Dok Sjedinjene Države tvrde da iza napada na „Krokus siti hol“ u Moskvi stoji ogranak Islamske države koji je aktivan u Avganistanu, ruski zvaničnici upiru prstom u Ukrajinu
Sjedinjene Američke Države su saopštile da imaju obavještajne podatke koji potvrđuju da iza smrtonosnog napada u Moskvi 22. marta prilikom koga je stradalo najmanje 133 ljudi stoji militantna organizacija „Islamska država“, rekao je američki zvaničnik Rojtersu, a prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).
Foto: AP Photo/Vitaly SmolnikovCentar „Krokus“ u Moskvi nakon terorističkog napada / Foto: AP Photo/Vitaly Smolnikov)
Takođe, SAD su navodno početkom meseca upozorile ruske nadležne službe da postoji opasnost od terorističkog napada na mesta u Moskvi na kojima se skuplja mnogo ljudi i upozorile svoje državljane da se klone tržnih centara ili stadiona.
Šta je ISIS-K?
RSE piše o tome šta je „Islamska država Horasana“ (Khorasan), koju su kao počinioca u Moskvi identifikovale američke obaveštajne službe, i zašto je na meti ISIS-K Rusija.
Ime je ova ekstremistička organizacija dobila po po starom terminu za regiju koja je uključivala delove Irana, Turkmenistana i Avganistana, piše RSE.
ISIS-K je osnovan u istočnom Avganistanu 2014. kao ogranak grupe koja je zauzela velike delove Sirije i Iraka kako bi uspostavila takozvani „kalifat“. Brzo je stekla reputaciju da je ekstremno brutalna.
image(110)Vojnik avganistanskih bezbednosnih snaga ogrnut zastavom Islamske države nakon udara na Kabul 2020. / Foto: AP Photo
Organizacija beleži osipanje članstva od vrhunca oko 2018. godine, nakon čega su joj i talibani i američke snage naneli velike gubitke. SAD su saopštile da je njihova sposobnost prikupljanja obavještajnih podataka o ekstremističkim grupama u Avganistanu smanjena od povlačenja američkih trupa iz zemlje 2021. godine.
Avganistanski ogranak ISIS-a zakleti je neprijatelj talibana sa kojima se više puta sukobljavala, pište britanski „Tajms“, navodeći da su njegovi borci u početku uglavnom dolazili iz redova pakistanskih talibana, mada su bili regrutovani i avganistanski talibani. ISIS-K veruje da je talibanska verzija islamske vladavine previše mekana, ukazuje „Tajms“.
Za razliku od avganistanskih talibana, čiji je fokus na Avganistanu, ISIS-K je navodno više puta izrazio nameru da napadne Ujedinjene nacije i zapadne sile.
Iako su i talibani i ISIS-K militantni sunitski islamisti, među njima postoje razlike po pitanju religije i strategije. Obe grupe tvrde da su samo one istinski džihadisti.
Američki stručnjaci: Rusija u fokusu ISIS-K
Ranije ove godine, Sjedinjene Države su, tvrde u Vašingtonu, presrele komunikaciju koja potvrđuje da je grupa izvršila dva bombaška napada u Iranu u kojima je poginulo skoro 100 osoba.
U septembru 2022. militanti ISIS-K preuzeli su odgovornost za smrtonosni samoubilački napad na rusku ambasadu u Kabulu.
Grupa je odgovorna i za napad na međunarodni aerodrom u Kabulu 2021. godine u kojem je ubijeno 13 američkih vojnika i veliki broj civila tokom haotičnog povlačenja američkih snaga iz zemlje.
Moskva_atentat_28(1)Ko je odgovoran za masakr u Moskvi / Foto: Vasil Petrović/Tanjug
Napad ISIS-a u Rusiji u petak predstavlja dramatičnu eskalaciju, piše RSE, a zapadni stručnjaci kažu da se ova grupa poslednjih godina protivila ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.
„ISIS-K je fiksiran na Rusiju poslednje dve godine, često kritikujući Putina u svojoj propagandi“, rekao je Kolin Klark iz Soufan Centra, istraživačke grupe sa sedištem u Washingtonu.
Zajedno sa militantima iz Centralne Azije, grupa se često žali na poteze Moskve, rekao je i Majkl Kugelman iz vašingtonskog centra Wilson i tvrdi da ISIS-K „vidi Rusiju kao saučesnika u aktivnostima koje redovno tlače muslimane“.
Putin: Na ukrajinskoj strani bila pripremljena odstupnica za teroriste
Zvaničnici u Moskvi ove američke navode uzimaju sa rezervom i skepsom i pozivaju zapadne službe da im dostave konkretne dokaze o tome da je ISIS-K oraganizovao i izveo teroristički napad u Moskvi, ako ih imaju.
Russia ShootingObraćanje Vladimira Putina dan nakon terorističkog napada na Moskvu / Foto: Mikhail Metzel, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Predsednik Rusije Vladimir Putin je u subotu u prvom obraćanju naciji nakon terorističkog napada rekao da su zločinci koji su izvršili teroristički napad u Krokusu kod Moskve došli da „hladnokrvno i smišljeno ubijaju, da pucaju na naše građane, našu decu, kao što su to nekada činili nacisti kada su vršili masakre na okupiranim teritorijama. Planirali su da prirede egzekuciju, krvavi čin zastrašivanja“.
Rat Rusije u Ukrajini Putin često opravdava time da je bilo nužno da se eliminišu ukrajinski „nacisti“, da ruska vojna nije usmerena protiv Ukrajinaca, već protiv „nacista“ koji su na vlasti.
„Svi izvršioci, organizatori i naručioci snosiće posledice, ko god da su. Kaznićemo svakog ko stoji iza terorista, ko je spremao taj udar na Rusiju i na naš narod“, rekao je Putin, te da su sva četiri direktna izvršitelja terorističkog napada pronađena i privedena
„A oni su“, naglasio je Putin, „krenuli prema Ukrajini gde su pokušali da se sakriju, gde im je, prema preliminarnim podacima, s ukrajinske strane bio pripremljen prolaz za prelazak državne granice“.
Ukrajina je još ranije negirala navode o bilo kakvoj umešanosti u teroristički napad u Moskvi.
Zaharova: Ukrajina je centar za širenje terorizma u Evropi
Na Putinovo upiranje prsta u Ukrajinu nadovezala se portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.
Foto: Russian Foreign Ministry Press Service via APProzivanje Ukrajine: Marija Zaharova / Foto: Russian Foreign Ministry Press Service via AP
Ona je u subotu izjavila, komentarišući navode da su osumnjičeni za teroristički napad u Moskvi uhapšeni nedaleko od ukrajinske granice, da se Ukrajina, koja je čvrsto „u rukama zapadnih liberalnih režima“, „pretvorila u centar za širenje terorizma u Evropi“, te da je u ekstremističkom ludilu nadmašila i tzv.Kosovo“, prenosi „Politika“
„Sada znamo u kojoj su zemlji ovi krvavi gadovi planirali da se sakriju od progona – u Ukrajini“, napisala je Zaharova na Telegramu nakon što je Istražni komitet Rusije saopštio da su osumnjičeni za učešće u terorističkom napadu u Moskvi u nedelju uhapšeni blizu granice Rusije sa Ukrajinom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje
Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija
“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”
Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius Apollo, poslanika Olimpa
Ruski sud u Moskvi je na zahtev Tužilaštva i bez prisustva javnosti, proglasio feministički pank bend Pusi Rajot ekstremističkom organizacijom. Ova presuda mnogo govori o o stanju osnovnih ljudskih prava u Rusiji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!