img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ženeva, UN protiv rasizma

Ko je kome rasista

22. април 2009, 18:38 Andrej Ivanji
BOJKOTOVAN: Predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad
Copied

Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad uspeo je da antirasistički skup pretvori u pozornicu za sopstvenu antiizraelsku predstavu, a stotinak zemalja će uprkos tome u petak staviti potpis na neki politički nadasve korektan papir koji osuđuje rasizam i mržnju protiv stranaca

„E sada ću baš da učestvujem na svim međunarodnim konferencijama“, rekao je prkosno Mahmud Ahmadinedžad po povratku iz Ženeve u Teheran, pošto su zbog njegovog prisustva i najavljenog govora neke zemlje otkazale učešće na konferenciji pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija posvećenoj borbi protiv rasizma. Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Italija, Holandija, Poljska, Australija, Kanada, Novi Zeland i Izrael bojkotovali su antirasistički skup na visokom nivou, a Češka ga je demonstrativno napustila pošto je Ahmadinedžad ispunio sva očekivanja: u vatrenom govoru „cionistički“ režim u Izraelu prozvao je „brutalnim i najrasističkijim“. On je optužio Tel Aviv zbog „teških zločina“ prema Palestincima – da surovo okupira palestinske teritorije, da je država Izrael nastala pod „izgovorom jevrejske patnje“ za vreme Drugog svetskog rata. Cionizam je „personifikacija rasizma“, rekao je Ahmedinedžad na antirasističkoj tribini, „cionisti i njihovi saveznici“ planirali su rat u Iraku, i tako dalje. Kritikovao je oštro i Savet bezbednosti UN-a, i zapadne države, a posebno SAD, da podržavaju zločin protiv Palestinaca, a za zemlje koje su bojkotovale konferenciju rekao je da su saučesnici Izraela. Delegacije iz islamskih zemalja aplauzom su pozdravile govor Ahmadinedžada, dok su predstavnici zemalja Evropske unije složno napustili salu. Njih su iranski mediji potom okarakterisali kao manjinu i „klovnove koje je angažovao Izrael“.

JAZ: Tako se masovni sastanak državnih delegacija iz čitavog sveta posvećen poštovanju različitosti i ljudskih prava, tj. toleranciji i antirasizmu, pretvorio u manifestaciju jaza i svađe između islamskog i hrišćanskog sveta oko jevrejsko-palestinskog pitanja. Izraelski vicepremijer Silvan Šalom uporedio je Iran sa Hitlerovom Nemačkom, rekao da Izrael nikada neće dopustiti da Iran poseduje nuklearno oružje jer želi da uništi Izrael. Francuski predsednik Nikola Sarkozi optužio je iranskog predsednika da poziva na „rasističku mržnju“, da je pogazio ideale u vrednosti Povelje o ljudskim pravima i pozvao EU da „energično reaguje“. Češka je kao predsedavajuća EU oštro odbacila optužbe da je Izrael rasistička država, a Ahmedinedžad je zapadnim zemljama prebacio da nisu tolerantne i da ne prihvataju drugačije poglede na stvarnost.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun je veoma oštro osudio iranskog predsednika zbog toga što je antirasistički plenum u Ženevi zloupotrebio kao platformu za optužbe i nametanje krivice, za širenje razdora i govora mržnje. Manje oštro kritikovao je zemlje koje zbog očekivanog nastupa Ahmedinedžada nisu ni došle u Ženevu, jer „naravno da je lakše sa strane kritikovati naša nastojanja“, ali to ne pomaže univerzalnom stremljenju ka istrebljivanju rasizma. Mnogobrojne diplomate pri Ujedinjenim nacijama takođe su kritikovale odsustvo Berlina i Vašingtona, jer ako neko hoće da se zalaže za nešto, mora prvo da bude prisutan. Amerikanci i Nemci hteli su svojim odsustvom da pomognu Izraelu, ali su time postigli sasvim suprotno.

APSURDNI BOJKOT: Za Nemačku su zbog nacističke prošlosti, holokausta i „moralne obaveze prema jevrejskom narodu“ sva pitanja vezana za Izrael naročito škakljiva, te je donekle razumljivo što je popustila lobiranju izraelskih organizacija da se skup u Ženevi zbog prisustva Amhadinedžada bojkotuje. Takvo držanje je apsurdno, rekao je član nemačkih zelenih Jirgin Tritin, jer na taj način se inicijativa prepušta antisemitama kova jednog Ahmadinedžada, a Nemačka se svrstala u grupu od samo četiri članice EU koje su imale drugačije motive od podrške Izraelu. Tako je Italija odsustvovala, da ne bi morala da sluša kritike zbog toga kako se ophodi prema Romima, rekao je Tritin.

Vašington nije poslao delegaciju u Ženevu upravo da ne bi došao u direktnu konfrontaciju sa Ahmadinedžadom, a samim tim i nekim drugim islamskim zemljama, što bi moglo da ugrozi tek najavljenu promenu politike Baraka Obame prema Bliskom istoku, prema kojoj dijalog treba da zameni dosadašnje zveckanje oružjem. Uprkos antiizraelskim ispadima iranskog predsednika, Vašington i dalje želi direktan dijalog sa Teheranom, rekao je prilično pomirljivo spoljnopolitički portparol Bele kuće Rober Vud. Ipak, ako Iran očekuje drugačije odnose sa međunarodnom zajednicom, moraće da promeni tu „užasavajuću retoriku“.

Sve u svemu, Ahmadinedžad je uspeo da antirasistički skup pretvori u cirkusijadu i pozornicu za sopstvenu promociju, a stotinak zemalja će uprkos tome u petak staviti potpis na neki politički nadasve korektan papir koji osuđuje rasizam, mržnju protiv stranaca i promoviše ljubav među narodima, a naslanja se na konferenciju po tim pitanjima održanu još 2001. u južnoafričkom Durbanu. Skup nije neuspeh, već početak uspeha, rekao je ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner, jer godinama pripreman završni dokument nije, doduše, perfektan, ali sadrži skoro sve što su zapadne zemlje želele. Osim zabrane diskriminacije homoseksualaca, što, po Kušneru, ovom prilikom ipak nije moglo da se sprovede.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

21.јул 2025. Lili-Mari Hilčer / DW

Kako do penzije mnogo pre penzije

Neki zaposleni pokušavaju da steknu dovoljno, ne bi li prestali da rade i pre penzije, koja u Nemačkoj počinje u 67. godini. Da li je to zaista moguće, i ako jeste – kako, piše Dojče vele

Trgovina narkoticima

21.јул 2025. M. L. J.

Saradnja sa albanskom mafijom i droga u zatvorima: Narko bos Ekvadora izručen Americi

Vođa ekvadorske bande Adolfo Masias Vilamar, poznat pod nadimkom Fito, koji je povezan sa Balkanom, izručen je Sjedinjenim Američkim Državama

Rat

20.јул 2025. S.Ć.

Ubijeno 67 ljudi u severnoj Gazi dok su čekali u redu za hranu

U severnoj Gazi je u subotu ubijeno 67 ljudi dok u čekali u redu za hranu, još šestoro na drugim lokacijama, i još 32 u južnoj Gazi

Porušena džamija u gradu Deir al-Balah

Bliski istok

20.јул 2025. T. S.

Izrael izdao upozorenje o evakuaciji: Ofanziva stiže u centar Gaze

Izrael je izdao upozorenje o evakuaciji centralnog dela Gaze, uprkos strahu porodica izraelskih talaca da se tamo nalaze njihovi rođaci. U međuvremenu, stotine civila čeka pomoć koja ne stiže, dok UN upozoravaju na glad i kolaps zdravstvenog sistema

Autobuska stanica u blizini Američke ambasade u Londonu: Donald Tramp u društvu Džefrija Epstajna

SAD

19.јул 2025. Tomas Lačan / DW

Slučaj Epstajn: Da li je i Tramp zagazio u „močvaru“?

Slučaj Epstajn je simbol „močvare“ i svih teorija zavere o eliti koja „zaista vlada svetom“. Tramp je stekao slavu (i glasove birača) obećanjem da će „tu močvaru da isuši“. Zašto se sada nećka da objavi spise o tome

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure