img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Muzeji kojih nema

28. јул 2010, 16:41 Jelena Jorgačević
Copied

Istina je da Srbija nema takvo umetničko nasleđe kakvo imaju neke evropske zemlje. Međutim, veći problem je šta se dešava sa onim što bi mogla da ponudi

„Svakom vremenu njegova umetnost, svakoj umetnosti njena sloboda“, čitam dok ulazim u nekadašnje sastajalište bečkih secesionista. Zanimljiva zgrada u kojoj se nalazi čuveno Klimtovo delo Betovenov friz, sada je muzejski prostor u kom se, kako piše u vodičima, izlažu postavke značajnih, savremenih umetnika.

Ulaznica 8,5 evra, ali umetnost ne pita za cenu. Pomalo me začudi što mi niko nije skrenuo pažnju da sklonim fotoaparat, ali to shvatam kao dobar znak. U glavnoj galeriji ogroman prostor, u sredini se nalazi skulptura koja laičko oko neodoljivo podseća na običan kamen veličine skupljenog čoveka, i naslagani posteri-fotografije napuštene trkačke staze. I ništa sem toga, osvrćem se, zagledam. Ubrzo ulazi grupa turista iz Azije, sad posmatram njih i čekam reakciju. Prilaze postavci, idu oko nje, zbunjeno se smeškaju, dolaze do belih zidova prostorije, a potom vade fotoaparat i slikaju „kamen“. Nekoliko njih se fotografiše sa kamenom. Stojimo svi zajedno nekoliko minuta, kao putnici na stanici koje niko nije obavestio da se autobus više ne zaustavlja tu. A onda zajedno, u tišini, poput zaverenika, krećemo ka podrumu gde se nalazi druga izložba (tamo je i Klimtova slika). Postavka je u stvari svingerski klub za one „koji žele da istraže svoju seksualnost, ižive svoje fantazije ili da samo pričaju o njima“. Pošto je bili jutro, prisutni su bili samo (neobavešteni) posetioci muzeja. Prošetasmo svi, pa potom jedan po jedan izađosmo iz muzeja slobodne umetnosti. Ja još čuvam ulaznicu.

Moje iskustvo sa galerijama i muzejima Evrope ide u dva pravca.

Jedan pokazuje da Evropljani i te kako dobro umeju da naplate karte za različite umetničke postavke posle kojih se osećaš kao da si potrošio petnaest evra kod šibicara. Ne manjka im ni ideja. U Velikoj Britaniji postoji muzej motornih testera, kao i, tvrde, vrlo posećeni muzej ogrlica za pse. Samo u Nemačkoj ima 6000 muzeja. Konačno, vešti su da iskoriste svaki prostor i podatak. Čini se, ponekad, da nema mesta na kom je neki čuveni umetnik ili naučnik živeo nekoliko meseci ili napisao pesmu, a da to nije vešto preuređeno i otvoreno za posetioce.

Većina muzeja ima u svojim zgradama i restorane ili makar kafiće (istini za volju, čoveku je potrebno osveženje nakon pet, šest sati hoda), kao i prodavnice koje su često smeštene tako da morate da prođete kroz njih ukoliko želite da izađete iz muzeja.

U tim prodavnicama zaista se mogu naći upečatljivi suveniri. Recimo, u kući Sigmunda Frojda u Beču prodaje se snežna kugla u čijem se centru nalazi glava bečkog psihoanalitičara, a kada protresete kuglu po njemu padaju pahulje. Ovaj suvenir košta petnaest evra. U jednom od muzeja u Baden Badenu, u kom se trenutno održava izložba slika Huana Miroa, na rafovima muzejske prodavnice nalazi se mala, plastična figura Benedikta XVI koja se kači na frižider. Štos je u tome što ruka pape stoji na sitnom federu, tako da se na svaki pokret postolja na kom je zakačen, ona spušta i podiže. Cena: dvadeset evra.

S druge strane, svakako da evropske metropole imaju nasleđe od kojeg zastaje dah (a neki imaju u svojim kolekcijama i ono „nasleđe“ koje su uzeli od drugih). Sećam se kako sam satima čekala ispred madridskog Prada, a kada sam ušla, zaboravila sam na sva čekanja, kako su čuvari morali da isteruju grupu ljudi iz Luvra jer su ovi hteli da ostanu još koji trenutak duže pored neke od slika. Prijatelji su mi pričali da im je u Van Gogovom muzeju u Amsterdamu, gledajući neke slike, srce počelo ludački da tuče, a stomak se komešao kao da su zaljubljeni. Ako bi postojala retka i odabrana enciklopedija sećanja svakog čoveka, verujem da bi se tu našao dobar deo slika i skulptura iz evropskih muzeja, viđen ushićenim očima posetioca.

Da, istina je da Srbija nema možda takva i toliko dela u svojim muzejima. Međutim, veći problem je šta se dešava sa onima koje ima. Jer, dok evropske zemlje koriste svaki povod, komad prostora, da obogate svoju kulturnu ponudu, dok vrlo revnosno čuvaju i neguju ono što imaju, dotle muzeji Srbije stoje zatvoreni, u stanju „večitog renoviranja“. Umetnička dela leže po depoima, a kulturna vrednost kao što je Miroslavljevo jevanđelje se uopšte ni ne iznosi pred „obične ljude“. Narodni muzej je zatvoren 2003. godine. Teško da se može zamisliti da Britanski muzej u Londonu ili Galerija Ufići budu nedostupni za posetioce sedam godina. Muzej grada Beograda nema svoj prostor, a Muzeju istorije Jugoslavije su oduzete određene prostorije zarad širenja kancelarija.

Noć muzeja je ove godine posetilo 450.000 ljudi u Srbiji. Kada su se održavale izložba Van Gogovih slika u Budimpešti, kao i Maksa Šagala u Zagrebu, nemali broj ovdašnjih ljudi je odlazio na vikend do Mađarske ili Hrvatske da ih vidi.

I dok državni muzeji u Srbiji čekaju na svoj prostor, renoviranu zgradu ili nekog ko bi se založio za njih, dotle makar teši da su u skorije vreme na teritoriji Beograda otvorena dva privatna muzeja. Za početak, i to ohrabruje.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure