img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ženeva, UN protiv rasizma

Ko je kome rasista

22. april 2009, 18:38 Andrej Ivanji
BOJKOTOVAN: Predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad
Copied

Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad uspeo je da antirasistički skup pretvori u pozornicu za sopstvenu antiizraelsku predstavu, a stotinak zemalja će uprkos tome u petak staviti potpis na neki politički nadasve korektan papir koji osuđuje rasizam i mržnju protiv stranaca

„E sada ću baš da učestvujem na svim međunarodnim konferencijama“, rekao je prkosno Mahmud Ahmadinedžad po povratku iz Ženeve u Teheran, pošto su zbog njegovog prisustva i najavljenog govora neke zemlje otkazale učešće na konferenciji pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija posvećenoj borbi protiv rasizma. Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Italija, Holandija, Poljska, Australija, Kanada, Novi Zeland i Izrael bojkotovali su antirasistički skup na visokom nivou, a Češka ga je demonstrativno napustila pošto je Ahmadinedžad ispunio sva očekivanja: u vatrenom govoru „cionistički“ režim u Izraelu prozvao je „brutalnim i najrasističkijim“. On je optužio Tel Aviv zbog „teških zločina“ prema Palestincima – da surovo okupira palestinske teritorije, da je država Izrael nastala pod „izgovorom jevrejske patnje“ za vreme Drugog svetskog rata. Cionizam je „personifikacija rasizma“, rekao je Ahmedinedžad na antirasističkoj tribini, „cionisti i njihovi saveznici“ planirali su rat u Iraku, i tako dalje. Kritikovao je oštro i Savet bezbednosti UN-a, i zapadne države, a posebno SAD, da podržavaju zločin protiv Palestinaca, a za zemlje koje su bojkotovale konferenciju rekao je da su saučesnici Izraela. Delegacije iz islamskih zemalja aplauzom su pozdravile govor Ahmadinedžada, dok su predstavnici zemalja Evropske unije složno napustili salu. Njih su iranski mediji potom okarakterisali kao manjinu i „klovnove koje je angažovao Izrael“.

JAZ: Tako se masovni sastanak državnih delegacija iz čitavog sveta posvećen poštovanju različitosti i ljudskih prava, tj. toleranciji i antirasizmu, pretvorio u manifestaciju jaza i svađe između islamskog i hrišćanskog sveta oko jevrejsko-palestinskog pitanja. Izraelski vicepremijer Silvan Šalom uporedio je Iran sa Hitlerovom Nemačkom, rekao da Izrael nikada neće dopustiti da Iran poseduje nuklearno oružje jer želi da uništi Izrael. Francuski predsednik Nikola Sarkozi optužio je iranskog predsednika da poziva na „rasističku mržnju“, da je pogazio ideale u vrednosti Povelje o ljudskim pravima i pozvao EU da „energično reaguje“. Češka je kao predsedavajuća EU oštro odbacila optužbe da je Izrael rasistička država, a Ahmedinedžad je zapadnim zemljama prebacio da nisu tolerantne i da ne prihvataju drugačije poglede na stvarnost.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun je veoma oštro osudio iranskog predsednika zbog toga što je antirasistički plenum u Ženevi zloupotrebio kao platformu za optužbe i nametanje krivice, za širenje razdora i govora mržnje. Manje oštro kritikovao je zemlje koje zbog očekivanog nastupa Ahmedinedžada nisu ni došle u Ženevu, jer „naravno da je lakše sa strane kritikovati naša nastojanja“, ali to ne pomaže univerzalnom stremljenju ka istrebljivanju rasizma. Mnogobrojne diplomate pri Ujedinjenim nacijama takođe su kritikovale odsustvo Berlina i Vašingtona, jer ako neko hoće da se zalaže za nešto, mora prvo da bude prisutan. Amerikanci i Nemci hteli su svojim odsustvom da pomognu Izraelu, ali su time postigli sasvim suprotno.

APSURDNI BOJKOT: Za Nemačku su zbog nacističke prošlosti, holokausta i „moralne obaveze prema jevrejskom narodu“ sva pitanja vezana za Izrael naročito škakljiva, te je donekle razumljivo što je popustila lobiranju izraelskih organizacija da se skup u Ženevi zbog prisustva Amhadinedžada bojkotuje. Takvo držanje je apsurdno, rekao je član nemačkih zelenih Jirgin Tritin, jer na taj način se inicijativa prepušta antisemitama kova jednog Ahmadinedžada, a Nemačka se svrstala u grupu od samo četiri članice EU koje su imale drugačije motive od podrške Izraelu. Tako je Italija odsustvovala, da ne bi morala da sluša kritike zbog toga kako se ophodi prema Romima, rekao je Tritin.

Vašington nije poslao delegaciju u Ženevu upravo da ne bi došao u direktnu konfrontaciju sa Ahmadinedžadom, a samim tim i nekim drugim islamskim zemljama, što bi moglo da ugrozi tek najavljenu promenu politike Baraka Obame prema Bliskom istoku, prema kojoj dijalog treba da zameni dosadašnje zveckanje oružjem. Uprkos antiizraelskim ispadima iranskog predsednika, Vašington i dalje želi direktan dijalog sa Teheranom, rekao je prilično pomirljivo spoljnopolitički portparol Bele kuće Rober Vud. Ipak, ako Iran očekuje drugačije odnose sa međunarodnom zajednicom, moraće da promeni tu „užasavajuću retoriku“.

Sve u svemu, Ahmadinedžad je uspeo da antirasistički skup pretvori u cirkusijadu i pozornicu za sopstvenu promociju, a stotinak zemalja će uprkos tome u petak staviti potpis na neki politički nadasve korektan papir koji osuđuje rasizam, mržnju protiv stranaca i promoviše ljubav među narodima, a naslanja se na konferenciju po tim pitanjima održanu još 2001. u južnoafričkom Durbanu. Skup nije neuspeh, već početak uspeha, rekao je ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner, jer godinama pripreman završni dokument nije, doduše, perfektan, ali sadrži skoro sve što su zapadne zemlje želele. Osim zabrane diskriminacije homoseksualaca, što, po Kušneru, ovom prilikom ipak nije moglo da se sprovede.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Albansko ostrvo Sazan u Jadranskom moru, kamenito sa zelenim rastinjem

Albanija

03.jun 2026. A.I.

Umesto “Trampove kule” u Beogradu, „Trampovo ostrvo“ u Albaniji

Pošto mu nije serviran Generalštab u Beogradu, Džared Kušner, zet predsednika SAD Donalda Trampa, hoće da gradi luksuzni hotel na albanskom ostrvu Sazan. “Albanija nije na prodaju”, poručuju mu demonstranti u Tirani

Iranska balistaička raketa kadr ispaljena iz pustinje

Bliski istok

03.jun 2026. A.I.

Ponovo žestoka razmena vatre između SAD i Irana

Pregovori između SAD i Irana vode se uz eksplozije raketa i dronova. Mirovni pregovori stoje na klimavim nogama, Ormuski moreuz je i dalje zatvoren za većinu brodova

Policajac okrenut leđima

Hronika

03.jun 2026. N.R.

Dortmund: Srpski državljanin ranio policajca, predao se u sitne sate

Srpski državljanin u Dortmundu predao se policiji nakon što je pola noći bio zatvoren u stanu sa svoje tri ćerke i suprugom

Izrael

02.jun 2026. Đamila Prange de Oliviera (DW)

„Veliki Izrael“: Šta snevaju izraelski desničari

Zagovornici politike izraelskog naseljavanja polažu prava na čitavu, istorijsku Palestinu, ili Eretz Israel, kako je oni nazivaju – božansko obećanje

Izrael i SAD

Donald Tramp

02.jun 2026. B. B.

Tramp uz psovke poručio Netanjahuu: Da nije mene bio bi u zatvoru

Predsednik SAD Donald Tramp pobesneo je jer je premijer Izraela Benjamin Netanjahu odlučio da eskalira sukob u Libanu i time zapretio da uništi pregovore SAD sa Iranom. Zbog toga ga je Tramp počastio psovkama u telefonskom razgovoru

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure