img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Muzeji kojih nema

28. jul 2010, 16:41 Jelena Jorgačević
Copied

Istina je da Srbija nema takvo umetničko nasleđe kakvo imaju neke evropske zemlje. Međutim, veći problem je šta se dešava sa onim što bi mogla da ponudi

„Svakom vremenu njegova umetnost, svakoj umetnosti njena sloboda“, čitam dok ulazim u nekadašnje sastajalište bečkih secesionista. Zanimljiva zgrada u kojoj se nalazi čuveno Klimtovo delo Betovenov friz, sada je muzejski prostor u kom se, kako piše u vodičima, izlažu postavke značajnih, savremenih umetnika.

Ulaznica 8,5 evra, ali umetnost ne pita za cenu. Pomalo me začudi što mi niko nije skrenuo pažnju da sklonim fotoaparat, ali to shvatam kao dobar znak. U glavnoj galeriji ogroman prostor, u sredini se nalazi skulptura koja laičko oko neodoljivo podseća na običan kamen veličine skupljenog čoveka, i naslagani posteri-fotografije napuštene trkačke staze. I ništa sem toga, osvrćem se, zagledam. Ubrzo ulazi grupa turista iz Azije, sad posmatram njih i čekam reakciju. Prilaze postavci, idu oko nje, zbunjeno se smeškaju, dolaze do belih zidova prostorije, a potom vade fotoaparat i slikaju „kamen“. Nekoliko njih se fotografiše sa kamenom. Stojimo svi zajedno nekoliko minuta, kao putnici na stanici koje niko nije obavestio da se autobus više ne zaustavlja tu. A onda zajedno, u tišini, poput zaverenika, krećemo ka podrumu gde se nalazi druga izložba (tamo je i Klimtova slika). Postavka je u stvari svingerski klub za one „koji žele da istraže svoju seksualnost, ižive svoje fantazije ili da samo pričaju o njima“. Pošto je bili jutro, prisutni su bili samo (neobavešteni) posetioci muzeja. Prošetasmo svi, pa potom jedan po jedan izađosmo iz muzeja slobodne umetnosti. Ja još čuvam ulaznicu.

Moje iskustvo sa galerijama i muzejima Evrope ide u dva pravca.

Jedan pokazuje da Evropljani i te kako dobro umeju da naplate karte za različite umetničke postavke posle kojih se osećaš kao da si potrošio petnaest evra kod šibicara. Ne manjka im ni ideja. U Velikoj Britaniji postoji muzej motornih testera, kao i, tvrde, vrlo posećeni muzej ogrlica za pse. Samo u Nemačkoj ima 6000 muzeja. Konačno, vešti su da iskoriste svaki prostor i podatak. Čini se, ponekad, da nema mesta na kom je neki čuveni umetnik ili naučnik živeo nekoliko meseci ili napisao pesmu, a da to nije vešto preuređeno i otvoreno za posetioce.

Većina muzeja ima u svojim zgradama i restorane ili makar kafiće (istini za volju, čoveku je potrebno osveženje nakon pet, šest sati hoda), kao i prodavnice koje su često smeštene tako da morate da prođete kroz njih ukoliko želite da izađete iz muzeja.

U tim prodavnicama zaista se mogu naći upečatljivi suveniri. Recimo, u kući Sigmunda Frojda u Beču prodaje se snežna kugla u čijem se centru nalazi glava bečkog psihoanalitičara, a kada protresete kuglu po njemu padaju pahulje. Ovaj suvenir košta petnaest evra. U jednom od muzeja u Baden Badenu, u kom se trenutno održava izložba slika Huana Miroa, na rafovima muzejske prodavnice nalazi se mala, plastična figura Benedikta XVI koja se kači na frižider. Štos je u tome što ruka pape stoji na sitnom federu, tako da se na svaki pokret postolja na kom je zakačen, ona spušta i podiže. Cena: dvadeset evra.

S druge strane, svakako da evropske metropole imaju nasleđe od kojeg zastaje dah (a neki imaju u svojim kolekcijama i ono „nasleđe“ koje su uzeli od drugih). Sećam se kako sam satima čekala ispred madridskog Prada, a kada sam ušla, zaboravila sam na sva čekanja, kako su čuvari morali da isteruju grupu ljudi iz Luvra jer su ovi hteli da ostanu još koji trenutak duže pored neke od slika. Prijatelji su mi pričali da im je u Van Gogovom muzeju u Amsterdamu, gledajući neke slike, srce počelo ludački da tuče, a stomak se komešao kao da su zaljubljeni. Ako bi postojala retka i odabrana enciklopedija sećanja svakog čoveka, verujem da bi se tu našao dobar deo slika i skulptura iz evropskih muzeja, viđen ushićenim očima posetioca.

Da, istina je da Srbija nema možda takva i toliko dela u svojim muzejima. Međutim, veći problem je šta se dešava sa onima koje ima. Jer, dok evropske zemlje koriste svaki povod, komad prostora, da obogate svoju kulturnu ponudu, dok vrlo revnosno čuvaju i neguju ono što imaju, dotle muzeji Srbije stoje zatvoreni, u stanju „večitog renoviranja“. Umetnička dela leže po depoima, a kulturna vrednost kao što je Miroslavljevo jevanđelje se uopšte ni ne iznosi pred „obične ljude“. Narodni muzej je zatvoren 2003. godine. Teško da se može zamisliti da Britanski muzej u Londonu ili Galerija Ufići budu nedostupni za posetioce sedam godina. Muzej grada Beograda nema svoj prostor, a Muzeju istorije Jugoslavije su oduzete određene prostorije zarad širenja kancelarija.

Noć muzeja je ove godine posetilo 450.000 ljudi u Srbiji. Kada su se održavale izložba Van Gogovih slika u Budimpešti, kao i Maksa Šagala u Zagrebu, nemali broj ovdašnjih ljudi je odlazio na vikend do Mađarske ili Hrvatske da ih vidi.

I dok državni muzeji u Srbiji čekaju na svoj prostor, renoviranu zgradu ili nekog ko bi se založio za njih, dotle makar teši da su u skorije vreme na teritoriji Beograda otvorena dva privatna muzeja. Za početak, i to ohrabruje.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Korupcija

27.jul 2025. S.Ć.

Italija: Zbog urbanističke korupcije gradonačelnik Milana je pod istragom

Zbog afere u kojoj je javno dobro ustupljeno privatnom investitoru, italijanska policija otpočela je istragu u kojoj je 70 ljudi, pa i gradonačelnik Milana. A u Srbiji, Vlada menja zakone kako bi mogla da javno dobro pretvori u privatno – na primer Generalštab

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure