img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ženeva, UN protiv rasizma

Ko je kome rasista

22. april 2009, 18:38 Andrej Ivanji
BOJKOTOVAN: Predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad
Copied

Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad uspeo je da antirasistički skup pretvori u pozornicu za sopstvenu antiizraelsku predstavu, a stotinak zemalja će uprkos tome u petak staviti potpis na neki politički nadasve korektan papir koji osuđuje rasizam i mržnju protiv stranaca

„E sada ću baš da učestvujem na svim međunarodnim konferencijama“, rekao je prkosno Mahmud Ahmadinedžad po povratku iz Ženeve u Teheran, pošto su zbog njegovog prisustva i najavljenog govora neke zemlje otkazale učešće na konferenciji pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija posvećenoj borbi protiv rasizma. Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Italija, Holandija, Poljska, Australija, Kanada, Novi Zeland i Izrael bojkotovali su antirasistički skup na visokom nivou, a Češka ga je demonstrativno napustila pošto je Ahmadinedžad ispunio sva očekivanja: u vatrenom govoru „cionistički“ režim u Izraelu prozvao je „brutalnim i najrasističkijim“. On je optužio Tel Aviv zbog „teških zločina“ prema Palestincima – da surovo okupira palestinske teritorije, da je država Izrael nastala pod „izgovorom jevrejske patnje“ za vreme Drugog svetskog rata. Cionizam je „personifikacija rasizma“, rekao je Ahmedinedžad na antirasističkoj tribini, „cionisti i njihovi saveznici“ planirali su rat u Iraku, i tako dalje. Kritikovao je oštro i Savet bezbednosti UN-a, i zapadne države, a posebno SAD, da podržavaju zločin protiv Palestinaca, a za zemlje koje su bojkotovale konferenciju rekao je da su saučesnici Izraela. Delegacije iz islamskih zemalja aplauzom su pozdravile govor Ahmadinedžada, dok su predstavnici zemalja Evropske unije složno napustili salu. Njih su iranski mediji potom okarakterisali kao manjinu i „klovnove koje je angažovao Izrael“.

JAZ: Tako se masovni sastanak državnih delegacija iz čitavog sveta posvećen poštovanju različitosti i ljudskih prava, tj. toleranciji i antirasizmu, pretvorio u manifestaciju jaza i svađe između islamskog i hrišćanskog sveta oko jevrejsko-palestinskog pitanja. Izraelski vicepremijer Silvan Šalom uporedio je Iran sa Hitlerovom Nemačkom, rekao da Izrael nikada neće dopustiti da Iran poseduje nuklearno oružje jer želi da uništi Izrael. Francuski predsednik Nikola Sarkozi optužio je iranskog predsednika da poziva na „rasističku mržnju“, da je pogazio ideale u vrednosti Povelje o ljudskim pravima i pozvao EU da „energično reaguje“. Češka je kao predsedavajuća EU oštro odbacila optužbe da je Izrael rasistička država, a Ahmedinedžad je zapadnim zemljama prebacio da nisu tolerantne i da ne prihvataju drugačije poglede na stvarnost.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun je veoma oštro osudio iranskog predsednika zbog toga što je antirasistički plenum u Ženevi zloupotrebio kao platformu za optužbe i nametanje krivice, za širenje razdora i govora mržnje. Manje oštro kritikovao je zemlje koje zbog očekivanog nastupa Ahmedinedžada nisu ni došle u Ženevu, jer „naravno da je lakše sa strane kritikovati naša nastojanja“, ali to ne pomaže univerzalnom stremljenju ka istrebljivanju rasizma. Mnogobrojne diplomate pri Ujedinjenim nacijama takođe su kritikovale odsustvo Berlina i Vašingtona, jer ako neko hoće da se zalaže za nešto, mora prvo da bude prisutan. Amerikanci i Nemci hteli su svojim odsustvom da pomognu Izraelu, ali su time postigli sasvim suprotno.

APSURDNI BOJKOT: Za Nemačku su zbog nacističke prošlosti, holokausta i „moralne obaveze prema jevrejskom narodu“ sva pitanja vezana za Izrael naročito škakljiva, te je donekle razumljivo što je popustila lobiranju izraelskih organizacija da se skup u Ženevi zbog prisustva Amhadinedžada bojkotuje. Takvo držanje je apsurdno, rekao je član nemačkih zelenih Jirgin Tritin, jer na taj način se inicijativa prepušta antisemitama kova jednog Ahmadinedžada, a Nemačka se svrstala u grupu od samo četiri članice EU koje su imale drugačije motive od podrške Izraelu. Tako je Italija odsustvovala, da ne bi morala da sluša kritike zbog toga kako se ophodi prema Romima, rekao je Tritin.

Vašington nije poslao delegaciju u Ženevu upravo da ne bi došao u direktnu konfrontaciju sa Ahmadinedžadom, a samim tim i nekim drugim islamskim zemljama, što bi moglo da ugrozi tek najavljenu promenu politike Baraka Obame prema Bliskom istoku, prema kojoj dijalog treba da zameni dosadašnje zveckanje oružjem. Uprkos antiizraelskim ispadima iranskog predsednika, Vašington i dalje želi direktan dijalog sa Teheranom, rekao je prilično pomirljivo spoljnopolitički portparol Bele kuće Rober Vud. Ipak, ako Iran očekuje drugačije odnose sa međunarodnom zajednicom, moraće da promeni tu „užasavajuću retoriku“.

Sve u svemu, Ahmadinedžad je uspeo da antirasistički skup pretvori u cirkusijadu i pozornicu za sopstvenu promociju, a stotinak zemalja će uprkos tome u petak staviti potpis na neki politički nadasve korektan papir koji osuđuje rasizam, mržnju protiv stranaca i promoviše ljubav među narodima, a naslanja se na konferenciju po tim pitanjima održanu još 2001. u južnoafričkom Durbanu. Skup nije neuspeh, već početak uspeha, rekao je ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner, jer godinama pripreman završni dokument nije, doduše, perfektan, ali sadrži skoro sve što su zapadne zemlje želele. Osim zabrane diskriminacije homoseksualaca, što, po Kušneru, ovom prilikom ipak nije moglo da se sprovede.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rolerkoster X2

Opasna zabava

31.avgust 2026. B. B.

X2 – najopasniji rolerkoster na svetu: Od zabave do smrti

Pregled medicinskih kartona, iskaza i pravnih podnesaka pokazuje da je rolerkoster X2 kompanije Siks Flegs povezan sa više od desetak prijava ozbiljnih povreda i hospitalizacija tokom skoro dve decenije

Evropska unija

Evropska unija

31.avgust 2026. M. L. J.

„Ne daju svoju vodu strancima“: Zašto Island neće u EU

Dok Balkan „čami“ na klupi i moli za ulazak, Island je odbio da uopšte počne da pregovara o ulasku u EU. Zašto im se ne da da se priključe?

Potraga za preživelima

Bujične poplave

31.avgust 2026. I.M.

Više od 900 mrtvih u poplavama u Nepalu i na Tibetu, hiljade ljudi nestale

Katastrofalne bujice koje su se obrušile niz doline Himalaja ostavile su za sobom više od 900 mrtvih i hiljade nestalih u Nepalu i na Tibetu. Spasioci i dalje tragaju za ljudima zarobljenim u naseljima, planinskim predelima i tunelima hidroelektrana

Izbori u SAD

Politika

31.avgust 2026. M. L. J.

Izbori u SAD: Den Salivan podržao Dena Salivana protiv trećeg Dena Salivana

Den Salivan podržao je Dena Salivana koji se kandiduje protiv Dena Salivana u trci za Senat

Čikago

SAD

31.avgust 2026. I.M.

Masovna pucnjava u Čikagu: Jedna osoba ubijena, najmanje 14 ranjenih

Veliko okupljanje u južnom delu Čikaga pretvorilo se u mesto masovne pucnjave, u kojoj je jedna osoba izgubila život, a najmanje 14 je ranjeno. Policija je prethodno pokušavala da rastera okupljene kada je iznenada odjeknula pucnjava

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure