

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Zmije bi mogle, prema tvrdnjama međunarodnih naučnika, da postanu uobičajena hrana na jelovnicima širom sveta. Stručnjaci kažu da bi komercijalne farme zmija mogle da zamene stočarstvo
Upotreba zmijskog mesa u prehrambenoj industriji već dugo je predmet istraživanja, a stručnjaci kažu da bi komercijalne farme zmija, posebno pitona, mogle da obezbede održive i alternativne proteine za ljudsku ishranu.
Rezultati nove studije međunarodnog tima stručnjaka govore da bi stočarstvo u budućnosti, moglo biti zamenjeno uzgojem pitona.
Zmija na razne načine
Danijel Natuš sa australijskog Univerziteta Makvari jedan je istraživaća koji je podelio je svoja iskustva sa obrocima u kojima je piton bio glavna namirnica.
Kako kaže, dok je boravio u divljini malezijske džungle jeo je pitona spremljenog na sve moguće načine: pečenog na roštilju, u ražnjićima, kariju…
Ovaj stručnjak za gmizavce tvrdi isto što i većina ljudi koji su jeli zmijsko meso: da ima ukus piletine.
Pitoni su eksperimentalno uzgajani na Tajlandu i u Vijetnamu.
Zmije su brzo rasle, a odnos količine dobijenog mesa sa količinom pojedene hrane bio je izuzetno dobar. Hranjene su piletinom i glodarima, ali mogu da budu hranjeni i otpacima od mesne industrije.
Takođe, uzgajanje zmija ima još jednu prednost.
Zalihe zmijskog mesa ne bi poticale iz lova u divljini, već bi se uzgajale i dobijale iz jaja sa farmi. Najbolji izbor kako se tvrdi bili bi burmanski piton, mrežasti piton i južnoafrički kameni piton.
„Ove zmije mogu da žive skoro mesec dana bez vode, a bez hrane čak čitavu godinu“, kaže Natuš.
Istraživači su otkrili da komercijalni uzgoj ovih gmizavaca može da ponudi održivu alternativu konvencionalnom stočarstvu u regijama poput južne Afrike i drugih oblasti gde vlada oskudica hrane.
S obzirom da je industrija mesa jedan on najvećih zagađivača na planeti, stručnjaci predviđaju da bi osim insekata ili mesa iz laboratorije, meso od zmije bila najzdravija i održiva opcija.
I biljna hrana kao alternativa
Lin Švarckof, šef zoologije i ekologije na Univerzitetu Džejms Kuk kaže da je potrebno detaljnije ispitivanje svih aspekata uzgoja pitona pre nego što čovečanstvo odluči treba li da počne da jede reptile svakodnevno.
Ona podvlači da bi prva informacija pre početka uzgoja pitona trebalo da bude kako bi se odvijao lanac snabdevanja.
Osim toga, pitoni rastu brzo, ali se ne uzgajaju lako, pa bi morali da im se obezbede adekvatni uslovi života, a to često nije moguće ili je izvodljivo, ali veoma skupo, pogotovo u industrijskom obimu. Švarckof predlaže alternativu uzgoju zmija za ljudsku ishranu i kaže da je bolje ponuditi svetu biljnu hranu, ako je potrebno više ljudi spasavati od gladi.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve