img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Epicentar trgovine narkoticima

Mjanmar: Šampion u proizvodnji opijuma

22. decembar 2025, 11:37 Žombor Peter / DW
Foto: AP Photo/Gemunu Amarasinghe, File
Krijumčari plaćaju dvostruko više za mak u poređenju s periodom pre puča 2021. godine
Copied

Mjanmar je danas najveći svetski proizvođač opijuma, a droga proizvedena u toj zemlji sve češće završava i na tržištima Afrike i Evrope, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija.

Proizvodnja kristal meta i uzgoj opijumskog maka u Mjanmaru je u porastu, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Mnoge grupe koriste profit od toga za kupovinu oružja.
Novi podaci Ujedinjenih nacija o proizvodnji opijuma i metamfetamina u Mjanmaru postavljaju tu ratom razorenu zemlju u epicentar ilegalne trgovine drogom u Aziji vredne više milijardi dolara, piše Dojče vele.

Uzgoj opijumskog maka porastao je za 17 odsto na više od 53.000 hektara tokom protekle godine, što je najviše u poslednjoj deceniji, prema najnovijem izveštaju UN o opijumu u Mjanmaru koji je nedavno objavila Kancelarija UN za drogu i kriminal (UNODC).

Najznačajnije je to što je Mjanmar i dalje najveći svetski proizvođač opijuma. Zemlja je tu poziciju preuzela od Avganistana 2023, dve godine nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad tom zemljom i iskorenili većinu njenih polja maka koji se koristi za proizvodnju opijuma.

Podaci koje je UNODC objavio ranije ove godine takođe pokazuju da su zaplene metamfetamina širom istočne i jugoistočne Azije 2024. godine dostigle rekordnih 236 tona. Veruje se da se većina te droge proizvodi u Mjanmaru. Prema podacima UN, kombinacija sve većih zaplena i pada cena na ulicama ukazuje na to da se proizvodnja u Mjanmaru i dalje povećava.

Kineski karteli zaštićeni u Zlatnom trouglu

„Ne bih rekao da je Mjanmar na prvom mestu država dobavljač, već da su tu prisutne kriminalne grupe koje se bave proizvodnjom i krijumčarenjem meta i heroina“, kaže za DW Inšik Sim, istraživač ilegalnih droga u UNODC-u za region Azije i Pacifika.

Mjanmar je već decenijama veliki proizvođač droge, delom zbog svog geografskog položaja. Ta zemlja, nekada poznata kao Burma, obuhvata jedan ugao ozloglašenog Zlatnog trougla, gde se njena neprohodna, kriminalom zahvaćena istočna pogranična područja spajaju sa Laosom i Tajlandom.

U saveznoj državi Šan u Mjanmaru kriminalni karteli deluju pod zaštitom lokalnih gospodara rata koji vladaju enklavama u kojima centralna vlada ima malo ili nimalo uticaja. Većina kartela koji danas tamo deluju stigla je iz Kine.

Proizvodnju meta podstiče građanski rat

Haotični građanski rat koji je izbio nakon vojnog puča 2021. stvorio je povoljne uslove za rast mjanmarske trgovine drogom, ocenjuju u UN. Zvanična ekonomija zemlje se urušila, sprovođenje zakona je oslabilo, a gospodarima rata bilo je potrebno više novca kako bi finansirali svoje privatne vojske.

„Zbog sukoba postoji potreba za zarađivanjem novca, bilo kod oružanih grupa ili kod poljoprivrednika, jer sukob remeti ekonomiju. A vidimo da je uzgoj opijumskog maka jedno od područja koje se nameće“, kaže Sim.

Proizvodnja metamfetamina bila je u porastu i pre puča, ali je, prema Simovim rečima, građanski rat verovatno dodatno podstakao taj trend.

Kriza povezana s drogom „brzo se širi“

Tajland trpi najveću štetu zbog procvata narko-industrije koji se odvija s druge strane granice s Mjanmarom. Prošle godine tajlandske vlasti zaplenile su ogromne količine mjanmarskog metamfetamina.

„Ovi brojevi su jasan znak upozorenja da problem droge ne samo da traje, već se sada i brzo širi“, kaže Tanapon Tanikun, šef obaveštajne službe Tajlandskog ureda za kontrolu narkotika.

On je upozorio da krijumčari koriste dobro razvijenu tajlandsku transportnu mrežu kako bi svoju robu prevozili kopnom, vazduhom i morem, ostavljajući za sobom i sve veći problem konzumacije droge.

UNODC potvrđuje da je upotreba meta u porastu u Tajlandu i većem delu jugoistočne Azije.

Poljoprivrednici i borci zavise od prodaje droge

„Za oružane grupe koje iz Mjanmara snabdevaju regionalnu potražnju, prodaja droge je brz način da dođu do oružja“, kaže Kun U, zamenik predsednika omladinske organizacije Pa-O, nevladine organizacije koja se bavi društvenim pitanjima u državi Šan. Pa-O su jedna od glavnih etničkih grupa u toj državi.

„Njima (oružanim grupama) su potrebni oružje, ljudski resursi i novac, a ovo je način na koji to mogu da obezbede – kroz krijumčarenje droge“, rekao je.

Za razliku od metamfetamina koji se može proizvoditi u malim laboratorijama u ogromnim količinama i uz malo radne snage, proizvodnja opijuma zapošljava veliki broj poljoprivrednika.

Mak je u Mjanmaru dugo bio glavna kultura u vremenima krize. Kun U kaže da je građanski rat poljoprivrednicima znatno otežao plasman uobičajenih useva na tržište, dok krijumčari opijuma dolaze direktno kod njih. „U prošlosti su još mogli da gaje druge kulture“, rekao je, ali sada „nemaju druge opcije“ osim uzgoja opijuma.

Kun U svedoči da krijumčari u nekim oblastima plaćaju poljoprivrednicima i do 500 dolara za oko jedan kilogram sirovog opijuma, što je najmanje dvostruko više nego pre puča, čime uzgoj maka postaje još privlačniji.

Mjanmarski heroin pronađen u Africi i Evropi

Proizvodi s mjanmarskih polja maka i iz laboratorija za proizvodnju meta putuju širom regiona i sveta. Nakon što izađu iz Mjanmara u Laos i Tajland, šire se po ostatku jugoistočne Azije, a odatle se mogu prodavati po visokim cenama u zemljama poput Japana i Australije.

Prošle godine je Austrijska savezna policija procenila da je čak 70 odsto kristal meta konzumiranog u toj zemlji stiglo iz Mjanmara.

Sim kaže da je Kina verovatno i dalje glavno tržište za mjanmarski heroin. Međutim, najnovije zaplene droge ukazuju na to da se krijumčari sada okreću ka zapadu.

UNODC beleži niz nedavnih zaplena meta i heroina u severoistočnoj Indiji, koja takođe graniči s Mjanmarom. Osim toga, niz relativno malih, ali neobičnih zaplena mjanmarskog heroina u Nigeriji i delovima Evrope, koji je stigao preko Tajlanda, mogao bi da ukazuje na to da mjanmarski karteli žele da prošire svoja tržišta na nove kontinente.

„Ranije nismo viđali ovakve tokove krijumčarenja heroina iz ovog regiona ka drugima, jer su tradicionalna tržišta heroina iz Zlatnog trougla uglavnom bila istočna i jugoistočna Azija, kao i delovi Okeanije. Međutim, sada vidimo da se pojavljuju i rute ka zapadu“, rekao je Sim.

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Ujedinjene nacije Droga Mjanmar Proizvodnja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Cela Kuba bez struje

Energetska kriza

16.mart 2026. I.M.

Potpuni nestanak struje na Kubi: Bez električne energije ostalo celo ostrvo

Na Kubi je došlo do potpunog prekida u snabdevanju električnom energijom, saopštilo je Ministarstvo energetike te zemlje. Prema navodima vlasti, nacionalni elektroenergetski sistem je isključen, a istraga o uzrocima je u toku

Rat na Bliskom istoku

16.mart 2026. B. B.

Tramp: Ukoliko ne pomogne oko Ormuskog moreuza NATO-u se loše piše

Ako saveznici ne pomognu u obezbeđivanju Ormuskog moreuza, to će biti „veoma loše za budućnost NATO-a“, rekao predsednik SAD Donald Tramp

Vladimir Putin sa ukrštebnim prstima, u pozadini zastava Rusije

Ruske obaveštajne službe

16.mart 2026. A.I.

Otkrivena supertajna ruska obaveštajna Jedinica 75127: Špijun pao zbog kontakta sa Srbinom

Supertajna ruska Jedinica 75127 zadužena je, pored ostalog, za likvidacije Putinovih protivnika u inostranstvu. Njen špijun pao je u Kolumbiji kada je pokušao da ostvari kontakt sa jednim državljaninom Srbije, piše nemački “Špigel”

Rođaci Kenijaca poginulih boreći se na strani Rusije u Ukrajini

Rat u Ukrajini

16.mart 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Rusija regrutuje Afrikance da ginu u Ukrajini

Rusija širom Afrike regrutuje muškarce za rat – po pravilu na prevaru. Stopa smrtnosti je velika – oni su topovsko meso. Porodice pokušavaju da dopreme tela poginulih kako bi ih sahranili

Klimatske promene

15.mart 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Sve manje mesta na planeti pošteđeno surove toplote

Nova globalna studija potvrđuje da ekstremna toplota parališe ljude čak i pri jednostavnim dnevnim zadacima poput hodanja

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure