

Bliski istok
Da, Nemačka stvarno naplaćuje evakuaciju 500 evra
Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da




U svom govoru na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu Kamala Haris je istakla da će biti predsednica svih Amerikanaca i pozvala na okončanje rata u Gazi i na borbu protiv tiranije širom sveta, dodavši da će se boriti za srednju klasu i pravo na abortus
Potpredsednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris prihvatila je u četvrtak uveče na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu nominaciju svoje stranke za učešeće u predsedničkoj trci.
„U ime naroda, u ime svakog Amerikanca, bez obzira na stranku, rasu, pol ili jezik kojim baka govori, u ime moje majke i svakoga ko je ikada krenuo na svoje putovanje, u ime Amerikanaca, kao ljudi sa kojima sam odrastala, ljudi koji vredno rade, jure svoje snove i paze jedni na druge, u ime svih čija se priča može napisati samo u najvećoj naciji na Zemlji, prihvatam vašu nominaciju za predsednika Sjedinjenih Država “, rekla je Haris dok je je publika klicala.
U svom govoru ona je istakla da će biti predsednica svih Amerikanaca i pozvala na okončanje rata u Gazi i na borbu protiv tiranije širom sveta, dodavši da će se boriti za srednju klasu i pravo na abortus.
Istorijska nominacija
Njeno prihvatanje nominacije mnogi su već ocenili kao istorijsko, najpre zbog toga što je Haris prva crnkinja i prva Amerikanka s azijskim korenima koja je predvodila Demokratsku partiju. Ako bude izabrana, Haris će biti prva žena predsednica i prva predsednica sa indijskim korenima.
„U trajnoj borbi između demokratije i tiranije, znam gde se nalazim. I znam gde je mesto Sjedinjenih Država“, rekla je Haris, a piše CNN.
Haris je prihvatanjem nominacije ispunila očekivanja mnogih demokrata koje su počele da polažu nade u nju još od kako ju je aktuelni predsdnik SAD Džozef Bajden izabrao za svoju potpredsednicu 2020. godine.
„Posledice vraćanja Trampa u Belu bile bi izuzetno ozbiljne”
Haris je podsetila na sve probleme sa zakonom koje ima njen oponent i nekadašnji predsednik SAD Donald Tramp.
Ona ga je okrivila za strahote sa kojima su se neke žene suočile zbog primene strogih zakona o abortusu i podsetila na „haos i nesreću“ koji su vladali kada Tramp bio na funkciji.
„Na mnogo načina, Donald Tramp je neozbiljan čovek. Posledice vraćanja Donalda Trampa u Belu bile bi izuzetno ozbiljne“, istakla je Haris.
Ona je rekla da će će biti „realistična, praktična i zdravorazumska predsednica“, što je očigledan odgovor na Trampove tvrdnje o njoj kojima nastoji da je označi kao previše liberalnu.
Haris je u govoru kojim je prihvatila nominaciju za predsednicu SAD ponudila „povratak u normalu“ koja je vladala pre Trampa i jednostavno poručila Amerikancima: Više ne morate da živite ovako“.
Haris je biračima ponudila „potpuni odmor od Trampove ere i njene neizvesnosti i političkih preokreta“.
„Ne vraćamo se nazad“, nekoliko puta je ponovila Haris.
Borba za slobode
Tokom kampanje Haris je mnogo i opširno govorila o slobodi, uz nastojanje da preformuliše pitanja kao što su međanje Vlade u reproduktivna prava.
Haris je rekla i da su predstojeći izbori znače „slobodu da se živi bezbedno od oružanog nasilja, u našim školama, zajednicama i bogomoljama; slobodu da voliš onoga koga voliš otvoreno i sa ponosom; slobodu da se udiše čist vazduh, pije čista voda i živi bez zagađenja koje podstiče klimatsku krizu; i sloboda koja otključava sve ostale: sloboda glasanja“.
U svom govoru nakon prihvatanja nominacije, Haris je ponudila „slobodu od besa i podela, kako osnovnih tako i sitnih, koje su definisale veći deo protekle decenije američkog života“.


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi


Ministarstvo pravde SAD objavilo je nove FBI dokumente o Džefriju Epstinu, uključujući tvrdnje žene koja optužuje Epstina i Donalda Trampa za seksualno zlostavljanje osamdesetih godina


Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve