img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hypo Alpe-Adria

Kraj istočne avanture

16. децембар 2009, 14:16 Andrej Ivanji
Copied

Država Austrija je u poslednjem trenutku nacionalizovala šestu po veličini banku u Austriji i tako je spasla bankrotstva

„Banka Hypo Alpe-Adria Group nije bankrotirala, već je rešen vlasnički spor. Nama je drago što sada znamo ko su nam vlasnici i siguran sam da će nam to samo još više podići rejting“, izjavio je u ponedeljak za „Vreme“ Vladimir Čupić, predsednik izvršnog odbora Hypo Alpe-Adria-bank a.d. Beograd. Promena vlasničke strukture, dodaje Čupić, omogućava nastavak uspešnog poslovanja banke. „Rad matičnih banaka čije je sedište u inostranstvu ima uticaj na definisanje poslovnih politika regionalnih članica, ali nema direktne veze u poslovanju sa klijentima. Rad Hypo banke u Srbiji određen je uslovima koje propisuje Narodna banka Srbije i po tome se ne razlikuje od drugih banaka koje ovde posluju“, rekao je Čupić.

Čupić je reagovao na vest da je država Austrija u ponedeljak u poslednjem trenutku posle pregovora sa dosadašnjim vlasnicima koji su trajali više od sedamnaest sati rešila da je u krajnjem zbiru jeftinije da nacionalizuje nelikvidnu banku nego da je pusti niz vodu. U raspravu su se umešale i Evropska centralna banka i četiri vodeće austrijske banke, sa stavom da bi bankrotstvo šeste po veličini banke u Austriji opasno uzdrmalo berzu i rovito finansijsko tržište, te ugrozilo poslovanje drugih austrijskih banaka u jugoistočnoj Evropi. Pošto je dvotrećinski vlasnik HGAA BayernLB, banka nemačke pokrajine Bavarske, do poslednjeg trenutka odbila da učestvuje u spasavanju svoje austrijske podružnice, austrijskoj vladi nije preostalo ništa drugo nego da formalno za tri evra otkupi 100 odsto vlasništva i novcem austrijskih poreznika spasava šta se spasiti može. To će Austriju koštati nekoliko milijardi evra, krajnja suma će se znati kada se proveri kompletno stanje agresivnog širenja HGAA na istok.

Tako je politički meč Austrija–Bavarska dobila Bavarska: BayernLB se izvukla iz noćne more zvane Hypo Alpe-Adria što će opet nemačke, to jest bavarske poreske obveznike koštati, kako piše nemački „Spiegel“, oko 3,75 milijardi evra. Prema proceni upravnog odbora Bayern“LB, beg glavom bez obzira i otpisivanje svih do sada uloženih sredstava bez daljnih obaveza za njih je još i najpovoljniji potez. A BayernLB je pre samo dve godine kupio dvotrećinski paket u Hypo-grupi za 1,7 milijardi evra i dokapitalizovao je sa još 1,1 milijardom evra.

Takvo ponašanje razljutilo je guvernera Austrije Evalda Novotnija, koji je očekivao „kooperativnije“ ponašanje Bavaraca. Bavarci nisu pokazali nikakav „osećaj za međunarodnu odgovornost“, rekao je Novotni, jedna javna institucija, kakva je BayernLB, ne može tek tako da iskoči iz vlasništva, koje je preuzela pošto je sama proveravala stanje Hypo banke. A Bavarci su upravo to učinili, ostavljajući kao matična kuća svoju podružnicu u inostranstvu na cedilu. Država Austrija je jednim delom podmetnula leđa i da bi očuvala imidž i poverenje u druge austrijske banke koje posluju u inostranstvu. Fijasko „megalomanskog“ i avanturističkog širenja na istok jedne provincijske banke, kako su pisale neke nemačke novine, imaće svakako i političke posledice u Bavarskoj, koja zbog nastalih gubitaka mora da pravi novi budžet za narednu godinu. Premijer Bavarske Horst Zehofer rekao je da bi BayernLB, u čijem upravnom odboru sede mnogi ministri i političari, trebalo što brže prodati.

Manjinski suvlasnici HGAA su austrijska pokrajina Koruška – koja je sa 19 milijardi evra garant njenog poslovanja i koja će u saniranje nelikvidnosti za sada uložiti 200 miliona evra – i osiguravajuća kuća Grazer Wechelseitige GraWe, koja će kao vlasnik jedne petine izbrojati 30 miliona evra. Očekuju se opsežna pravna i ekonomska istraga poslovanja HGAA, najavio je guverner Novotni, posle alarmirajućih izveštaja o kontaktima sa „istočnom mafijom“ i sumnjivom poslovanju na Balkanu.

Prema bečkom „Standardu“, HGAA je pored ostalog sa 260 miliona evra kreditirao poslove bivšeg hrvatskog generala Vladimira Zagorca u Puli, Rovinju, Dubrovniku i na Hvaru. Na istoku Hrvatske navodno se poslovanje HGAA vrtelo oko Branimira Glavaša. Prvi je u zatvoru, drugi je osuđen za ratne zločine. Spominje se i navodna provizija za bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera od 800.000 nemačkih maraka, za posredovanje kredita u visini od četiri miliona maraka. „Standard“ navodi i kako je navodno HGAA preko fantomskih firmi preko Lihtenštajna prebacivao novac, da bi ga potom investirao u Hrvatskoj. Navodno je i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić dobijao od HGAA kredite sa kamatama „iz snova“, da bi za uzvrat omogućio banci sumnjiva poslovanja. HGAA bi se opet odužila finansirajući izbornu kampanju HDZ-a.

Austrijski nedeljnik „Format“ poziva se na strogo poverljiv dokument upravnog odbora HGAA, na osnovu koga je jasno zašto su Bavarci pošto-poto hteli da izađu iz ove banke. Prema tome, gubitak 2008. iznosio je 520 miliona evra, za 2009. iznosi oko 1,5 milijardi evra, a u 2010. iznosio bi najmanje 109 miliona evra. Zbog trulih kredita i rizičnog poslovanja u jugoistočnoj Evropi do 2013. nagomilali bi se dugovi veći od 3,1 milijarde evra.

Prema „Formatu“, HGAA mora da racionalizuje poslovanje, otpusti višak radnika, da se rasparča, podeli na good bank i bad bank i proda. Hypo grupa će se povući iz sedam zemalja (Crna Gora, Makedonija, Bugarska, Mađarska, Ukrajina, Nemačka i Lihtenštajn), a ostaće u Austriji, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Srbiji. Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Beograd je prema sopstvenim podacima na kraju 2008. godine pozicionirana kao četvrta banka po veličini u Srbiji, sa tržišnim udelom od 7,1 odsto, i bilansnom sumom od gotovo 1,3 milijarde evra. Ministar privrede Mlađan Dinkić je austrijsku banku Erste naveo kao njenog mogućeg kupca.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

21.јул 2025. Lili-Mari Hilčer / DW

Kako do penzije mnogo pre penzije

Neki zaposleni pokušavaju da steknu dovoljno, ne bi li prestali da rade i pre penzije, koja u Nemačkoj počinje u 67. godini. Da li je to zaista moguće, i ako jeste – kako, piše Dojče vele

Trgovina narkoticima

21.јул 2025. M. L. J.

Saradnja sa albanskom mafijom i droga u zatvorima: Narko bos Ekvadora izručen Americi

Vođa ekvadorske bande Adolfo Masias Vilamar, poznat pod nadimkom Fito, koji je povezan sa Balkanom, izručen je Sjedinjenim Američkim Državama

Rat

20.јул 2025. S.Ć.

Ubijeno 67 ljudi u severnoj Gazi dok su čekali u redu za hranu

U severnoj Gazi je u subotu ubijeno 67 ljudi dok u čekali u redu za hranu, još šestoro na drugim lokacijama, i još 32 u južnoj Gazi

Porušena džamija u gradu Deir al-Balah

Bliski istok

20.јул 2025. T. S.

Izrael izdao upozorenje o evakuaciji: Ofanziva stiže u centar Gaze

Izrael je izdao upozorenje o evakuaciji centralnog dela Gaze, uprkos strahu porodica izraelskih talaca da se tamo nalaze njihovi rođaci. U međuvremenu, stotine civila čeka pomoć koja ne stiže, dok UN upozoravaju na glad i kolaps zdravstvenog sistema

Autobuska stanica u blizini Američke ambasade u Londonu: Donald Tramp u društvu Džefrija Epstajna

SAD

19.јул 2025. Tomas Lačan / DW

Slučaj Epstajn: Da li je i Tramp zagazio u „močvaru“?

Slučaj Epstajn je simbol „močvare“ i svih teorija zavere o eliti koja „zaista vlada svetom“. Tramp je stekao slavu (i glasove birača) obećanjem da će „tu močvaru da isuši“. Zašto se sada nećka da objavi spise o tome

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure