

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




I u prvom krugu predsedničkih izbora i na referendumu za ili protiv ideje da se pridruživanje Evropskoj uniji unese u Ustav, proruski birači u Moldaviji su pomrsili konce pobornicima evrointegracija. Oni optužuju Moskvu da je „kupila 300.000” glasova
Zajedno sa predsedničkim izborima u Moldaviji je održan referndum o tome da li treba da se promeni ustav i da se zemlja obaveže na pridruživanje Evropskoj uniji (EU). I jedno i drugo glasanje je pokazalo duboke podele u društvu, jer rezultati referenduma na osnovu 98,5 odsto prebrojanih glasova pokazuju da je oko 50,16 odsto građana za evrointegracija, dok je 49,84 protiv, prenosi Radio Slobiodna Evropa.
Proevropska aktuelna predsednica Maja Sandu moraće ipak u drugi krug u kome će joj na crtu izaći jedan od trojice proruskih kandidata.
Takav rezultat je malo ko očekivao, jer je nekoliko nedavno urađenih ispitivanja javnog mnjenja predviđalo glatku pobedu pobornika ulaska u EU, piše BBC. Za njih su ovi rezultati bolan udarac koji bivšu sovjetsku republiku baca unazad.
France 24 u svom izveštaju u ponedeljak ujutru javio da je rezultat referenduma o EU „na oštrici brijača“ navodi da je na osnovu više od 98 odsto prebrojanih glasova rezultat potpuno neizvestan – 50,08 odsto je glasalo protiv EU integracija, a 49,92 odsto za njih.


Maja Sandu uzrok za poraz koji preti njoj i njenoj politici vidi u „stranom mešanju“.
„Bio je to nečuveni napad na demokratiju“, rekla je ona, pozivajući se na tvrdnje da je Rusija plaćala ljudima da glasaju na određeni način. Moskva to odlučno poriče.
„Kupljeno 300.000 glasova“
Sandu je optužila „kriminalne grupe“ da su u saradnji sa „stranim snagama“ uticale na izbore koristeći novac, laži i propagandu, te da vlada ima „jasne dokaze“ da je kupljeno 300.000 glasova, što je nazvala „prevarom neviđenih razmera“.
Kremlj je odlučno negirao da je umešan u kupovinu glasova.
Moldavija trenutno pregovara sa EU o članstvu, a pristupni pregovori će se nastaviti bez obzira na ishod glasanja, pošto referendum nije pravno obavezujući.
Glasanje je, međutim, trebalo da učini proces proces evrointegracija nepovratnim.
Sandu je vodila kampanju za za evropski put ne bi li budućnost Moldavije bila određena za „mnogo decenija unapred“.


Neočekivan rezultat i na predsedničkim izborima
Pored referenduma o promeni ustava, Moldavci su u nedelju glasali i na predsedničkim izborima.
Sandu je dobila većinu u prvom krugu, ali je procenat glasova manji od očekivanog – 41 odsto.
Zato će morati da bude održan i drugi krug izbora, 3. novembra, u kojem se očekuje da će se proruski oponenti Sandu ujediniti protiv nje.
U drugi krug sa 27 odsto osvojenih glasova najverovatninje ulazi Aleksandar Stojanoglo, koga podržava proruska Partija socijalista
Treći je bio populista Renato Usati, a za njim bivša guvernerka Gagauzije Irina Vlah.
Ako ostali kandidati daju podršku Stojanoglu uoči drugog kruga, Sandu bi mogla da bude u velikom problemu da obnovi mandat.
Stojanoglo je rekao da ne podržava promene ustava, iako nije protiv „evropskih težnji“ Moldavije.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve