img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Klozeti sa pet zvezdica

15. septembar 2010, 17:26 Ivan Ivanji
Copied

Danas se Beograd bar što se čistijih toaleta tiče približio Evropi. U ponekom kafiću nisu samo kafe i sokovi dostigli evropske cene, nego i klozeti ispunjavaju sve evropske standarde

Približavanje Srbije Evropi započelo je zapravo još 1. aprila 1948. godine, i to ne kao prvoaprilska šala, nego kao početak radne akcije „Bratstvo-jedinstvo“ za izgradnju autoputa Beograd–Zagreb. Nikad nisam razumeo zašto kraljevina Jugoslavija nije uspela da asfaltira ni metar puta na tom pravcu. Kako god, sa današnjeg stanovišta to nije postao autoput, bio je širok samo devet metara, ali kada je 15. jula 1950. godine otvoren nije moglo samo mnogo brže da se stigne od glavnog grada Srbije do glavnog grada Hrvatske, nego usput i da se stane, odmori, nalije benzin, nešto pojede i popije, po potrebi prespava ili ode u toalet, umesto kao do tada do obližnjeg žbunja. Po ugledu na evropske autoputeve država je na svakih stotinu kilometara izgradila motel. To je bila takva senzacija da smo se svojim fićama vozili do tih modernih dostignuća samo da bismo tamo popili pivo.

Ubrzo su se pojavili prvi vicevi. U motelu se sretnu dva trgovačka putnika. „A zašto ste vi stali ovde, kolega?“ „Pogledajte samo onu kelnericu! Najlepša devojka na svetu!“ Posle pet godina opet nalete jedan na drugog na istom mestu. „Aha, vi zbog kelnerice, kolega?“ „Ne, ali ovde je najbolja prasetina na svetu!“ I tako prođe još pet, šest godina i opet slučajno baš za istim stolom dva malčice ostarela trgovačka putnika: „Znam, znam, vi zbog prasetine!“ „Da vam pravo kažem, nije o tome reč, ali ovde su jedini čisti toaleti u okruženju…“

Danas se Beograd bar što se čistijih toaleta tiče približio Evropi. U ponekom kafiću nisu samo kafe i sokovi dostigli evropske cene, nego i klozeti ispunjavaju sve evropske standarde. Ne samo da su mirišljavi i izričito čisti, već tako brižljivo dizajnirani da bi našli mesto u ozbiljnim arketektonskim časopisima.

Od 1951. počeo sam da putujem Evropom naoružan dvopekom i domaćom salamom, jer su dnevnice bile veoma skromne. U Nemačkoj je već počelo da se jede bez kartica za namirnice: isuviše masno, svako parčence mesa prekriveno velikim, brašnjavim sosovima, gore čak nego u našim prvim posleratnim menzama, ali zato toaleti besprekorno čisti.

U Francuskoj su u to doba toaleti u proseku bili čistiji od naših, ali tamo mi je palo u oči nešto drugo: i u najmanjoj hotelskoj sobi, veličine devojačkih sobica starih građanskih stanova u Beogradu, u majušnom kupatilcu bide. Bez te sprave za raznorazne oblike higijene Francuzi nisu mogli da zamisle ni najjeftnije spavanje.

Situacija se menjala iz godine u godinu. U Nemačku su počeli da dolaze gasterbajteri Italijani, Španci, Grci, Turci, Jugosloveni, a spretniji među njima otvarali su gostionice.

„Gde ćemo u nedelju na ručak?“, pitao bi her Majer komšiju.

„Pa gde bismo? Kod mog Italijana na ćošku…“

Ili bi pošao u „svoj balkanski restoran“. Oni su bili najjeftiniji. Klasična jela: čorbast pasulj – ali nekako tanak. Đuveč-pirinač – Gyuwetsch–Reiss – to je značilo gomilica pirinča lošijeg kvaliteta sa nekoliko bezukusnih crvenih tačaka po njemu, koje bi trebalo da podsećaju na papriku i paradajz. Glavno jelo: tanke faširane šnicle ispečene u ulju starom tri dana, koje su se u jelovniku zvale Tschewaptschitschi, ali na ćevapčiće su ličile u najboljem slučaju oblikom. Jeftina balkanska kuhinja, ali zato posve mirišljavi nemački klozeti.

Krajem šezdesetih u Bonu je rastoran otvorio neki Ivančić, inače magistar farmacije. Nije bio „balkanski“, nego „francuski“, i to tako dobar da su počeli da mu dolaze predsednik Nemačke Valter Šel i ministar inostranih poslova Hans Ditrih Genšer, obojica poznati državnici, ali i iskusni gurmani.

Pitao sam Ivančića zašto ne kuva naša jela, ali dobro?

„Ne mogu. Gost u Balkan-restoranu hoće da plati šest, sedam maraka. Za te pare ne mogu ništa pristojno da skuvam. U francuskom hoće da plati…“

Zaista, ti Tschewaptschitschi su se dobijali za šest maraka, u Diseldorfu kod čuvenog Schweine–Janeza iz Slovenije porcija krmenadli čak za 3,50, a kod našeg Ivančića jedno glavno jelo reda radi koštalo je 29,50 maraka, većina između 40 i 50. Ali za koje god pare da jedete, mogli ste da očekujete ugodan boravak u toaletu.

I na kraju moram da odam priznanje srpskom ugostiteljstvu, činim to rado, jer se prilike za nešto slično ukazuju retko: čistoćom klozeta u restoranima polako, ali sigurno približavamo se Evropi. Čak i Klubu književnika u Francuskoj 7, i ranije poznatom među piscima sveta po jednoj od najboljih kuhinja u Beogradu, ali na zlu glasu po klozetima, koji su se zatvarali ekserima, ne nalazim reči da kažem na šta su ličili… Sada su nalik na intimne prostorije restorana sa pet zvezdica. Za mene je ipak Luksemburg najevropskiji grad, a istovremeno i država: tamo je čisto kao u Nemačkoj, a kuvaju kao u Francuskoj.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure