I u prvom krugu predsedničkih izbora i na referendumu za ili protiv ideje da se pridruživanje Evropskoj uniji unese u Ustav, proruski birači u Moldaviji su pomrsili konce pobornicima evrointegracija. Oni optužuju Moskvu da je „kupila 300.000” glasova
Zajedno sa predsedničkim izborima u Moldaviji je održan referndum o tome da li treba da se promeni ustav i da se zemlja obaveže na pridruživanje Evropskoj uniji (EU). I jedno i drugo glasanje je pokazalo duboke podele u društvu, jer rezultati referenduma na osnovu 98,5 odsto prebrojanih glasova pokazuju da je oko 50,16 odsto građana za evrointegracija, dok je 49,84 protiv, prenosi Radio Slobiodna Evropa.
Proevropska aktuelna predsednica Maja Sandu moraće ipak u drugi krug u kome će joj na crtu izaći jedan od trojice proruskih kandidata.
Takav rezultat je malo ko očekivao, jer je nekoliko nedavno urađenih ispitivanja javnog mnjenja predviđalo glatku pobedu pobornika ulaska u EU, piše BBC. Za njih su ovi rezultati bolan udarac koji bivšu sovjetsku republiku baca unazad.
France 24 u svom izveštaju u ponedeljak ujutru javio da je rezultat referenduma o EU „na oštrici brijača“ navodi da je na osnovu više od 98 odsto prebrojanih glasova rezultat potpuno neizvestan – 50,08 odsto je glasalo protiv EU integracija, a 49,92 odsto za njih.
Foto: AP Photo/Vadim GhirdaPredsednica Moldavije Maja Sandu glasa na referendumu
Maja Sandu uzrok za poraz koji preti njoj i njenoj politici vidi u „stranom mešanju“.
„Bio je to nečuveni napad na demokratiju“, rekla je ona, pozivajući se na tvrdnje da je Rusija plaćala ljudima da glasaju na određeni način. Moskva to odlučno poriče.
„Kupljeno 300.000 glasova“
Sandu je optužila „kriminalne grupe“ da su u saradnji sa „stranim snagama“ uticale na izbore koristeći novac, laži i propagandu, te da vlada ima „jasne dokaze“ da je kupljeno 300.000 glasova, što je nazvala „prevarom neviđenih razmera“.
Kremlj je odlučno negirao da je umešan u kupovinu glasova.
Moldavija trenutno pregovara sa EU o članstvu, a pristupni pregovori će se nastaviti bez obzira na ishod glasanja, pošto referendum nije pravno obavezujući.
Glasanje je, međutim, trebalo da učini proces proces evrointegracija nepovratnim.
Sandu je vodila kampanju za za evropski put ne bi li budućnost Moldavije bila određena za „mnogo decenija unapred“.
Foto: (AP Photo/Vadim GhirdaPredsednički kandidat Renato Usati
Neočekivan rezultat i na predsedničkim izborima
Pored referenduma o promeni ustava, Moldavci su u nedelju glasali i na predsedničkim izborima.
Sandu je dobila većinu u prvom krugu, ali je procenat glasova manji od očekivanog – 41 odsto.
Zato će morati da bude održan i drugi krug izbora, 3. novembra, u kojem se očekuje da će se proruski oponenti Sandu ujediniti protiv nje.
U drugi krug sa 27 odsto osvojenih glasova najverovatninje ulazi Aleksandar Stojanoglo, koga podržava proruska Partija socijalista
Treći je bio populista Renato Usati, a za njim bivša guvernerka Gagauzije Irina Vlah.
Ako ostali kandidati daju podršku Stojanoglu uoči drugog kruga, Sandu bi mogla da bude u velikom problemu da obnovi mandat.
Stojanoglo je rekao da ne podržava promene ustava, iako nije protiv „evropskih težnji“ Moldavije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka
Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi
Ministarstvo pravde SAD objavilo je nove FBI dokumente o Džefriju Epstinu, uključujući tvrdnje žene koja optužuje Epstina i Donalda Trampa za seksualno zlostavljanje osamdesetih godina
Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune
Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!