img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

EU i Rusija – Propaganda i kontrapropaganda

Komandosi od papira

09. decembar 2015, 13:14 Dejan Anastasijević
foto: reuters
Copied

Iza kulisa evropskih napora da se suprotstave ruskoj propagandnoj mašini

Duboko skriven u lavirintima sedišta Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu, međunarodni tim eksperata za medije i propagandu vredno radi na suprotstavljanju rastućem uticaju ruskih medija na evropskom kontinentu. Ime šefa projekta je tajna, kao i sastav tima, ali naziv je poznat: to je Operativna grupa za strateške komunikacije Istok (Task Force STRATCOM-East), čije je formiranje trajalo mesecima, a konačno je počela da radi u novembru.

Za ruskog stalnog predstavnika pri EU Vladimira Čizova nema dileme o čemu je reč: „Izvršni organ EU je oformio ideološki ekvivalent Specnaca (ruski elitni komandosi) da se bori protiv izmišljene aveti“, rekao je Čižov u obraćanju članovima Evropskog parlamenta prošle nedelje. On je dodao da je STRATCOM „još jedan u nizu pokušaja rusofoba da izgrade zid otuđenja i nepoverenja između Rusije i evropskih naroda“.

U kratkom programskom dokumentu objavljenom na internet stranici EEAS-a kaže se da su ciljevi projekta promocija politike EU prema zemljama Istočnog partnerstva (bivše članice SSSR bez Rusije), jačanje medijskog okruženja u Istočnom partnerstvu i zemljama članicama EU i povećanje kapaciteta EU da predvidi i predupredi aktivnosti „spoljnog faktora“ na polju dezinformacija. „Naš cilj nije kontrapropaganda, nego podrška politici EU i identifikacija i korekcija dezinformacija“, kaže se u dokumentu. Dalje se navodi da STRATCOM-ova „mreža za razbijanje mitova“ obuhvata preko 400 eksperata, novinara, službenika, nevladinih organizacija i analitičara iz više od 30 zemalja.

Od novembra, oni koji se registruju na pomenutom sajtu mogu da dobiju uvid u nedeljni bilten STRATCOM-a, podugačku tabelu u kojoj su u vertikalnim kolonama nabrojani sažeci navodnih dezinformacija ruskih medija (npr. da SAD imaju borbene jedinice u Ukrajini), datum objavljivanja i linkovi, a na kraju kratko objašnjenje zašto to nije istina (vidi faksimil). Bilten u ovoj formi teško bi svario i profesionalni statističar, a kamoli novinar ili diplomata. O čemu je zapravo reč?

PARTNERSTVO ZA NIŠTA: Teza da ruska propaganda (ili spin, ako volite modernije izraze) ugrožava bezbednost EU i njenu spoljnu politiku prvi put je zvanično formulisana u zaključcima Evropskog saveta u martu ove godine. Tada su šefovi država i vlada članica EU naložili Visokoj predstavnici za spoljnu politiku i bezbednost Federiki Mogerini, koja je ujedno i šefica EEAS-a, da napravi plan kako da se tome suprotstavi i formira tim koji će ga sprovesti.

Izvori „Vremena“ u EU kažu da se ova ideja nimalo nije svidela ni Mogerinijevoj ni nekim zemljama članicama. „Ona je u to vreme imala previše posla posredujući u pregovorima o iranskom nuklearnom programu i u briselskom dijalogu Beograda i Prištine da bi se uključivala u nekakav medijski rat sa Rusima“, objašnjava jedan briselski diplomata. Kad je postalo jasno da članice istovremeno nisu spremne da EEAS-u odobre bilo kakva sredstva i resurse za ovaj projekat, Mogerini je vratila loptu u njihovo dvorište i zatražila da same delegiraju i plaćaju članove tima STRATCOM-a, a njeni eksperti su samo sačinili radni plan i program citiran na početku ovog teksta. Što bi rekao Ostab Bender: „Ideje naše – benzin vaš.“

RUSKI PANDAN CNN-u: Russia Today

Odziv je, kažu u Briselu, bio mešovit. Neke zemlje članice, kao Španija, Italija i Portugalija, bile su potpuno nezainteresovane da na bilo koji način učestvuju u projektu, dok su druge prebacile manje neophodne članove svojih misija na rad u STRATCOM (za istu platu). Nemačka, čijom spoljnom politikom dominiraju socijaldemokrate, bila je mišljenja da bi formiranje grupe samo izazvalo probleme u dijalogu sa Rusima, dok je Velika Britanija, koja se sprema za referendum o izlasku iz EU, bila uglavnom indiferentna, mada je poslala jednog bivšeg diplomatu. Tek nekolicina članica sa istočnog ruba EU koje su sa Rusijom imale neprijatna istorijska iskustva, kao što su Poljska i Češka, poslale su ozbiljnije stručnjake.

Rezultat je, uprkos zvučnom imenu, koje zaista asocira na nekakvu specijalnu vojnu jedinicu, tim od svega desetak ljudi sačinjen od birokrata, diplomata i bivših novinara, koji se teško mogu uporediti sa strašnim Specnacom. A šta je sa onom „mrežom za razbijanje mitova“ od preko 400 članova? „To su naši partneri, koji sa nama sarađuju volonterski i šalju STRATCOM-u informacije, a oni to obrađuju i plasiraju u nedeljni bilten“, kaže briselski izvor „Vremena“ i objašnjava da, s obzirom na to da STRATCOM uopšte nema budžet, partneri rade besplatno.

BALKANSKI ŠPIJUNI: Jedna od stvari koje upadaju u oči u programskom dokumentu STRATCOM-a

je ono čega nema: pominju se samo zemlje članice EU i Istočnog partnerstva, ali nema ni reči o kandidatima i aspirantima za članstvo u EU, kao što su Srbija i veći deo Zapadnog Balkana. Upitan zašto je to tako, funkcioner EU blisko upoznat sa radom STRATCOM-a rekao je vašem izveštaču da su toga postali svesni tek nakon što je program rada sastavljen i da je sada kasno da se on menja. „Treba imati u vidu da samo jedan deo članica EU doživljava Rusiju kao pretnju, a njih prvenstveno brine situacija u neposrednom okruženju Rusije, pa su koncentrisani na Ukrajinu, Belorusiju i baltičke zemlje“, objašnjava on.

Izvor „Vremena“ u Briselu dalje je naveo da su u STRATCOM-u svesni sve jačeg uticaja Rusije na Balkanu, ali da nemaju ni osoblja ni sredstava da se angažuju. Na pitanje da li u okviru pomenute mreže od 400 eksperata i novinara ima nekoga iz Srbije ili iz okruženja, odgovara odrečno: „Tim se oslanja na informacije koje dobija iz diplomatskih predstavništava EU u regionu, ali sa tamošnjim medijima i nevladinim organizacijama ne komunicira direktno“, kaže on. Na pitanje zašto ne pokušavaju da ostvare kontakte, odgovara da u STRATCOM-u vlada uverenje da su Rusi obaveštajno toliko „izbušili“ medijski i nevladin sektor u Srbiji i okruženju da se nikome ne može verovati da nije ruski špijun.

Tako se zadesilo da će Srbiju, bar za sada, mimoilaziti uobičajena uloga da bude poprište „igre senki“ u okviru propagandnog rata između EU i Rusije, što je verovatno dobro. Ali kada se pogleda kako je STRATCOM nastao i kako je ustrojen, jasno je da je za EU taj rat ionako već izgubljen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Melanija Tramp stoji na konferenciji za štampu

Epstinov dosije

10.april 2026. Anja Mihić

Melanija Tramp o odnosu sa Epstinom: „Nikada nisam imala nikakva saznanja o zlostavljanju žrtava”

Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Malanija Tramp negirala je da je ikada imala veze sa osuđenim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Pozvala je Kongres da održi javna saslušanja na kojima bi njegove žrtve mogle da svedoče

Napad na Liban

Bliski istok

09.april 2026. K. S.

Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku

Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure