I u prvom krugu predsedničkih izbora i na referendumu za ili protiv ideje da se pridruživanje Evropskoj uniji unese u Ustav, proruski birači u Moldaviji su pomrsili konce pobornicima evrointegracija. Oni optužuju Moskvu da je „kupila 300.000” glasova
Zajedno sa predsedničkim izborima u Moldaviji je održan referndum o tome da li treba da se promeni ustav i da se zemlja obaveže na pridruživanje Evropskoj uniji (EU). I jedno i drugo glasanje je pokazalo duboke podele u društvu, jer rezultati referenduma na osnovu 98,5 odsto prebrojanih glasova pokazuju da je oko 50,16 odsto građana za evrointegracija, dok je 49,84 protiv, prenosi Radio Slobiodna Evropa.
Proevropska aktuelna predsednica Maja Sandu moraće ipak u drugi krug u kome će joj na crtu izaći jedan od trojice proruskih kandidata.
Takav rezultat je malo ko očekivao, jer je nekoliko nedavno urađenih ispitivanja javnog mnjenja predviđalo glatku pobedu pobornika ulaska u EU, piše BBC. Za njih su ovi rezultati bolan udarac koji bivšu sovjetsku republiku baca unazad.
France 24 u svom izveštaju u ponedeljak ujutru javio da je rezultat referenduma o EU „na oštrici brijača“ navodi da je na osnovu više od 98 odsto prebrojanih glasova rezultat potpuno neizvestan – 50,08 odsto je glasalo protiv EU integracija, a 49,92 odsto za njih.
Foto: AP Photo/Vadim GhirdaPredsednica Moldavije Maja Sandu glasa na referendumu
Maja Sandu uzrok za poraz koji preti njoj i njenoj politici vidi u „stranom mešanju“.
„Bio je to nečuveni napad na demokratiju“, rekla je ona, pozivajući se na tvrdnje da je Rusija plaćala ljudima da glasaju na određeni način. Moskva to odlučno poriče.
„Kupljeno 300.000 glasova“
Sandu je optužila „kriminalne grupe“ da su u saradnji sa „stranim snagama“ uticale na izbore koristeći novac, laži i propagandu, te da vlada ima „jasne dokaze“ da je kupljeno 300.000 glasova, što je nazvala „prevarom neviđenih razmera“.
Kremlj je odlučno negirao da je umešan u kupovinu glasova.
Moldavija trenutno pregovara sa EU o članstvu, a pristupni pregovori će se nastaviti bez obzira na ishod glasanja, pošto referendum nije pravno obavezujući.
Glasanje je, međutim, trebalo da učini proces proces evrointegracija nepovratnim.
Sandu je vodila kampanju za za evropski put ne bi li budućnost Moldavije bila određena za „mnogo decenija unapred“.
Foto: (AP Photo/Vadim GhirdaPredsednički kandidat Renato Usati
Neočekivan rezultat i na predsedničkim izborima
Pored referenduma o promeni ustava, Moldavci su u nedelju glasali i na predsedničkim izborima.
Sandu je dobila većinu u prvom krugu, ali je procenat glasova manji od očekivanog – 41 odsto.
Zato će morati da bude održan i drugi krug izbora, 3. novembra, u kojem se očekuje da će se proruski oponenti Sandu ujediniti protiv nje.
U drugi krug sa 27 odsto osvojenih glasova najverovatninje ulazi Aleksandar Stojanoglo, koga podržava proruska Partija socijalista
Treći je bio populista Renato Usati, a za njim bivša guvernerka Gagauzije Irina Vlah.
Ako ostali kandidati daju podršku Stojanoglu uoči drugog kruga, Sandu bi mogla da bude u velikom problemu da obnovi mandat.
Stojanoglo je rekao da ne podržava promene ustava, iako nije protiv „evropskih težnji“ Moldavije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ruske okupacione vlasti proglasile su rekonstrukciju Dramskog pozorišta u Mariupolju, u kome je poginulo nekoliko stotina ljudi, znakom obnove, dok su bivši glumci pozorišta to nazvali „plesom na kostima“
Dok kao predsednik SAD promoviše veštačku inteligenciju i rast energetskih kapaciteta, Donald Tramp istovremeno ulazi u višemilijardni posao sa inovativnom nuklearnom energijom. Spajanje njegove kompanije sa firmom za nuklearnu fuziju dodatno otvara pitanje sukoba javne funkcije i privatnog interesa
Donald Tramp izjavio je da su američke snage izvele „brojne savršene udare“ na kampove Islamske države u severozapadnoj Nigeriji. Tome su prethodile višenedeljnih optužbe da vlast te zemlje ne čini dovoljno da zaštiti hrišćane od nasilja ekstremista
Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude
Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!