

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Američki imenjak „Vremena“, magazin „Tajm“, u redovnom izboru za ličnost godine opredelio se za „vas“. Odnosno, za sve one koji su se, zahvaljujući elektronici, kompjuterima, internetu u(b)logovali i prerasli u svojevrstan globalni fenomen. „Vreme“ je ipak odlučilo da se drži svoje tradicije i izdvoji pet ličnosti koje su obeležile međunarodnu scenu u 2006. To što se na njoj našla i ličnost koja je u svojoj zemlji, Turkmenistanu, zabranila korišćenje interneta, tek je pikantan detalj u biografiji Saparmurata Nijazova, bogatoj tolikim izuzetnostima da bi zasluživao mesto na ovoj listi i da prošle sedmice nije iznenada (nakon srčanog udara) zauvek sišao sa životne i svetske pozornice.
Jedna od važnih karakteristika ovogodišnjeg izbora političara i državnika jeste i ta da su u većini – tri od pet – oni koji su se, voljno ili nevoljno, povukli iz političkog života, koji su godinama obeležavali dubokim ličnim pečatom. Osim Fidela Kastra, koga je iz predsedničke palate otrgla teška bolest, tu je i Milo Đukanović, koji se na iznenađenje mnogih dobrovoljno povukao kada je izgledalo da je na vrhuncu moći i uticaja.
Među onima koji dolaze samo je jedna ličnost koja (tek) obećava. Reč je o kandidatu francuske Socijalističke partije za predsednika države Segolen Roajal (izbori su na proleće 2007), zvezdi koja je ove godine istinski zablistala na političkom nebu Francuske. Konačno, tu je i jedan povratnik, „nestašni“ Danijel Ortega, koji je nakon 16 godina ponovo u igri, dodajući latinoameričkom društveno-političkom mozaiku još jedan crveni kamenčić.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve