img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politizacija masakra u Rusiji

Ko stoji iza terorističkog napada u Moskvi?

23. mart 2024, 16:33 A.I.
Foto: AP Photo/Vitaly Smolnikov
Dan posle terorističkog napada na "Krokus siti hol" u Moskvi
Copied

Dok Sjedinjene Države tvrde da iza napada na „Krokus siti hol“ u Moskvi stoji ogranak Islamske države koji je aktivan u Avganistanu, ruski zvaničnici upiru prstom u Ukrajinu

Sjedinjene Američke Države su saopštile da imaju obavještajne podatke koji potvrđuju da iza smrtonosnog napada u Moskvi 22. marta prilikom koga je stradalo najmanje 133 ljudi stoji militantna organizacija „Islamska država“, rekao je američki zvaničnik Rojtersu, a prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Foto: AP Photo/Vitaly Smolnikov
Centar „Krokus“ u Moskvi nakon terorističkog napada / Foto: AP Photo/Vitaly Smolnikov)

Takođe, SAD su navodno početkom meseca upozorile ruske nadležne službe da postoji opasnost od terorističkog napada na mesta u Moskvi na kojima se skuplja mnogo ljudi i upozorile svoje državljane da se klone tržnih centara ili stadiona.

Šta je ISIS-K?

RSE piše o tome šta je „Islamska država Horasana“ (Khorasan), koju su kao počinioca u Moskvi identifikovale američke obaveštajne službe, i zašto je na meti ISIS-K Rusija.

Ime je ova ekstremistička organizacija dobila po po starom terminu za regiju koja je uključivala delove Irana, Turkmenistana i Avganistana, piše RSE.

ISIS-K je osnovan u istočnom Avganistanu 2014. kao ogranak grupe koja je zauzela velike delove Sirije i Iraka kako bi uspostavila takozvani „kalifat“. Brzo je stekla reputaciju da je ekstremno brutalna.

image(110)
Vojnik avganistanskih bezbednosnih snaga ogrnut zastavom Islamske države nakon udara na Kabul 2020. / Foto: AP Photo

Organizacija beleži osipanje članstva od vrhunca oko 2018. godine, nakon čega su joj i talibani i američke snage naneli velike gubitke. SAD su saopštile da je njihova sposobnost prikupljanja obavještajnih podataka o ekstremističkim grupama u Avganistanu smanjena od povlačenja američkih trupa iz zemlje 2021. godine.

Avganistanski ogranak ISIS-a zakleti je neprijatelj talibana sa kojima se više puta sukobljavala, pište britanski „Tajms“, navodeći da su njegovi borci u početku uglavnom dolazili iz redova pakistanskih talibana, mada su bili regrutovani i avganistanski talibani. ISIS-K veruje da je talibanska verzija islamske vladavine previše mekana, ukazuje „Tajms“.

Za razliku od avganistanskih talibana, čiji je fokus na Avganistanu, ISIS-K je navodno više puta izrazio nameru da napadne Ujedinjene nacije i zapadne sile.

Iako su i talibani i ISIS-K militantni sunitski islamisti, među njima postoje razlike po pitanju religije i strategije. Obe grupe tvrde da su samo one istinski džihadisti.

Američki stručnjaci: Rusija u fokusu ISIS-K

Ranije ove godine, Sjedinjene Države su, tvrde u Vašingtonu, presrele komunikaciju koja potvrđuje da je grupa izvršila dva bombaška napada u Iranu u kojima je poginulo skoro 100 osoba.

U septembru 2022. militanti ISIS-K preuzeli su odgovornost za smrtonosni samoubilački napad na rusku ambasadu u Kabulu.

Grupa je odgovorna i za napad na međunarodni aerodrom u Kabulu 2021. godine u kojem je ubijeno 13 američkih vojnika i veliki broj civila tokom haotičnog povlačenja američkih snaga iz zemlje.

Moskva_atentat_28(1)
Ko je odgovoran za masakr u Moskvi / Foto: Vasil Petrović/Tanjug

Napad ISIS-a u Rusiji u petak predstavlja dramatičnu eskalaciju, piše RSE, a zapadni stručnjaci kažu da se ova grupa poslednjih godina protivila ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.

„ISIS-K je fiksiran na Rusiju poslednje dve godine, često kritikujući Putina u svojoj propagandi“, rekao je Kolin Klark iz Soufan Centra, istraživačke grupe sa sedištem u Washingtonu.

Zajedno sa militantima iz Centralne Azije, grupa se često žali na poteze Moskve, rekao je i Majkl Kugelman iz vašingtonskog centra Wilson i tvrdi da ISIS-K „vidi Rusiju kao saučesnika u aktivnostima koje redovno tlače muslimane“.

Putin: Na ukrajinskoj strani bila pripremljena odstupnica za teroriste

Zvaničnici u Moskvi ove američke navode uzimaju sa rezervom i skepsom i pozivaju zapadne službe da im  dostave konkretne dokaze o tome da je ISIS-K oraganizovao i izveo teroristički napad u Moskvi, ako ih imaju.

Russia Shooting
Obraćanje Vladimira Putina dan nakon terorističkog napada na Moskvu / Foto: Mikhail Metzel, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

Predsednik Rusije Vladimir Putin je u subotu u prvom obraćanju naciji nakon terorističkog napada rekao da su zločinci koji su izvršili teroristički napad u Krokusu kod Moskve došli da „hladnokrvno i smišljeno ubijaju, da pucaju na naše građane, našu decu, kao što su to nekada činili nacisti kada su vršili masakre na okupiranim teritorijama. Planirali su da prirede egzekuciju, krvavi čin zastrašivanja“.

Rat Rusije u Ukrajini Putin često opravdava time da je bilo nužno da se eliminišu ukrajinski „nacisti“, da ruska vojna nije usmerena protiv Ukrajinaca, već protiv „nacista“ koji su na vlasti.

„Svi izvršioci, organizatori i naručioci snosiće posledice, ko god da su. Kaznićemo svakog ko stoji iza terorista, ko je spremao taj udar na Rusiju i na naš narod“, rekao je Putin, te da su sva četiri direktna izvršitelja terorističkog napada pronađena i privedena

„A oni su“, naglasio je Putin, „krenuli prema Ukrajini gde su pokušali da se sakriju, gde im je, prema preliminarnim podacima, s ukrajinske strane bio pripremljen prolaz za prelazak državne granice“.

Ukrajina je još ranije negirala navode o bilo kakvoj umešanosti u teroristički napad u Moskvi.

Zaharova: Ukrajina je centar za širenje terorizma u Evropi

Na Putinovo upiranje prsta u Ukrajinu nadovezala se portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

Foto: Russian Foreign Ministry Press Service via AP
Prozivanje Ukrajine: Marija Zaharova / Foto: Russian Foreign Ministry Press Service via AP

Ona je u subotu izjavila, komentarišući navode da su osumnjičeni za teroristički napad u Moskvi uhapšeni nedaleko od ukrajinske granice, da se Ukrajina, koja je čvrsto „u rukama zapadnih liberalnih režima“, „pretvorila u centar za širenje terorizma u Evropi“, te da je u ekstremističkom ludilu nadmašila i tzv.Kosovo“, prenosi „Politika“

„Sada znamo u kojoj su zemlji ovi krvavi gadovi planirali da se sakriju od progona – u Ukrajini“, napisala je Zaharova na Telegramu nakon što je Istražni komitet Rusije saopštio da su osumnjičeni za učešće u terorističkom napadu u Moskvi u nedelju uhapšeni blizu granice Rusije sa Ukrajinom.

Tagovi:

Rusija Moskva Teroristički napad ISIS-K Krokus siti hol
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ilijana Jotova, aktuelna predsednica Bugarske

Bugarska

25.oktobar 2026. M.S.

Predsednički izbori u Bugarskoj: Drugi krug gotovo izvestan

Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan

Rusko-ukrajinski rat, dron

Svet

25.oktobar 2026. Sofija Serova/DW

Ukrajinski dronovi sve češće parališu moskovske aerodrome: Preti li Rusiji vazdušni kolaps?

Moskovski aerodromi su u oktobru gotovo svakodnevno obustavljali rad zbog ukrajinskih dronova, a stručnjaci upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla ozbiljno da ugrozi civilni vazdušni saobraćaj u Rusiji

Albanija protest

Svet

25.oktobar 2026. Dijana Roščić/DW

Masovni protesti i sukobi demonstranata sa policijom širom Evrope

Stotine hiljada ljudi protestuju širom Evrope zbog visokih troškova života, stambene krize, penzija i stanja u obrazovanju. U Francuskoj, Italiji, Španiji i Albaniji sukobi s policijom

Flavio Bolsonaro i Luiz Inasio Lula da Silva

Svet

25.oktobar 2026. R. V.

Izbori u Brazilu: Građani biraju između Lule i Bolsonarovog sina

Izbor se svodi na aktuelnog predsednika, levičara Luiza Inasija Lulu da Silvu, i desničarskog senatora Flavija Bolsonara

Protesti u Albaniji

Svet

24.oktobar 2026. R. V.

Sukobi u Tirani: Policija upotrebila suzavac, demonstranti bacali Molotovljeve koktele

Hiljade ljudi okupile su se u Tirani na novom antivladinom protestu. Demonstranti su bacali kamenice na policiju i zapalili ulaz u Ministarstvo poljoprivrede, dok su snage reda odgovorile suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima

Komentar
Momci u crnom s rančevima ulaze u Ćacilend, parlamentarni izbori 2026.

Komentar

Upotreba Ćacilenda u svrhe RIK-a

U trenutku kada ovaj tekst nastaje Pionirski park puni se policijom i maskiranim muškarcima obučenim u crno i s misterioznim velikim torbama u kojima, prepostavljamo, ne nose napolitanke i južno voće. Ali čemu sve to?

Ivan Milenković
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure