Istrage protiv bivšeg premijera Ive Sanadera dovele su i do istrage crnih fondova HDZ-a i uloge aktuelne premijerke Jadranke Kosor. I to u najnezgodnijem trenutku, uoči parlamentarnih izbora 4. decembra
Sve je počelo s Ivom Sanaderom: najprije je prije nešto više od dvije godine podnio ostavku na premijersku funkciju, kao svoju nasljednicu postavio Jadranku Kosor koja se hvalisala da će dobiti bitku protiv korupcije, da bi sad – nakon što se Sanader našao u Remetincu pod teškim optužbama – i sam HDZ bio pod istragom. Ma koliko se trudili HDZ-ovci, sa svojom nervoznom šeficom Kosorovom, da cijelu stvar prikažu kao politički progon jedne stranke – a ovo je prvi slučaj u suvremenoj Hrvatskoj da se čitava stranka našla pod udarom pravosuđa – Državno tužilaštvo tvrdi drugačije: dokazi dosad prikupljeni pokazuju da se dio ukradenog novca iz brojnih firmi slijevao i u HDZ-ovu stranačku kasu.
foto: reutersPOLA PIO, POLA PARTIJI DAVO: Ivo Sanader u sudnici
Sve se to nezgodno poklopilo s krajem mandata ove Vlade i parlamenta; predsjednik Ivo Josipović raspisao je izbore (sve u normalnim ustavnim rokovima) za 4. decembar. Nije bez ironije da je upravo na dan raspisivanja izbora trebalo početi suđenje Ivi Sanaderu, čiji je početak odgođen za tjedan dana, zbog njegovog zdravstvenog stanja, koje su liječnici potom procijenili kao zadovoljavajuće, bez obzira na „sitne“ zdravstvene probleme.
SANADER: Podsjećanja radi, protiv bivšeg premijera Sanadera dosad su podignute dvije optužnice: jedna zbog uzimanja 481 hiljade eura provizije od kredita „Hipo Alpe Adria Banke“ datog Hrvatskoj. Sanadera se, tada zamjenika ministra vanjskih poslova, tu tereti za ratno profiterstvo, s obzirom na to da je djelo izvršeno 1994. i 1995. godine, a tu nema zastare krivičnog djela.
Druga optužnica odnosi se na vrijeme kad je već bio premijer, 2008. godine. Ona ga tereti da je s visokopozicioniranom osobom iz mađarske naftne kompanije MOL dogovorio da će za mito od deset milijuna eura svojim političkim utjecajem omogućiti izmjene ugovora o međusobnom odnosu dioničara, čime je MOL dobio prevlast u upravljanju kompanijom INA.
Tako je i bilo. Usprkos tome što se danas svi iz tadašnje vlade, uključujući potonju premijerku Kosor („prilježnu zapisničarku“, kako ju je nakon postavljanja uvrijedio Sanader), prave ludi i tvrde da ništa o tome nisu znali, činjenica je da na izmijenjenim ugovorima nije samo Sanaderov potpis.
TRAGOVI PRLJAVOG NOVCA: No, iz istrage o izvlačenju novca preko „Fimi-medije“ koja je pri kraju i u kojoj su svjedoci i osumnjičeni pričali o tome kako su se ugovarali unosni poslovi s državom i kako se potom novac u torbama nosio u HDZ, pa se raspoređivao vrhu stranke bliskim osobama (na „dulićevski“ način), došlo se i do same stranke i u njoj odgovornih osoba.
Tako je prije nekoliko dana USKOK (srpski: SBPOK) ušao u samu središnjicu HDZ-a na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, a država je blokirala imovinu i račune stranke. Zašto baš sad, sve je politički motivirano, ječali su HDZ-ovci, dok glavni državni tužilac Mladen Bajić i njegovo tužilaštvo kažu da se u istrazi koja traje više od godinu dana došlo do dokaza da je dio opljačkanog novca bio korišten za crne fondove HDZ-a u vrijeme dok je Sanader bio premijer i predsjednik stranke, a na pitanje zašto baš sad blokada stranačke imovine, daje pravni odgovor: po zakonu, istraga i u najsloženijim predmetima mora završiti za najviše godinu i pol dana, u suprotnom se smatra da je tužilaštvo odustalo od krivičnog progona.
Pod upitnikom će sasvim sigurno biti i predsjednička kampanja u januaru 2005. godine, kad je Kosorova bila kandidatkinja (pobijedio je Stjepan Mesić) i kad su u kampanju uloženi ogromni novci, za koje se tek danas nagađa porijeklo: iz crnih fondova.
SIROMAŠNI NASLEDNICI: U svim ispitivanjima javnog mnijenja HDZ se strmoglavljuje, a tzv. „kukuriku koalicija“ (predvođena SDP-om Zorana Milanovića) prema njima prijeti osvajanjem nadmoćne većine 4. decembra. HDZ je, osim toga, i financijski slomljen u ovom trenutku, te je pitanje otkud će smoći novac za predizbornu kampanju. Premijerka Kosor već je najavila da će tražiti kredit za kampanju, za kojega bi trebali svojom imovinom jamčiti funkcionari i članovi HDZ-a. To i ne bi trebao biti neki problem, jer je veliki broj njih „pun ko brod“ nakon godina u kojima su od sirotinje postajali tajkuni i u kojima bi se svakako mogli naći uz zasad osamljenog Sanadera na listama ratnih i poratnih profitera.
Kosorova je s hinjenim optimizmom najavila da njima nije teško krenuti otpočetka, „iz jarunske barake“ – na stranu to što HDZ nije osnovan u baraci, ali kako da to ona zna, kad se tek koju godinu potom pridružila stranci.
Vidjet ćemo 4. decembra da li će ovaj pravosudni udar HDZ preživjeti, ili će otići u „ropotarnicu povijesti“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bez obzira na stranačku pripadnost, građani Amerike suočili su se sa krajnje jednostavnim, ali ne tako prijatnim pitanjem: ako je jedan usamljeni mladić bio na pragu da ostvari svoju nameru i ubije predsedničkog kandidata, šta mogu da očekuju ostali? Odgovor će sigurno uticati na to ko će biti novi predsednik zemlje.
Šta znači lansiranje novog evropskog raketnog nosača “Arijana 6”
Veliki deo razloga za razvoj “Arijane 6” leži u činjenici da Evropska unija želi da bude nezavisna kada je pristup kosmosu u pitanju. Problem je u tome što su se stvari u poslednjih deset godina drastično promenile: nekad su se rakete pravile kao dokaz nacionalnog prestiža i suvereniteta, danas ih prave da bi pomoću njih pravili pare. Ostaje da se vidi ko će na tržištu biti uspešniji jer se trenutno i “SpaceX” i ESA hvale činjenicom da su im knjige rezervacija prepune.
Kandidatura Ursule Fon der Lajen za drugi mandat na mestu šefa Evropske komisije zadobila je veliki udarac nakon što je najviši sud EU zaključio da nije dovoljno transparentna sa javnošću o ugovorima o vakcinama Kovid-19
Nakon što su zemlje članice NATO saveza obećale da će Ukrajini isporučiti američke borbene avione F-16, Rusija se naoštrila da ih obori. Prvom borcu kome to pođe za rukom smeši se nagrada od 155.000 evra
Ušla je u istoriju: bila je prva žena na funkciji nemačke kancelarke. I to šesnaest godina. Šta je danas ostalo od njenog politčkog nasleđa? Nemački javni servis ARD pokušava da odgovori na to pitanje povodom 70. rođendana Angele Merkel
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!