img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ženeva, UN protiv rasizma

Ko je kome rasista

22. april 2009, 18:38 Andrej Ivanji
BOJKOTOVAN: Predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad
Copied

Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad uspeo je da antirasistički skup pretvori u pozornicu za sopstvenu antiizraelsku predstavu, a stotinak zemalja će uprkos tome u petak staviti potpis na neki politički nadasve korektan papir koji osuđuje rasizam i mržnju protiv stranaca

„E sada ću baš da učestvujem na svim međunarodnim konferencijama“, rekao je prkosno Mahmud Ahmadinedžad po povratku iz Ženeve u Teheran, pošto su zbog njegovog prisustva i najavljenog govora neke zemlje otkazale učešće na konferenciji pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija posvećenoj borbi protiv rasizma. Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Italija, Holandija, Poljska, Australija, Kanada, Novi Zeland i Izrael bojkotovali su antirasistički skup na visokom nivou, a Češka ga je demonstrativno napustila pošto je Ahmadinedžad ispunio sva očekivanja: u vatrenom govoru „cionistički“ režim u Izraelu prozvao je „brutalnim i najrasističkijim“. On je optužio Tel Aviv zbog „teških zločina“ prema Palestincima – da surovo okupira palestinske teritorije, da je država Izrael nastala pod „izgovorom jevrejske patnje“ za vreme Drugog svetskog rata. Cionizam je „personifikacija rasizma“, rekao je Ahmedinedžad na antirasističkoj tribini, „cionisti i njihovi saveznici“ planirali su rat u Iraku, i tako dalje. Kritikovao je oštro i Savet bezbednosti UN-a, i zapadne države, a posebno SAD, da podržavaju zločin protiv Palestinaca, a za zemlje koje su bojkotovale konferenciju rekao je da su saučesnici Izraela. Delegacije iz islamskih zemalja aplauzom su pozdravile govor Ahmadinedžada, dok su predstavnici zemalja Evropske unije složno napustili salu. Njih su iranski mediji potom okarakterisali kao manjinu i „klovnove koje je angažovao Izrael“.

JAZ: Tako se masovni sastanak državnih delegacija iz čitavog sveta posvećen poštovanju različitosti i ljudskih prava, tj. toleranciji i antirasizmu, pretvorio u manifestaciju jaza i svađe između islamskog i hrišćanskog sveta oko jevrejsko-palestinskog pitanja. Izraelski vicepremijer Silvan Šalom uporedio je Iran sa Hitlerovom Nemačkom, rekao da Izrael nikada neće dopustiti da Iran poseduje nuklearno oružje jer želi da uništi Izrael. Francuski predsednik Nikola Sarkozi optužio je iranskog predsednika da poziva na „rasističku mržnju“, da je pogazio ideale u vrednosti Povelje o ljudskim pravima i pozvao EU da „energično reaguje“. Češka je kao predsedavajuća EU oštro odbacila optužbe da je Izrael rasistička država, a Ahmedinedžad je zapadnim zemljama prebacio da nisu tolerantne i da ne prihvataju drugačije poglede na stvarnost.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun je veoma oštro osudio iranskog predsednika zbog toga što je antirasistički plenum u Ženevi zloupotrebio kao platformu za optužbe i nametanje krivice, za širenje razdora i govora mržnje. Manje oštro kritikovao je zemlje koje zbog očekivanog nastupa Ahmedinedžada nisu ni došle u Ženevu, jer „naravno da je lakše sa strane kritikovati naša nastojanja“, ali to ne pomaže univerzalnom stremljenju ka istrebljivanju rasizma. Mnogobrojne diplomate pri Ujedinjenim nacijama takođe su kritikovale odsustvo Berlina i Vašingtona, jer ako neko hoće da se zalaže za nešto, mora prvo da bude prisutan. Amerikanci i Nemci hteli su svojim odsustvom da pomognu Izraelu, ali su time postigli sasvim suprotno.

APSURDNI BOJKOT: Za Nemačku su zbog nacističke prošlosti, holokausta i „moralne obaveze prema jevrejskom narodu“ sva pitanja vezana za Izrael naročito škakljiva, te je donekle razumljivo što je popustila lobiranju izraelskih organizacija da se skup u Ženevi zbog prisustva Amhadinedžada bojkotuje. Takvo držanje je apsurdno, rekao je član nemačkih zelenih Jirgin Tritin, jer na taj način se inicijativa prepušta antisemitama kova jednog Ahmadinedžada, a Nemačka se svrstala u grupu od samo četiri članice EU koje su imale drugačije motive od podrške Izraelu. Tako je Italija odsustvovala, da ne bi morala da sluša kritike zbog toga kako se ophodi prema Romima, rekao je Tritin.

Vašington nije poslao delegaciju u Ženevu upravo da ne bi došao u direktnu konfrontaciju sa Ahmadinedžadom, a samim tim i nekim drugim islamskim zemljama, što bi moglo da ugrozi tek najavljenu promenu politike Baraka Obame prema Bliskom istoku, prema kojoj dijalog treba da zameni dosadašnje zveckanje oružjem. Uprkos antiizraelskim ispadima iranskog predsednika, Vašington i dalje želi direktan dijalog sa Teheranom, rekao je prilično pomirljivo spoljnopolitički portparol Bele kuće Rober Vud. Ipak, ako Iran očekuje drugačije odnose sa međunarodnom zajednicom, moraće da promeni tu „užasavajuću retoriku“.

Sve u svemu, Ahmadinedžad je uspeo da antirasistički skup pretvori u cirkusijadu i pozornicu za sopstvenu promociju, a stotinak zemalja će uprkos tome u petak staviti potpis na neki politički nadasve korektan papir koji osuđuje rasizam, mržnju protiv stranaca i promoviše ljubav među narodima, a naslanja se na konferenciju po tim pitanjima održanu još 2001. u južnoafričkom Durbanu. Skup nije neuspeh, već početak uspeha, rekao je ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner, jer godinama pripreman završni dokument nije, doduše, perfektan, ali sadrži skoro sve što su zapadne zemlje želele. Osim zabrane diskriminacije homoseksualaca, što, po Kušneru, ovom prilikom ipak nije moglo da se sprovede.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Luka u Varni, Bugarska

Svet

11.oktobar 2026. Madlen Pit (DW)

Dronovi ugrožavaju Srednji koridor kod bugarske obale

Srednji koridor, koji EU naziva i Transkaspijski transportni koridor, povezuje Evropu i Aziju

Huti

Svet

11.oktobar 2026. B. B.

Napad Hutija na saudijski aerodrom: Najmanje 12 ubijenih, stotine ranjenih

Ovo je treći napad na aerodrom u Rijadu tokom ove sedmice. U prethodnim napadima poginule su četiri osobe, više ljudi je povređeno, a oštećen je i avion saudijske kompanije „Saudija“

Glasanje u Sloveniji, ilustracija

Svet

11.oktobar 2026. B. B.

Četiri referenduma u jednom danu: O čemu se izjašnjavaju Slovenci

Glasanje se smatra prvim testom za desničarsku vladu premijera Janeza Janše, formiranu u junu ove godine

Rybar

Analiza

11.oktobar 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

Hibridni lov u mutnom: Zašto je Crna Gora proterala ruske „ribare“

Deportacija članova uticajne Putinove propagandne mreže „Ribar“ iz Crne Gore za neke je znak da je Balkan i dalje pogodno tlo za širenje ruskih narativa i pritiske na evropske integracije

Volodimir Zelenski i Donald Tramp

Svet

11.oktobar 2026. B. B.

Tramp se okrenuo protiv Zelenskog: Pravi problem celom svetu, treba ga smeniti

Predsednik SAD Donald Tramp smatra da bi Ukrajina trebalo da dobije novog lidera koji bi bio sposoban da postigne mirovni sporazum sa Rusijom

Komentar
Vučić

Pregled nedelje

Koji zreo čovek govori kao Vučić

Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku

Filip Švarm    
Dijaspora koja podržava Studentsku listu u Štutgartu

Komentar

Sada je zvanično: Izbori su neregularni

Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni

Nemanja Rujević
TV debata

Komentar

TV debate na N1: Negledljiva i neslušljiva orlićijada

Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1866
Poslednje izdanje

Predizborna kampanja i političko nasilje

Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati se
Intervju: Sara Valentik, Studentska lista

Srbija mora da bude država bez korupcije i mafije

Izbori u Bosni i Hercegovini

Dodikov povratak. Ako je ikuda i odlazio…

Trideset godina kasnije: Studentski protest 1996-1997.

Srbija je ponovo svet

Globalno postrojavanje i prestrojavanje

Svet između dva predatorska hegemona

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure