img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

EU i Rusija – Propaganda i kontrapropaganda

Komandosi od papira

09. decembar 2015, 13:14 Dejan Anastasijević
foto: reuters
Copied

Iza kulisa evropskih napora da se suprotstave ruskoj propagandnoj mašini

Duboko skriven u lavirintima sedišta Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu, međunarodni tim eksperata za medije i propagandu vredno radi na suprotstavljanju rastućem uticaju ruskih medija na evropskom kontinentu. Ime šefa projekta je tajna, kao i sastav tima, ali naziv je poznat: to je Operativna grupa za strateške komunikacije Istok (Task Force STRATCOM-East), čije je formiranje trajalo mesecima, a konačno je počela da radi u novembru.

Za ruskog stalnog predstavnika pri EU Vladimira Čizova nema dileme o čemu je reč: „Izvršni organ EU je oformio ideološki ekvivalent Specnaca (ruski elitni komandosi) da se bori protiv izmišljene aveti“, rekao je Čižov u obraćanju članovima Evropskog parlamenta prošle nedelje. On je dodao da je STRATCOM „još jedan u nizu pokušaja rusofoba da izgrade zid otuđenja i nepoverenja između Rusije i evropskih naroda“.

U kratkom programskom dokumentu objavljenom na internet stranici EEAS-a kaže se da su ciljevi projekta promocija politike EU prema zemljama Istočnog partnerstva (bivše članice SSSR bez Rusije), jačanje medijskog okruženja u Istočnom partnerstvu i zemljama članicama EU i povećanje kapaciteta EU da predvidi i predupredi aktivnosti „spoljnog faktora“ na polju dezinformacija. „Naš cilj nije kontrapropaganda, nego podrška politici EU i identifikacija i korekcija dezinformacija“, kaže se u dokumentu. Dalje se navodi da STRATCOM-ova „mreža za razbijanje mitova“ obuhvata preko 400 eksperata, novinara, službenika, nevladinih organizacija i analitičara iz više od 30 zemalja.

Od novembra, oni koji se registruju na pomenutom sajtu mogu da dobiju uvid u nedeljni bilten STRATCOM-a, podugačku tabelu u kojoj su u vertikalnim kolonama nabrojani sažeci navodnih dezinformacija ruskih medija (npr. da SAD imaju borbene jedinice u Ukrajini), datum objavljivanja i linkovi, a na kraju kratko objašnjenje zašto to nije istina (vidi faksimil). Bilten u ovoj formi teško bi svario i profesionalni statističar, a kamoli novinar ili diplomata. O čemu je zapravo reč?

PARTNERSTVO ZA NIŠTA: Teza da ruska propaganda (ili spin, ako volite modernije izraze) ugrožava bezbednost EU i njenu spoljnu politiku prvi put je zvanično formulisana u zaključcima Evropskog saveta u martu ove godine. Tada su šefovi država i vlada članica EU naložili Visokoj predstavnici za spoljnu politiku i bezbednost Federiki Mogerini, koja je ujedno i šefica EEAS-a, da napravi plan kako da se tome suprotstavi i formira tim koji će ga sprovesti.

Izvori „Vremena“ u EU kažu da se ova ideja nimalo nije svidela ni Mogerinijevoj ni nekim zemljama članicama. „Ona je u to vreme imala previše posla posredujući u pregovorima o iranskom nuklearnom programu i u briselskom dijalogu Beograda i Prištine da bi se uključivala u nekakav medijski rat sa Rusima“, objašnjava jedan briselski diplomata. Kad je postalo jasno da članice istovremeno nisu spremne da EEAS-u odobre bilo kakva sredstva i resurse za ovaj projekat, Mogerini je vratila loptu u njihovo dvorište i zatražila da same delegiraju i plaćaju članove tima STRATCOM-a, a njeni eksperti su samo sačinili radni plan i program citiran na početku ovog teksta. Što bi rekao Ostab Bender: „Ideje naše – benzin vaš.“

RUSKI PANDAN CNN-u: Russia Today

Odziv je, kažu u Briselu, bio mešovit. Neke zemlje članice, kao Španija, Italija i Portugalija, bile su potpuno nezainteresovane da na bilo koji način učestvuju u projektu, dok su druge prebacile manje neophodne članove svojih misija na rad u STRATCOM (za istu platu). Nemačka, čijom spoljnom politikom dominiraju socijaldemokrate, bila je mišljenja da bi formiranje grupe samo izazvalo probleme u dijalogu sa Rusima, dok je Velika Britanija, koja se sprema za referendum o izlasku iz EU, bila uglavnom indiferentna, mada je poslala jednog bivšeg diplomatu. Tek nekolicina članica sa istočnog ruba EU koje su sa Rusijom imale neprijatna istorijska iskustva, kao što su Poljska i Češka, poslale su ozbiljnije stručnjake.

Rezultat je, uprkos zvučnom imenu, koje zaista asocira na nekakvu specijalnu vojnu jedinicu, tim od svega desetak ljudi sačinjen od birokrata, diplomata i bivših novinara, koji se teško mogu uporediti sa strašnim Specnacom. A šta je sa onom „mrežom za razbijanje mitova“ od preko 400 članova? „To su naši partneri, koji sa nama sarađuju volonterski i šalju STRATCOM-u informacije, a oni to obrađuju i plasiraju u nedeljni bilten“, kaže briselski izvor „Vremena“ i objašnjava da, s obzirom na to da STRATCOM uopšte nema budžet, partneri rade besplatno.

BALKANSKI ŠPIJUNI: Jedna od stvari koje upadaju u oči u programskom dokumentu STRATCOM-a

je ono čega nema: pominju se samo zemlje članice EU i Istočnog partnerstva, ali nema ni reči o kandidatima i aspirantima za članstvo u EU, kao što su Srbija i veći deo Zapadnog Balkana. Upitan zašto je to tako, funkcioner EU blisko upoznat sa radom STRATCOM-a rekao je vašem izveštaču da su toga postali svesni tek nakon što je program rada sastavljen i da je sada kasno da se on menja. „Treba imati u vidu da samo jedan deo članica EU doživljava Rusiju kao pretnju, a njih prvenstveno brine situacija u neposrednom okruženju Rusije, pa su koncentrisani na Ukrajinu, Belorusiju i baltičke zemlje“, objašnjava on.

Izvor „Vremena“ u Briselu dalje je naveo da su u STRATCOM-u svesni sve jačeg uticaja Rusije na Balkanu, ali da nemaju ni osoblja ni sredstava da se angažuju. Na pitanje da li u okviru pomenute mreže od 400 eksperata i novinara ima nekoga iz Srbije ili iz okruženja, odgovara odrečno: „Tim se oslanja na informacije koje dobija iz diplomatskih predstavništava EU u regionu, ali sa tamošnjim medijima i nevladinim organizacijama ne komunicira direktno“, kaže on. Na pitanje zašto ne pokušavaju da ostvare kontakte, odgovara da u STRATCOM-u vlada uverenje da su Rusi obaveštajno toliko „izbušili“ medijski i nevladin sektor u Srbiji i okruženju da se nikome ne može verovati da nije ruski špijun.

Tako se zadesilo da će Srbiju, bar za sada, mimoilaziti uobičajena uloga da bude poprište „igre senki“ u okviru propagandnog rata između EU i Rusije, što je verovatno dobro. Ali kada se pogleda kako je STRATCOM nastao i kako je ustrojen, jasno je da je za EU taj rat ionako već izgubljen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

Donald Tramp

16.jun 2026. B. B.

Samit G7: Kako je Tramp izvređao američke saveznike

Predsednik SAD Donald Tramp se ostrvio na lidere G7. Zamerili su mu se zato što nisu hteli da učestvuju u njegovom ratnom pohodu na Iran

Kijevsko-pečerska lavra

Rat u Ukrajini

16.jun 2026. K. S.

Ruski napad na Kijevsko-pečersku lavru: Koliko je oštećen verski spomenik pod zaštitom UNESKO-a

Verski kompleks iz 11. veka, koji je pod zaštitom UNESKO-a, našao se na udaru ruskih raketnih napada u Ukrajini. Moskva odbacuje optužbe. Kijevsko-pečerska lavra je jedan od simbola ukrajinskog identiteta

SAD

16.jun 2026. K. S.

Osmoro poginulih u padu bombardera B-52 u blizini Los Anđelesa

Bombarder B-52 srušio se ubrzo nakon poletanja iz vazduhoplovne baze u blizini Los Anđelesa. Među osmoro poginulih i dvoje zaposlenih u kompaniji Boing koja je proizvela letelicu

SAD

15.jun 2026. M. L. J.

Pad aviona u Misuriju: Poginulo dvanaest padobranaca i pilot

Dvanaest ljudi je poginulo nakon pada aviona u Misuriju. Bila je to jedna od najsmrtonosnijih nesreća sa padobranacima u SAD u poslednjih nekoliko decenija

Predsednik SAD Donald Tramp se kezi sa tamni sakoom, crvenom kravatom i američkom zastavom u pozadini

Rat na Bliskom istoku

15.jun 2026. A.I.

SAD i Iran postigli privremeni sporazum o miru: “Neka nafta poteče!“

Donald Tramp je u više navrata slavodobitno izjavljivao da je postignut mirovni sporazum sa Iranom. Ovog puta to je potvrdio i Teheran. Trebalo bi da bude potpisan u petak u Švajcarskoj i okonča rat koji je počeo 28. februara napadom SAD i Izraela na Iran

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure