img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Češka posle Havela

Na Hradčane – iz senke

04. maj 2002, 15:41 Veljko Samolov
Copied

Sledećeg predsednika Češke izabraće novi parlament, posle junskih parlamentarnih izbora, dakle početkom iduće godine, pa je pitanje koje sve više zaokuplja pažnju političke javnosti, ne samo u Češkoj nego i u Evropi, ko će naslediti Havela

Specijalno za „Vreme“ iz Praga

Londonski „Ekonomist“ je nedavno objavio tekst po kome Češku Republiku posle junskih parlamentarnih izbora očekuju još bolji dani i to potkrepljuje sa nekoliko činjenica – privreda zemlje je veoma jaka, investicije iz sveta su najviše u regionu, bruto nacionalni dohodak dostiže 60 odsto zapadnoevropskog, devizne rezerve zemlje iznose gotovo 15 milijardi dolara, Češka je najozbiljniji kandidat za člana EU-a, splasle su pretnje da bi Austrija, zbog nuklearne elektrane Temelin, mogla da posegne za vetom pri ulasku Češke u EU. Veliku halabuku oko Benešovih dekreta, kojima je oko tri miliona sudetskih Nemaca posle Drugog svetskog rata proterano a njihova imovina konfiskovana, u Evropi shvataju pre kao daleko istorijsko davno okončano pitanje, ali i kao želju nekih ovdašnjih političara da uoči junskih izbora ugrabe glasove sa političke desnice, nego kao ozbiljan problem.

Ono što Evropu ponekad učini nervoznom, kada je Češka u pitanju, jesu pomalo gorljive izjave sadašnjih čelnika parlamenta i vlade Vaclava Klausa i Miloša Zemana, pri čemu onaj prvi zna da podeli lekcije EU-u kako bi to trebalo da se radi, a onaj drugi da krajnje neodmereno uputi teške reči susedima. ( Klaus: „Evropa će morati da prizna validnost Benešovih dekreta bez ikakvih uslovljavanja.“ Zeman: „Oni koji u Austriji glasaju za Hajdara su idioti… Sudetski Nemci su bili peta Hitlerova kolona i time što smo ih proterali, spasli smo ih od sudskog kažnjavanja.“)

Naravno da je u takvim situacijama, baš kao i sada, umirujuće intervenisao Vaclav Havel, predsednik Republike, čovek kome krajem ove godine ističe i drugi mandat i koji, po Ustavu, ne može više da se kandiduje za tu funkciju. Sledećeg predsednika Češke izabraće novi parlament, šest meseci posle junskih parlamentarnih izbora, dakle početkom iduće godine, pa je pitanje koje sve više zaokuplja pažnju političke javnosti, ne samo u Češkoj nego i u Evropi, ko će naslediti Havela.

O HAVELU: Iako je na samom kraju dvostrukog mandata, često bolestan, pomalo istrošen i umoran, Vaclav Havel je i dalje među najomiljenijim ovdašnjim političarima, čovek velike harizmatske snage, ogromnog moralnog kredibiliteta, sticanog ne samo u poslednjih dvanaest godina već i za vreme tvrdog socijalizma. Havel je političar kome mnogi pripisuju odlučujuće poene u međunarodnim poslovima za ulazak zemlje u NATO, za dovođenje Češke pred vrata EU-a i za takav rejting zemlje u svetu da Prag postaje bitna evropska adresa bez čijeg mišljenja se stvari u međunarodnim poslovima sređuju osetno teže.

U unutrašnjim poslovima u zemlji, najveće političke stranke mu zameraju što javno pokazuje da mu je Senat bliži nego Parlament, što se nevoljno konsultuje s njima, što je više okrenut prestonici nego unutrašnjosti zemlje… Poslednjih dana, u želji da se javnosti što više nametnu pred izbore, neke političke stranke mu zameraju što, bez pitanja, imenuje sudije Ustavnog suda (a Ustav ga na to obavezuje) ili što gardu predsednika Republike potresaju najrazličitiji skandali – od toga da gardom komanduje čovek koji ima lažno lustracijsko svedočanstvo o, navodno, čistoj prošlosti u vreme komunizma pa sve do toga da je jedan vojni psiholog seksualno zloupotrebljavao neke gardiste…

KANDIDATI: Na samo nešto više od mesec dana uoči parlamentarnih izbora, koji će u velikoj meri uticati i na kasniji izbor predsednika Republike, glavni kandidati za naslednika Vaclava Havela su Petr Pithart, predsednik Senata, Vaclav Klaus, predsednik Parlamenta, Otakar Motejl, ombudsman, a vrlo verovatno i Miloš Zeman, premijer, koji je inače obećao da će posle junskih izbora otići u penziju.

Petr Pithart je, za sada, jedini javno saopštio da će se kandidovati za prvog čoveka kancelarije na Hradčanima. To je miran i staložen političar, dobar diplomata, njega ne prate skandali i afere, slovi za čoveka koji razgovara i s ljudima čije mu je mišljenje potpuno strano. Oni koji ga bolje poznaju kažu da, iako nije harizmatski vođa, ima kvalitete čoveka koji spaja, a ne razdvaja. Osim što bi, u ovom trenutku, imao podršku oko 23 odsto Čeha, Pithart može da računa i na ozbiljniju podršku u Parlamentu, najpre među poslanicima nekoliko manjih partija koje čine koaliciju desnog centra, ali i među socijaldemokratama. Najžešće oponente imao bi u jednom krilu Klausovih konzervativaca.

Vaclav Klaus je jedan od najiskusnijih i najuticajnijih čeških političara, pun energije i znanja, pravi partijski lider, ali veoma stranački obojen. Trenutno ga podržava samo 17 odsto Čeha za funkciju predsednika Republike. Kažu da je, kao veoma sujetan političar, sve snage usmerio isključivo na parlamentarne izbore u želji da svojoj partiji povrati mesto premijera, a eventualno mesto predsednika Republike shvatio bi kao rezervnu, havarijsku varijantu. Malo je onih poslanika, mimo njegovog ODS-a, koji bi mu dali svoje glasove u Parlamentu. Za deo javnosti, Klaus je tipičan političar koji više deli nego što ujedinjuje, a u inostranstvu u prvi plan ističu kontroverze koje on izaziva oko sebe.

Otakar Motejl, ombudsman, tek odnedavno slovi kao mogući kandidat za predsednika. U njegove kvalitete se ubrajaju stabilnost i mirnoća, zatim respektovanje celog spektra političkog delovanja u zemlji, jako osećanje odgovornosti pred javnošću, a tu se naziru i nagoveštaji da bi upravo u javnosti mogao biti veoma popularan. Njegovi minusi su u neiskustvu u diplomatiji i, što je trenutno možda još važnije, Otakar Motejl nikada nije bio član nijedne političke partije i nejasno je kako bi prošao u Parlamentu. Potencijalno, Motejl bi mogao da bude dobitna kombinacija.

Miloš Zeman, premijer, takođe je kandidat iz senke. Kada je obećao da će otići sa mesta predsednika socijaldemokrata, mnogi mu nisu verovali, a on je zaista tako i učinio. Sada uporno govori da posle parlamentarnih izbora ide u penziju, mnogi mu opet ne veruju, a da tako bude, potrudio se i sam Zeman rekavši da će se možda kandidovati za Hradčane, ako ga zamoli njegova partija. Slično Klausu, Zeman je veoma jak partijski čovek, koji je za samo nekoliko godina svoj ČSSD uzdigao u jednu od vodećih partija na sceni. Kao Klaus, i Zeman može da računa na veliku podršku svojih poslanika i veoma malo na podršku drugih partija. Zeman ne voli mnogo javnost i novinare, a brz je na jeziku, lako upada u konfliktne situacije, u inostranstvu ima već nekoliko „crvenih kartona“, tačnije uljudnih molbi da ne dolazi u posete.

Naravno, do trenutka kada će novoizabrani parlament izabrati novog predsednika Republike ostalo je dovoljno vremena da se pojave i neki drugi kandidati, mada je već sada gotovo sigurno da žena kandidata nema i da će ih teško i biti, iako je baš Vaclav Havel nedavno rekao kako bi želeo da ga zameni žena…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Papa Lav XIV

Katoličanstvo

07.septembar 2025. M. L. J.

Vatikan proglašava svetim „Božijeg influensera“

Papa Lav XIV u nedelju, 7. septembra, na Trgu svetog Petra u Vatikanu svečano proglašava svetim Karla Akutisa, italijanskog dečaka koji je 2006. preminuo od leukemije sa 15 godina

Grčka

05.septembar 2025. Kaki Bali / DW

Grčka se „čisti“ od ilegalnih migranata: Deportacija ili zatvor

Prvi zakon o kojem se raspravljalo i koji je usvojen u grčkom parlamentu nakon letnje pauze bio je o ilegalnoj imigraciji. Novim zakonom rigoroznije će se sankcionisati ilegalni boravak migranata u toj zemlji

Zemljotres u Avganistanu

Hronika

04.septembar 2025. M.S.

Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi

U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640

Portugal

04.septembar 2025. I.M. / T.S.

Portugal: 16 poginulih zbog nesreće u Lisabonu, tužilaštvo pokrenulo istragu

Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera

Skandalozna odluka vlasti američke države

04.septembar 2025. I.M.

Florida ukida obavezno vakcinisanje, stručnjaci upozoravaju na posledice

Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure