Izraelska vojska je u subotu u ranim jutarnjim satima napala ciljeve u Iranu. Ovo je odgovor Izraela na iranski napad balističkim raketama 1. oktobra. Teheran je ranije upozoravao da će odgovoriti na eventualnu izraelsku odmazdu
Izrael je u subotu u ranim jutarnjim satima napao ciljeve u Iranu. „To je reakacija na napade iranskog režima na Izrael koji traju mesecima“, saopštila je izraelska vojska. U toku su „precizni napadi“ na vojne ciljeve u Iranu.
U Teheranu i u obližnjem gradu Karaju čule su se jake eksplozije, izvestila je iranska državna televizija. Prve detonacije su zabeležene oko 2:15 časova. Iranska protivvazdušna odbrana je navodno odgvorila na napade.
Izraelski izvori navode da je, do sada, u akciji učestvovalo više od 100 borbenih aviona, uključujući letelice F-35 i F-15. Na meti je, navodno, i komanda iranske Revolucionarne garde.
U prvi mah nije bilo poznato koje je sve ciljeve Izrael napao i da li ima žrtava. Iranska agencija Fars je objavila da su napadnute vojne baze jugozapadno od Teherana. Državni mediji su javili da je Iran zatvorio svoj vazdušni prostor. Prema izveštajima sa lica mesta, internet u Iranu je radio veoma otežano.
Pozivajući se na jednog predstavnika izraelske vlade, američke televizije CBS i ABC News izvestile su da Izrael nije napao atomska postrojenja i rafinerije nafte, protiv čega se ranije izjasnila Bela kuća.
Odgovor na iranske napade
Izraelska vojska je saopštila da iranski režim preko svojih satelita i direktno od 7. oktobra prošle godina, kada je Hamas izveo brutalnu i krvavu akciju na izraelskoj teritoriji, nemilosrdno napada Izrael, te da država Izrael „kao i svaka druga suverena država na svetu ima paravo i obavezu da na to regauje”.
Vojnom odmazdom je iz podzemnog komandnog centra izraelskog ratnog vazduhoplovstva u Glavnom štabu vojske u Tel Avivu rukovodio šef Generalštaba Herzi Halevi zajedno sa komnadantom ratne avijacija Tomerom Barom.
Izraelski mediji su javili da su izvedena „tri talasa napada“ na Iran i da je akcija uspešno završena.
„Naši avioni su se vratili kući“, glasilo je jedno saopštenje. „Odmazda je sprovedena, misija je izvršena“.
Nije bilo zvaničnog saopštenja da li će Izrael nastaviti sa napadima na Iran.
Gađano dvadeset ciljeva
izraelski mediji izveštavaju da je borbena akcija okončana i da je tokom noći pogođeno 20 ciljeva na teritoriji Irana, među njima i komanda iranske Revolucionarne garde.
Iranski analitičar Mohamad Marandi je još u toku napada rekao da su vlasti u Teheranu očekivale snažnije udare i da su spremne za rat sa Izraelom, prenosi RTS.
Na izraelski napad se čekalo nedeljama
Vojni udar Izraelaca se očekuje još od 1. Oktobra, kada je Iran ispalio oko 200 balističkih raketa na Izrael.
Prvi napad na Izrael sa iranske teritorije je izveden još 13. aprila, što je bio presedan u dosadašnjim višedecenijskim sukobima dve države.
Sjedinjene Države i drugi zapadni saveznici ulažu velike napore da se ne rasplamsa direktna vojna konfrontacija dve regionalen sile koja bi za čitav region mogla da ima nesagledive posledice.
SAD: Izraelski napadi su „samoodbrana“
Bela kuća je navodno o izraelskim napadima na Iran bila infiormisana neposredno pre nego što su počeli. Američki ministar odbrane Lojd Ostin je telefonom razgovarao sa svojim izraelskim kolegom Joavom Galantom, javio je NBC pozivajući se na izvore u vladi SAD.
Portparol američkog Saveta za nacionalnu bezbednost Šon Savet je izraelske vojne udare na Iran okarakterisao kao „samoodbranu“ i rekao da su „ciljani napadi na vojne objekte“ rekacija na iranski raketni napad na Izrael 1. oktobra.
Meta postrojenja za proizvodnju raketa
Na društvenim mrežama kruže snimci i fotografije koji prikazuju eksplozije u Teheranu.
Nemački “Špigel” piše da su se tokom noći na subotu eksplozije čule i u Siriji. Državna agencija Sana javlja da je sirijska vazdušna odbrana zajedno sa savezničkim Iranom iznad Damaska “presrela neprijateljske projektile”.
Po okončanju vazdušnih udara na Iran izraelska vojska je saopštila da „će učiniti sve što je neophodno da zaštiti državu Izrael i iszraleski narod“.
Precizirano je da je ratno vazduhoplovstvo na osnovu obaveštajnih podataka gađalo postrojenja za proizvodnju raketa kojima je Iran poslednjih godina gađao Izrael.
Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je pokazalo da lako može da probije iransku protivvazdušnu odbranu i, samo ako hoće, da uništi nuklearne elektrane i rafinerije u Iranu što bi izazvalo pravu katastrofu. Premijer Benjamin Netanjahu je to navodno nameravao, ali odustao zbog izričitog protivljenja SAD.
Izraelska Komanda za protivvazdušnu odbranu tvrdi da je „uspešno“ odbila napade i da je šteta „ograničena“. Potvrde za to nema.
Američki portal: Izrael obavestio Iran šta će biti mete napada
Izrael je unapred upozorio Iran na predstojeći napad i potencijalne ciljeve, pozivajući ga da se uzdrži od odgovora novim napadom, prenosi portal Aksios, pozivajući se na tri upućena izvora.
Irancima su unapred naznačili koje bi mete generalno napali, a koje ne bi, navodi američki portal.
Izraelska poruka bila je pokušaj da se ograniči aktuelna razmena napada između Izraela i Irana i spreči šira eskalacija, rekli su izvori.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”
Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (2)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Situacija u Avganistanu se dramatično pogoršava, posebno za žene i devojčice koje su praktično isključene iz javnog života. Prema izveštaju Ujedinjenih nacija, skoro polovina stanovništva ove zemlje će zavisiti od humanitarne pomoći do kraja godine
Novčanica od sto dolara, međunarodni aerodrom na Floridi, propusnice za nacionalne parkove nosiće ime Donalda Trampa. Postoje planovi i za ratne brodove, auto-puteve, uz sve drugo što već sada krase lik i ime aktuelnog američkog predsednika
Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja
Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!