img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Borbeno-taktička upotreba helikoptera

Lov na mitraljeska gnezda

31. maj 2011, 11:57 Igor Salinger
PAKLENA MAŠINA: Apač / foto: reuters
Copied

Iako je upotreba helikoptera u Libiji kako taktički tako i psihološki mnogo bliža kopnenom ratu nego "video-igrici" odozgo, ona i dalje formalno-pravno spada u vazdušne operacije koje je odobrio Savet bezbednosti UN

Kada je prošle nedelje prostrujala vest, potekla prvo od francuskog ministra inostranih poslova Alena Žipea a potom i potvrđena od britanskih zvaničnika, da će ove dve države u vojne operacije u Libiji poslati i svoje borbene helikoptere „tigar“ i „apač“, komentari su bili podeljeni. Jedni su odobravali takav potez upakovan u brigu o nedužnim civilnim žrtvama (valjda zbog smanjenja nepopularne „kolateralne štete“), dok su drugi predviđali kako je slanje „nebeske konjice“ signal da NATO preispituje svoju odluku da neće slati kopnene jedinice u Libiju, bez obzira na to što mandat UN ne obuhvata kopnenu intervenciju. Negde između je i sveprisutna briga mogućeg obaranja helikoptera i pogibije ili zarobljavanje posada – ne toliko zbog stradanja ljudi i tehnike, već zbog reakcije javnosti i političke posledice. Konkretno, iza medijskih fanfara o „puštanju ‘apača’ sa lanca“ i „udarima najjačim do sada“ („Gardijan“), pred posade engleskih „apača“ i francuskih „tigrova“ biće najverovatnije postavljen zadatak podrške pobunjeničkim snagama u de facto uličnoj borbi oko Misrate.

Uz sva napredna izviđačka i osmatračka sredstva i sisteme za navođenje, borbeni avioni – „rafali“, „tornada“, „eurofajteri“, „miraži“ i ostali – nisu odgovor na pojedinačna uporišta snaga lojalnih Gadafiju: njima nije moguće izvesti precizne – javnost se navikla na izraz „hirurške“ – udare na mitraljeska gnezda, zgrade, vozila… Lov avionima na ovakve ciljeve, slikovito rečeno, liči na pokušaj neutralisanja komarca puškom, uz vrlo verovatnu mogućnost da pogodite nekoga ko nije meta.

Osnovno oružje helikoptera u takvim akcijama su rakete AGM-114 „helfajer“ (Hellfire), dometa 5 km (starije varijante), odnosno 8 km (novije varijante), koje se navode laserski, tako što operater u helikopteru – ili na nekom drugom mestu (čak i sa zemlje) – „osvetljava“ laserom cilj do pogotka. „Lonbou helfajer“ (AGM-114L) je tzv. „lansiraj i zaboravi“ raketa i samonavodi se na cilj pomoću radara ugrađenog u nos samog projektila. Svaka „helfajer“ raketa ima bojevu glavu sa devet kilograma eksploziva. „Apač“ može da ponese do 16 raketa ovog tipa a „tigar“ osam. „Helfajer“ je raketa kojom su izraelski „apači“ u preciznom udaru sa daljine 2004. godine ubili lidera Hamasa Ahmeda Jasina (uz dva telohranitelja i devet prolaznika).

Za blisku borbu helikopteri su naoružani manjim raketama i rotacionim topom u pokretnoj tureli u nosu, no kako stvari stoje upravo je ta (pre)bliska borba ono što će NATO u Libiji hteti po svaku cenu da izbegne, kad je već prinuđen da svoje letelice i ljude u njima spusti skoro na zemlju. Političari najmanje žele da javnost ponovo vidi scene poput onih iz Mogadiša (tela poginulih „dobrih momaka“ po prašnjavim ulicama nekog grada u nekoj dalekoj zemlji) koje su usledile posle obaranja američkih helikoptera UH-60 1993. godine, a po čemu je snimljen i film Pad crnog sokola. Zato je za pretpostaviti da će „apači“ i „tigrovi“ svoju paklenu vatru puštati upravo nekoliko kilometara od granice razdvajanja pobunjeničkih i lojalističkih snaga, koliko-toliko sigurni iznad prijateljske teritorije.

Ovo „sigurni“ je veoma relativno, zato što u modernim sukobima u urbanoj sredini helikopteri najčešće stradaju od protivtenkovskih ili protivavionskih projektila lansiranih sa ramena, koje je gotovo nemoguće uočiti pre ispaljivanja, a ono se dešava po pravilu iz neposredne blizine. Iako je upotreba helikoptera u Libiji kako taktički tako i psihološki mnogo bliža kopnenom ratu nego „video-igrici“ odozgo, formalno-pravno, ako je nekome to bitno, može se smatrati eks-teritorijalnom i delom „vazdušne operacije“, jer helikopteri neće bazirati ni sletati (osim u slučaju vanrednih okolnosti) na teritoriju Libije, već na brodovima u Sredozemnom moru: trenutno su engleski „apači“ na „HMS Oušnu“ (Ocean) a francuski „tigrovi“ na „Le toneru“ (Le Tonnerre).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure