Iza kulisa evropskih napora da se suprotstave ruskoj propagandnoj mašini
Duboko skriven u lavirintima sedišta Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu, međunarodni tim eksperata za medije i propagandu vredno radi na suprotstavljanju rastućem uticaju ruskih medija na evropskom kontinentu. Ime šefa projekta je tajna, kao i sastav tima, ali naziv je poznat: to je Operativna grupa za strateške komunikacije Istok (Task Force STRATCOM-East), čije je formiranje trajalo mesecima, a konačno je počela da radi u novembru.
Za ruskog stalnog predstavnika pri EU Vladimira Čizova nema dileme o čemu je reč: „Izvršni organ EU je oformio ideološki ekvivalent Specnaca (ruski elitni komandosi) da se bori protiv izmišljene aveti“, rekao je Čižov u obraćanju članovima Evropskog parlamenta prošle nedelje. On je dodao da je STRATCOM „još jedan u nizu pokušaja rusofoba da izgrade zid otuđenja i nepoverenja između Rusije i evropskih naroda“.
U kratkom programskom dokumentu objavljenom na internet stranici EEAS-a kaže se da su ciljevi projekta promocija politike EU prema zemljama Istočnog partnerstva (bivše članice SSSR bez Rusije), jačanje medijskog okruženja u Istočnom partnerstvu i zemljama članicama EU i povećanje kapaciteta EU da predvidi i predupredi aktivnosti „spoljnog faktora“ na polju dezinformacija. „Naš cilj nije kontrapropaganda, nego podrška politici EU i identifikacija i korekcija dezinformacija“, kaže se u dokumentu. Dalje se navodi da STRATCOM-ova „mreža za razbijanje mitova“ obuhvata preko 400 eksperata, novinara, službenika, nevladinih organizacija i analitičara iz više od 30 zemalja.
Od novembra, oni koji se registruju na pomenutom sajtu mogu da dobiju uvid u nedeljni bilten STRATCOM-a, podugačku tabelu u kojoj su u vertikalnim kolonama nabrojani sažeci navodnih dezinformacija ruskih medija (npr. da SAD imaju borbene jedinice u Ukrajini), datum objavljivanja i linkovi, a na kraju kratko objašnjenje zašto to nije istina (vidi faksimil). Bilten u ovoj formi teško bi svario i profesionalni statističar, a kamoli novinar ili diplomata. O čemu je zapravo reč?
PARTNERSTVO ZA NIŠTA: Teza da ruska propaganda (ili spin, ako volite modernije izraze) ugrožava bezbednost EU i njenu spoljnu politiku prvi put je zvanično formulisana u zaključcima Evropskog saveta u martu ove godine. Tada su šefovi država i vlada članica EU naložili Visokoj predstavnici za spoljnu politiku i bezbednost Federiki Mogerini, koja je ujedno i šefica EEAS-a, da napravi plan kako da se tome suprotstavi i formira tim koji će ga sprovesti.
Izvori „Vremena“ u EU kažu da se ova ideja nimalo nije svidela ni Mogerinijevoj ni nekim zemljama članicama. „Ona je u to vreme imala previše posla posredujući u pregovorima o iranskom nuklearnom programu i u briselskom dijalogu Beograda i Prištine da bi se uključivala u nekakav medijski rat sa Rusima“, objašnjava jedan briselski diplomata. Kad je postalo jasno da članice istovremeno nisu spremne da EEAS-u odobre bilo kakva sredstva i resurse za ovaj projekat, Mogerini je vratila loptu u njihovo dvorište i zatražila da same delegiraju i plaćaju članove tima STRATCOM-a, a njeni eksperti su samo sačinili radni plan i program citiran na početku ovog teksta. Što bi rekao Ostab Bender: „Ideje naše – benzin vaš.“
RUSKI PANDAN CNN-u: Russia Today
Odziv je, kažu u Briselu, bio mešovit. Neke zemlje članice, kao Španija, Italija i Portugalija, bile su potpuno nezainteresovane da na bilo koji način učestvuju u projektu, dok su druge prebacile manje neophodne članove svojih misija na rad u STRATCOM (za istu platu). Nemačka, čijom spoljnom politikom dominiraju socijaldemokrate, bila je mišljenja da bi formiranje grupe samo izazvalo probleme u dijalogu sa Rusima, dok je Velika Britanija, koja se sprema za referendum o izlasku iz EU, bila uglavnom indiferentna, mada je poslala jednog bivšeg diplomatu. Tek nekolicina članica sa istočnog ruba EU koje su sa Rusijom imale neprijatna istorijska iskustva, kao što su Poljska i Češka, poslale su ozbiljnije stručnjake.
Rezultat je, uprkos zvučnom imenu, koje zaista asocira na nekakvu specijalnu vojnu jedinicu, tim od svega desetak ljudi sačinjen od birokrata, diplomata i bivših novinara, koji se teško mogu uporediti sa strašnim Specnacom. A šta je sa onom „mrežom za razbijanje mitova“ od preko 400 članova? „To su naši partneri, koji sa nama sarađuju volonterski i šalju STRATCOM-u informacije, a oni to obrađuju i plasiraju u nedeljni bilten“, kaže briselski izvor „Vremena“ i objašnjava da, s obzirom na to da STRATCOM uopšte nema budžet, partneri rade besplatno.
BALKANSKI ŠPIJUNI: Jedna od stvari koje upadaju u oči u programskom dokumentu STRATCOM-a
je ono čega nema: pominju se samo zemlje članice EU i Istočnog partnerstva, ali nema ni reči o kandidatima i aspirantima za članstvo u EU, kao što su Srbija i veći deo Zapadnog Balkana. Upitan zašto je to tako, funkcioner EU blisko upoznat sa radom STRATCOM-a rekao je vašem izveštaču da su toga postali svesni tek nakon što je program rada sastavljen i da je sada kasno da se on menja. „Treba imati u vidu da samo jedan deo članica EU doživljava Rusiju kao pretnju, a njih prvenstveno brine situacija u neposrednom okruženju Rusije, pa su koncentrisani na Ukrajinu, Belorusiju i baltičke zemlje“, objašnjava on.
Izvor „Vremena“ u Briselu dalje je naveo da su u STRATCOM-u svesni sve jačeg uticaja Rusije na Balkanu, ali da nemaju ni osoblja ni sredstava da se angažuju. Na pitanje da li u okviru pomenute mreže od 400 eksperata i novinara ima nekoga iz Srbije ili iz okruženja, odgovara odrečno: „Tim se oslanja na informacije koje dobija iz diplomatskih predstavništava EU u regionu, ali sa tamošnjim medijima i nevladinim organizacijama ne komunicira direktno“, kaže on. Na pitanje zašto ne pokušavaju da ostvare kontakte, odgovara da u STRATCOM-u vlada uverenje da su Rusi obaveštajno toliko „izbušili“ medijski i nevladin sektor u Srbiji i okruženju da se nikome ne može verovati da nije ruski špijun.
Tako se zadesilo da će Srbiju, bar za sada, mimoilaziti uobičajena uloga da bude poprište „igre senki“ u okviru propagandnog rata između EU i Rusije, što je verovatno dobro. Ali kada se pogleda kako je STRATCOM nastao i kako je ustrojen, jasno je da je za EU taj rat ionako već izgubljen.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je tokom prijema astronauta misije Artemis II da će američka vlada uskoro objaviti veći broj dokumenata o NLO fenomenima i mogućem vanzemaljskom životu
Sećanja dopisnika iz Irana: U srcu islamske revolucije, Teheran 1978–1979
Zašto smo nas četvorica novinara iz “Vašington posta”, “Los Anđeles tajmsa”, Bi-bi-sija i “Politike” ušli u vazduhoplovnu bazu Došan Tapeh, na istoku Teherana? Šta smo videli na Aveniji Farahabad? U kom momentu su nam handžari bili pod grlom? Dok smo Bi-bi-sijevac i ja ulazili u zgrade i pentrali se po krovovima posmatrajući metež ispod nas, šta se desilo sa kolegom iz “Los Anđeles tajmsa” kojeg je spazio snajperista iz baze
Ko kontroliše sedam velikih svetskih moreuza – uskih grla na najkritičnijim tačkama planete koji su od drevnih vremena preusmeravali tokove svetske politike i koji to čine i danas?
Intervju: Valur Ingimundarson, profesor savremene istorije na Univerzitetu Islanda
“Pokušavajući da ublaže krizu, Danci i Amerikanci su, uz učešće Grenlanđana, ušli u pregovore. Danci su izjavili da je suverenitet Kraljevine Danske crvena linija, ali da su spremni da razmotre pojačano vojno prisustvo SAD na Grenlandu”
Dejvid Atenboro nas je poveo na put novog načina posmatranja i razumevanja živog sveta u prirodnom okruženju i spoznaje o sopstvenom uticaju na njega, a njegovi serijali su postavili nove standarde kvaliteta snimanja i pripovedanja. To što puni 100 godina istovremeno je i spoznaja da ćemo ostati bez njega, ali i povod za slavlje života, borbe, ljubavi i prirode
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!