
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Čak 72 sata nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile region Valesnije u Španiji i dalje ima ljudi do kojih pomoć ne može da stigne. Pedro Montalvo iz Valensije kaže za „Vreme” da su prodavnice prazne, mnogi su bez krova nad glavom i svaka pomoć je dobrodošla
Hiljade volontera u regionu Valensije na istoku Španije pomažu u čišćenju nakon katastrofalnih poplava u kojima je poginulo najmanje 205 ljudi.
Pedro Montalvo iz Valensije kaže za „Vreme” da je situacija u okolnim mestima veoma teška i da je potrebna svaka vrsta pomoći.
„U ovom trenutku je potrebna voda, hrana, treba što pre restrukturirati i obnoviti snabdevanje električnom energijom i mrežu pijaće vode, a pre svega dovesti mehanizaciju, uključujući kamione bagere i sve ostalo”, kaže Montalvo.
Prošlo je 72 sata otkako se sva ova trageijda desila, a kako priča, putevi do mnogih gradovia su još blokirani.
„Ima mnogo blata, nagomilani automobili blokiraju prilaze gradovima”, objašnjava.
Nema struje, vode ni gasa
Sagovornik „Vremena” priča da je pomoć počela da stiže, ali u pojedinim mestima ljudi i dalje nemaju vodu, struju ni gas.
“U supermarketima nema ništa i to je prilično teška situacija”, dodaje.
Mobilisani su i vojska i policija ali, kako kaže, razmere katastrofe su velike.
„Ima mnogo ljudi kojima su prekiute veze, ne mogu da se jave za pomoć. Mnogo starijih ljudi je još zarobljeno u svojim kućama i potrebno da se probije teška mehanizacija do njih da bi ih izvukli. Kao i da bi uklonili automobile koje je voda nanela”, kaže Montalvo.

Naš sagovornik dodaje da je bilo upozorenja Vlade, ali da je ova tragedija karakteristična.
“Ne znam ko je odgovoran. Stanovništvo nije moglo da predvidi ovo jer, kiša je počela da pada u okolnim mestima, a za nekoliko minuta su putevi i kuće u Valnesiji bili poplavljeni. Za kratko vreme se izlilo preko 300 litara vode po jednom metru kvadratnom. Tolika količina vode padne u Valensiji za godinu dana”, kaže Montalvo.
Mnogi ljudi su ostali bez domova.
„Neki su se sklonili kod rođaka u mesta koja nisu pogođena poplavama. Sportski centri su pretvoreni skloništa. Ljudi noće na dušecima sa ćebadima, snalaze se.
Ljudi ne spavaju već danima jer pokušavaju da raskrče blato kako bi što pre normalno profukcionisao grad”, kaže Montalvo.
Najsmrtonosnija katastrofa u modernoj istoriji
Poplave, koje su taj region pogodile pre tri dana, su najsmrtonosnija katastrofa koja je pogodila ovu zemlju u modernoj istoriji.
Španiju je slična tragedija u regionu Valensije zadesila 1957. godine, reka Turija se izlila i odnela mnoge živote. Prirodne katastrofe su zadesile su Španiju i 1996. godine. Iako ovo nije jedinstven događaj, ovog puta su najtragičnije posledice.
Poplave su uništile infrastrukturu Valensije, mostove, puteve i železničke pruge, a potopljeno je i poljoprivredno zemljište u regionu na kome se proizvodi oko dve trećine prinosa španskih citrusa, poput pomorandže, koje zemlja izvozi širom sveta.
Regionalne vlasti su se zahvalile volonterima u objavi na platformi Iks, ali su zamolili ljude da ne dolaze u najteže pogođena područja, navodeći da bi prisustvo velikog broja volontera moglo da zakomplikuje pristup hitnim službama.
Španija se sprema za još padavina i potencijalnih bujičnih poplava.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve