu borbu (MGCS) nije puki tenk, nego platforma koja povezuje kopnene i vazdušne borbene sisteme.
To umrežavanje tenka, podrške, dronova i aviona će označiti kvantni skok vojne tehnologije, navode ministarstva odbrane dve zemlje.
Sistem bi trebalo da uđe u upotrebu dve vojske do 2040. godine.
Ranije ugovoren razvoj lovca budućnosti
Razvoj MGCS vodiće Nemačka. Vazdušni pandan budućeg borbenog sistema FCAS, vodi Francuska. FCAS uključuje razvoj lovca naredne generacije, dronova i drugih komponenti.
Poput drugih zajedničkih projekata, MGCS je kasnio zbog trvenja partnera o raspodeli poslova.
Nemačka, Francuska i Španija su načelni dogovor o FCAS, isto projektu vrednom milijarde evra, postigle u maju 2021. Tome su prethodile rasprave ko će šta razvijati i proizvoditi.
Pametni tenkovi
Kako je ranije pisao nemački nedeljnik Štern, novi MGCS bi trebalo da bude pandan ruskom T-14 Armata.
Prvi uvidi u nacrt kažu da će tenk težiti svega 50 tona, i time biti petnaestak tona lakši od Leoparda ili američkih Abramsa.
Planira se tročlana posada, glavni top bi trebalo da ima kalibar 140 milimetara, deset milimetara više nego Leopard.
Ali, druga vozila u okviru MGCS uopšte neće ni izgledati kao tenk sa topom. Mogla bi da nose rakete zemlja-zemlja, lasersko oružje, dronove ili protivvazdušnu odbranu kako bi zaštitila celu flotu. Neka od tih vozila biće i bez posade.
Kako je najavljeno, nova armada biće podržana veštačkom inteligencijom.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve