img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irak

Kraj Sadamove dinastije

30. jul 2003, 21:08 Seška Stanojlović
Copied

Iako su se za života umnogome razlikovali, Udaj i Kusaj se s razlogom smatraju zlodusima režima svog oca. O njihovoj uticajnoj poziciji u vladarskoj hijerarhiji koju je uživao samo mali broj Sadamovih najpouzdanijih sledbenika ubedljivo svedoči i podatak da su u poznatom američkom špilu Kusaj i Udaj bili označeni brojevima 2 i 3

Udaj, Sadam i Kusaj Husein

Dok grozničavo tragaju za nestalim Sadamom Huseinom po okupiranom Iraku, Amerikanci su se (ne)očekivano dokopali vredne „utešne nagrade“. Početkom prošle sedmice u jednoj vili u Mosulu, nakon anonimne dojave vredne ukupno 30 miliona dolara, ubijena su oba Sadamova sina, Udaj (39) i Kusaj (36). Iako su se za života umnogome razlikovali, obojica se s razlogom smatraju zlodusima režima svog, takođe brutalnog oca i za njihova se imena vezuju neki od najstrašnijih ekscesa njegove višedecenijske vladavine. O njihovoj uticajnoj poziciji u vladarskoj hijerarhiji koju je uživao samo mali broj Sadamovih najpouzdanijih sledbenika ubedljivo svedoči i podatak da su u poznatom američkom špilu Kusaj i Udaj bili označeni brojevima 2 i 3 (od ukupno 55 karata sa likovima najtraženijih osoba nakon pada Bagdada, među kojima je Sadam Husein, naravno, označen brojem jedan).

Reč je o dve veoma loše osobe; vrlo je važno da Iračani znaju da njih dvojice više nema, da su mrtvi, da se neće vratiti i da stari režim više nikada neće moći da bude uspostavljen. Na takvu procenu mogli bi se, u najkraćem, svesti brojni komentari (olakšanja) izrečeni u Vašingtonu, Londonu, ali i u drugim zapadnim prestonicama povodom dramatične vesti iz Mosula. Kako je istom prilikom u akciji američkih snaga poginuo i 14-godišnji Kusajev sin Mustafa (koji je navodno iz puškomitraljeza pucao do poslednjeg trenutka), izlazi nekako da je do sloma dinastije Husein došlo pre fizičkog kraja njenog utemeljivača Sadama.

JAVNO – POSLEDNjI PUT: Taj „neprirodni“ obrt možda je jedan od razloga što su prve vesti o smrti dvojice braće primljene s nevericom, mada se već prve noći u Bagdadu proslavljalo uz pucnjavu. Drugi razlog, osim već tradicionalnog nepoverenja Iračana prema svemu što dolazi od okupacionih snaga, svakako leži u činjenici da je poginule, u čijim je telima nađeno po dvadesetak projektila, bilo vrlo teško identifikovati (u početku se čak nije znalo ni to da li je Udaj, koji je imao i ranu na glavi, poginuo ili izvršio samoubistvo); gotovo punih deset dana paralelno su trajali i identifikacija (klasičnim forenzičkim metodama) i ubeđivanje (prvenstveno iračke) javnosti da je zaista reč o Udaju i Kusaju; najpre su kao dokaz objavljene fotografije njihovih unakaženih leševa, a napokon su i njihova tela, nakon facijalne rekonstrukcije, kako bi što više nalikovali samima sebi za života, izložena na uvid novinarima i snimateljima iračke i nekih drugih svetskih televizija.

Osim toga, neke je na sumnju navodilo i to što su oba brata ubijena istovremeno i na istom mestu: verovalo se, naime, da se članovi porodice Husein kriju na različitim mestima da bi im se što teže ušlo u trag. Kako ovih dana za londonski „Tajms“ tvrdi jedan od bivših Udajevih telohranitelja (koji je kod njega službovao sedam godina, a napustio ga prilikom zajedničkog bekstva iz Bagdada), Sadam Husein i sinovi napustili su Bagdad polovinom aprila (Kusaj je komandovao odbranom prestonice). Tokom bombardovanja glavnog grada 9. aprila, Sadam i dvojica njegovih sinova nalazili su se u odvojenim vilama u kvartu Adamija, gde je iračkog lidera snimila državna televizija u šetnji; dva dana kasnije Sadam, Udaj i Kusaj došli su u džamiju u Adamiji i to je bilo njihovo poslednje pojavljivanje u javnost.

Otkako su napustili Bagdad, kako se sada nagađa, radili su na organizovanju oružanog otpora protiv koalicionih snaga.

UDAJ: To, izgleda, prvenstveno važi za Udaja. („Jedina stvar na koju je Udaj mislio bio je otpor“, tvrdi spomenuti telohranitelj koji veruje da je on i sada poginuo komandujući fedajinima.) On je, kako se sada podseća, bio jedna od najomraženijih figura očevog režima za koju se vezuju brojne brutalnosti – ubistva, mučenja, silovanja i korupcija. Sve do kraja osamdesetih godina prošlog veka slovio je za očevog naslednika, ali je njegovu surovost čak i Sadam teško podnosio, pa je navodno poslednjih godina očevu naklonost pridobio mlađi brat. Sve vreme je imao vrlo važne funkcije: osim što je bio vlasnik i izdavač novina, šef iračke televizije i udruženja novinara, bio je i predsednik iračkog Olimpijskog komiteta (priča se da je u pauzama važnih fudbalskih utakmica igračima čijom igrom nije bio zadovoljan pretio odsecanjem nogu); komandovao je i elitnim policijskim jedinicama tzv. Sadamovih fedajina.

Upadljivo visok (gotovo dva metra) uživao je u životu na visokoj nozi: vozio je brza kola, živeo u luksuznim vilama i napastvovao mlade i lepe žene; nakon pada Bagdada u njegovoj vili pronađeni su privatni zoološki vrt, droga i alkohol u vrednosti milion dolara, a zidovi su bili prekriveni slikama lepotica skinutih sa interneta. Poznato je, takođe, da je Udaj 1996. godine preživeo atentat, ali su, zbog toga što mu je jedan metak ostao u kičmi, posledice ranjavanja bile trajne pa se do kraja života teško kretao.

Njegove nasilne prirode nisu bili pošteđeni ni najbliži saradnici i rođaci: tokom dva kratkotrajna braka tukao je svoje neveste, jednog ujaka ranio je u nogu, a jednog od najodanijih očevih telohranitelja, zaduženog da pre Sadama proba svako jelo, u jednom je incidentu ubio.

KUSAJ: Taj eksces mu, izgleda, otac nikada nije oprostio i naklonost, koja je u ovom slučaju pretpostavljala mesto na bagdadskom „prestolu“, poklonio je tri godine mlađem Kusaju. Iako ni izdaleka nije voleo da na sebe skreće pažnju javnosti poput starijeg brata, svedočenja navode da je i Kusaj bio sklon istoj vrsti brutalnosti. Inače, nastojao je da u svemu liči na oca – imao je brkove istog stila i najčešće se pojavljivao u uniformi. Kusaj je bio komandant najelitnijih vojnih jedinica Republikanske garde i šef obaveštajne i kontraobaveštajne službe i tajne policije. Osim incidenta sa telohraniteljem koga je napravio Udaj, izgleda da je očevo dodatno poverenje stekao nakon prvog zalivskog rata kada je rukovodio gušenjem pobune muslimana šiita. S razlogom ili ne, sumnjičen je za masovna pogubljenja zatvorenika u iračkim zatvorima (po čemu su oni bili nadaleko poznati), a prema pisanju nedeljnika „Tajm“ postoje svedoci očevici koji su ga gledali kao neposrednog egzekutora uhvaćenih pobunjenika (šiita). Pre dve godine izabran je u rukovodstvo vladajuće partije BAAS, što je u arapskom svetu

primljeno kao pouzdan znak da je Sadam Husein odabrao naslednika.

Inače, i Kusaj je kao i stariji brat bio meta atentata i to u dva navrata, 2001. i 2002, kada je navodno ranjen u ruku.

Nakon ubistva braće Husein, za koje se misli da su organizovali i predvodili akcije otpora protiv koalicionih snaga, neki analitičari smatraju da treba očekivati smirivanje situacije u Iraku i smanjivanje broja napada na američke vojnike. Za sada ozbiljnih znakova za to nema jer su incidenti u kojima ginu i Iračani i američki vojnici i dalje učestali. Situacija u Iraku prepuna je neizvesnosti, a objašnjenje zašto je to tako ovih je dana dao Pol Volfovic, zamenik američkog ministra odbrane, koji je nakon posete Iraku odbacio optužbe da Amerikanci nisu imali nikakav plan za budućnost, ali je rekao i sledeće: „Plan je postojao. Ali, kao što vam svaki vojnik može reći, nijedan plan ne može da preživi prvi kontakt sa stvarnošću.“ Ako to važi za rat, izgleda da u istoj meri važi i za mir.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure