Svet
Izbori u Brazilu: Građani biraju između Lule i Bolsonarovog sina
Izbor se svodi na aktuelnog predsednika, levičara Luiza Inasija Lulu da Silvu, i desničarskog senatora Flavija Bolsonara

Donedavno su se na moskovskom trgu vijorile državne zastave 48 evropskih država - dok nisu bez objašnjenja uklonjene u martu 2023. godine
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin 24. jula potpisao je dekret kojim je Trg Evrope u centru Moskve preimenovan u Trg Evroazije.
Trg je otvoren 2002. godine u sklopu rusko-belgijskog projekta koji simbolizuje evropsko jedinstvo, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Državne zastave 48 evropskih država vijorile su se na trgu dok nisu bez objašnjenja uklonjene u martu 2023.
Na trgu se nalazi spomenik belgijskog vajara Oliviera Strebela, u čijoj je blizini 2006. otvoren Evropski tržni centar.
Za sad se ne zna hoće li spomenik biti uklonjen.
Najniži nivo odnosa još od Hladnog rata
Otkako je Rusija pokrenula u Ukrajini, odnosi sa Zapadom su na najnižem nivou još od vremena Hladnog rata, iako ruski predsednik Vladimir Putin stalno ponavlja da Moskva nema „nikakve agresivne namere“ prema zemljama NATO-a.
Ideja da će njegova zemlja napasti Poljsku, baltičke države i Češku „potpuna je besmislica“, ponovio je nekoliko puta Putin.
Ipak, on upozorava da bi, ako bi Ukrajina koristila zapadne ratne avione F-16 koji bi poleteli sa aerodroma u drugim zemljama, oni postali „legitimne mete, gde god da se nalaze“.
Koji su najveći problemi u odnosima Rusije sa NATO alijansom i Ukrajinom
Ukrajina je bivša sovjetska republika koja se graniči i sa Rusijom i sa EU.
Ona nije članica NATO, ali je „partnerska zemlja“ – što znači da postoji slaganje oko toga da bi moglo da joj se dozvoli da se pridruži savezu u nekom trenutku u budućnosti.
Rusija je tražila garancije zapadnih sila da se to nikad neće dogoditi, što Zapad nije spreman da obeća.
Ukrajina ima brojno stanovništvo etničkih Rusa i bliske društvene i kulturološke veze sa Rusijom.
U strateškom smislu, Kremlj je doživljava kao rusko dvorište.
NATO plan za odbranu od Rusije
Komandanti NATO-a su 2023. dogovorili detaljne planove za suzbijanje mogućih ruskih napada na Arktiku i severnom Atlantiku, centralnoj Evropi ili Mediteranu.
NATO je objavio i planove o povećanju broja vojnika u Evropi u stanju pripravnosti sa 40.000 na više od 300.000.
Pored toga, Alijansa je ojačala odbranu na istočnom krilu, koji se graniči sa Rusijom, sa osam borbenih grupa.
To je najsveobuhvatniji plan NATO-a od kraja Hladnog rata 1991. godine, jer se ispostavilo da je „pretnja ponovo stvarna“, rekao je Malkolm Čalmers, zamenik direktora istraživačkog centra Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.
Izvor: Radio Slobodna Evropa / BBC
Izbor se svodi na aktuelnog predsednika, levičara Luiza Inasija Lulu da Silvu, i desničarskog senatora Flavija Bolsonara

Hiljade ljudi okupile su se u Tirani na novom antivladinom protestu. Demonstranti su bacali kamenice na policiju i zapalili ulaz u Ministarstvo poljoprivrede, dok su snage reda odgovorile suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima

Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova procenilo je da je na protestima bilo oko 410.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da ih je bilo blizu 800.000. U Parizu je policija upotrebila suzavac i vodene topove
Izraelska organizacija za ljudska prava „Becelem” osudila je plan o „prisilnom raseljavanju palestinskih stanovnika” iz jednog naselja u Hebronu

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da će angažovati 70.000 policajaca, čime će se pojačati bezbednosno prisustvo u francuskim gradovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve