img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u SAD

Između Katrine i Sendi

08. novembar 2012, 03:11 Milan Milošević
KAMPANJA OD ŠEST MILIJARDI DOLARA: Barak Obama i Mit Romni / foto: reuters
Copied

U trenutku kada je prvog utorka u novembru zaključen ovaj broj "Vremena" još su se brojali glasovi u SAD. Međutim, bez obzira na to da li je u Beloj kući Barak Obama ili Mit Romni – pravi vladar u Americi je totalni kapitalizam

To su izbori između Katrine i Sendi, piše nobelovac Pol Krugman u kolumni u „Njujork tajmsu“. Uragan Katrina je 2005. opustošio Nju Orleans i pokazao kako izgleda kad vlada ne može da obezbedi pomoć ugroženima. Sendi je pogodio Njujork i Istočnu obalu, a Obama je pokazao da pomoć vlade može da stigne ugroženim ljudima.

Nemački magazin „Špigl“, međutim, izvlači suprotan zaključak: džakovi sa peskom, jedina efektna zaštita od poplave, nisu bili podignuti oko elektrana, niti oko bolnica, niti oko ulaza u tunele njujorškog metroa – već oko nebodera investicione banke „Goldman Saks“.

„Razorena od strane totalnog kapitalizma, Amerika je već izgubila izbore…“ To nije konstatacija iz ruske „Pravde“ 1953, ni iz naše narodne pesme „Prokleta da je Amerika i sve oko nje…“, već iz nemačkog nedeljnika „Špigl“, koji u temi broja o američkim izborima piše da kultivisani advokat ljudskih prava Obama ne može da promeni ta dva lica političkog sistema, koji više nema mnogo veze s demokratijom, a to ne može ni izuzetno bogati biznismen Romni…

Totalni kapitalizam je, po „Špiglu“, ostavio američko društvo u ruinama i osakatio je vladu. SAD razvijaju oružje koje može da dostigne i razori bilo koju lokaciju na zemlji za jedan sat. U isto vreme strujni vodovi, koje je uragan Sendi pokidao prošle nedelje, vise sa drvenih bandera u Bruklinu, Kvinsu i Nju Džersiju.

Nemci američke izbore vide kao bitku između dobrog Obame i zlog Romnija, ali to je, po „Špiglu“, greška: Amerika je zemlja totalnog kapitalizma. Politički sistem je u rukama velikog biznisa i njegovih lobista. Sistem checks and balances je posrnuo, a perverzni miks neodgovornosti, pohlepe i religioznih zilota dominira javnim mnjenjem.

Pre četiri godine, kad je Obama stupio na vlast, to je izgledalo kao novi početak. Ali, Obama zbog otpora konzervativaca nije uspeo: nije zatvorio zatvor Gvantanamo bej, nije regulisao finansijsko tržište, a ljudi su ostali nemoćni u odnosu na vojsku, banke… A Mit Romni zavisi od onih koje „Špigl“ naziva „Talibanima Zapada“, koji odbacuju sve što karakteriše Zapad – razum, logiku, umerenost – čak i običnu pristojnost, koji tlače žene i presuđuju imigrantima, koji mrze homoseksualce, slabe – i državu.

Bez obzira na to ko pobedi na izborima u utorak 6. novembra, totalni kapitalizam u Americi je pravi vladar i on ima moć da razori tu zemlju, konstatuje „Špigl“ uz naglasak: „Pad američkog carstva je počeo…“

RATNA MAŠINA: Iz Evropske perspektive, nije važno ko će pobediti na tim izborima. Za Evropljane je važna samo spoljna politika, a Obama nije golub, niti je Romni jastreb, konstatuje „Špigl“, dodajući da bi sadašnji američki predsednik radije vodio rat pomoću bespilotnih aviona, umesto pomoću vojnih trupa – kao da je ljudima važno da li ih ubijaju ljudi, ili mašine. Uostalom, demokratski predsednici Hari S. Truman, Džon F. Kenedi i Lindon Džonson bili su ti koji su započeli ratove u Koreji i Vijetnamu. Republikanski predsednici Dvajt D. Ajzenhauer i Ričard Nikson su te ratove završili. A Ronald Regan, koga Evropljani vide kao otelotvorenje zla i apsurdnih aspekata američke politike, samo je izvršio invaziju na Grenadu.

Američki nedeljnik „Tajm“, koji mnogo mirnije analizira u detalje razlike između Obame i Romnija, konstatuje da je, što se spoljne politike tiče, Obama imao posla s ljudima iz administracije Džordža V. Buša, koji smatraju da SAD treba da koriste vojsku za podršku onima koji se bore za demokratiju.

Republikanski senatori Džon Mekejn i Lindzi Graham su ga napadali zato što nije intervenisao u Siriji i zato što je objavio plan o povlačenju iz Avganistana 2014. i što nije bio odlučniji u Libiji prilikom rušenja režima pukovnika Moamara Gadafija. Romni je podilazio konzervativnim elementima u jevrejskoj zajednici iz koje su i neki od njegovih najvećih finansijskih pomagača i prebacivao je Obami da potcenjuje Izrael. Takođe je optužio Obaminu administraciju da je pogrešno vodila pobune koje su izbile na Bliskom istoku.

Što se tiče Irana, Romni je pokušavao da zvuči tvrđe od Obame, a da to ne izgleda kao da su SAD rešene da krenu u rat. Obama je, pak, postepeno menjao retoriku zalažući se za sankcije protiv Irana, ne isključujući pritom upotrebu sile.

Romni, koji želi da poveća izdatke za odbranu, nakon što su ga demokrate napadale da se zalaže za produženo učešće u ratu, ipak je izjavio da bi povukao vojsku iz Avganistana na osnovu istog plana kao i Obama. I Rusiju je jednog trenutka označio kao američkog neprijatelja broj jedan, pa ga je Obama podsećao da je hladni rat okončan pre 20 godina.

EKONOMSKA ENIGMA: Magazin „Tajm“ piše da je glavna briga američkih birača ekonomija, a da su Obama i Romni imali zapravo malo toga da kažu o kratkoročnim koracima za rešavanje krize – pre svega o visokoj nezaposlenosti i o podivljalom tržištu nekretnina.

Obama naglašava da vlada treba da igra značajnu ulogu u podsticanju ekonomskog rasta. Da bi se to ostvarilo, ekonomiji su potrebni obrazovani i obučeni radnici, obnovljeni putevi, mostovi, pruge, luke i najmodernija tehnologija. To znači da vlada mora da troši novac za izgradnju škola, autoputeva, da pomaže izgradnju solarnih elektrana. Pozvan je u pomoć Frankiln Delano Ruzvelt: Ako ste uspešni, neko vam je pomogao.

Romni, za koga kažu da je izdašno pomognut od strane Volstrita, nasuprot tome ponavlja neoliberalnu mantru: „Biznis nije neprijatelj, već prijatelj koji donosi posao, plate i porez potreban državi za brigu o siromašnima i nacionalnu odbranu.“ Naglašava da vlada treba da se skloni s puta vlasnicima kapitala, da manje troši, manje reguliše i manje oporezuje.

Obama i Romni se ne slažu oko toga koliko federalna vlada treba da odreže poreza i ko treba da ih plati. Obama bi podigao nivo oporezivanja, a Romni bi poreze smanjio. Obama bi povećao poreze za višu klasu, a Romni bi smanjio poreze za višu klasu, ali bi ih povećao za najsiromašnijih 25 odsto poreskih obveznika koji zarađuju manje od 20.000 dolara godišnje.

„Tajm“ piše da po dosadašnjim računicama nijedan kandidat ne bi balansirao federalni budžet u naredne četiri godine. Budžetski plan koji je predložio Romnijev saradnik i kandidat za potpredsednika SAD Pol D. Rajan ne bi bio balansiran do 2038. godine. Obama je predložio paket za podsticanje zapošljavanja prethodne jeseni, ali je Kongres prihvatio samo njegov manji deo, a blokirao ostalo.

Što se tiče nekretnina, Obama je preduzimao mere koje je mogao bez Kongresa u kome republikanci imaju većinu, kako bi olakšao da 14 miliona vlasnika kuća koje često manje vrede nego što iznosi njihov dug, refinansira svoje kredite. Taj delimični program može da pomogne oko milionu kućevlasnika.

Američka savezna vlada ima dugoročni budžetski problem – više od 40 centi od svakog dolara koji ona potroši odlazi na penzionere, najviše za zdravstvenu zaštitu i socijalno osiguranje, a pošto baby boom generacije stare, pošto se povećava broj pacijenata, a i cena po pacijentu raste, to će taj deo „pite“ u narednom periodu uvećavati po stopi od šest odsto godišnje.

Konzervativci su proširenje socijalnog osiguranja poredili s događajima u Petrogradu 1917, a Romni predlaže najveće kresanje upravo u vladinom programu za medicinsku negu nemoćnih i siromašnih i pomeranje granice za penzionisanje na 67 godina. U „Tajmovom“ poređenju ispada da Romni nije libertarijanac, a da Obama nije socijalista. Između toga njihove politike se prilično razlikuju.

Meksička ograda od 3200 kilometara

Jedan izborni spor asocira na stari rasni sukob i tiče se promene etničkog miksa u američkom melting potu. Romni i Obama se razlikuju u odnosu prema 11 miliona ljudi koji u SAD borave ilegalno. Šest i po miliona dolazi iz Meksika, a još dva miliona iz drugih delova Latinske Amerike. Obamina administracija ne samo da je sporo sprovodila svoj plan da veći deo tih ljudi dobije američko državljanstvo već je deportovala rekordni broj ilegalaca i kažnjavala kompanije koje zapošljavaju imigrante bez radne dozvole. Doduše, Obama je naredio da se zaustavi deportacija mlađih ljudi koje su roditelji doveli u SAD.

Republikanci se zalažu za strožu kontrolu granice i za deportaciju imigranata.

Neki od njih se pak boje da tvrd stav prema imigraciji može u narednim godinama da od republikanaca otuđi glasače koji govore španski. Rik Peri, guverner Teksasa, u kome su belci sada manjina, o tom pitanju ima, na primer, mekše stavove među republikancima. Drugi naglašavaju da je Zakon o imigraciji, koji je potpisao Ronald Regan, doneo amnestiju za oko 2,7 miliona ilegalnih stanovnika SAD i da je uvećao demokratsko biračko telo. U predizbornom periodu bila se prava bitka između pojedinih NVO aktivista i vlasti pojedinih država koje su komplikovale način na koji imigranti, pa i oni za koje se samo sumnja da nisu regulisali status državljanina, mogu da se registruju kao birači.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Teroristički napad na jevrejsku zajednicu: Broj poginulih na sidnejskoj plaži porastao na 16

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima poginulo je 16 ljudi, a ranjeno 38

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure