img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjica

Industrija smrti: Kako je Aušvic postao simbol holokausta

27. januar 2025, 08:07 Kristof Štrak / DW
Foto: AP Photo/Oded Balilty
Logor Aušvic Birkenau
Copied

Na mestu koje je izabrano zbog svog povoljnog položaja u srcu Evrope, nacisti su stvorili najveći logor smrti tokom Drugog svetskog rata. Aušvic-Birkenau postao je epicentar Holokausta, gde su milioni deportovani železnicom završavali svoje živote u gasnim komorama

Aušvic-Birkenau bio je najveći nemački logor za istrebljenje tokom nacističke ere. Tu je ubijeno najmanje 1,1 milion ljudi. Više nego u bilo kojem drugom logoru.

Osvjenćim. U suštini to i nije neki posebno važan grad. Poljski gradić s nešto više od 10.000 stanovnika koji je nemačka vojska, Vermaht, okupirala 1939. godine i koji je potom anektiran i preimenovan u Aušvic. Ali, danas svi znaju to ime. Na tom području nacisti su od 1941. godine izgradili najveći nemački logor za istrebljenje, koncentracioni logor Aušvic-Birkenau.

Tu su do kraja januara 1945. godine, prema pouzdanim podacima, ubili najmanje 1,1 milijon ljudi, uglavnom Jevreja, ali i Roma, Sinta i pripadnika drugih manjina.

Zašto tu? Zašto Aušvic? „Mesto je odabrano s obzirom na to da se saobraćajno nalazi u centru Evrope i da je vozovima za deportacije do njega lako bilo moguće doći“, kaže za DW Kristof Hojbner, potpredsednik Međunarodnog komiteta za Aušvic (IAK).

Računovodstvo smrti

Logistički razlozi. Trebalo je sve obaviti brzo, za veliki broj ljudi, bez zastoja. Ubice su bile stručne u planiranju masovnih ubistava, u računovodstvu smrti.

Nemačko masovno ubijanje različitih grupa ljudi počelo je još ranije. Ubrzo nakon nemačkog napada na Poljsku početkom 1939. godine, u istočnoj Evropi dogodila su se brojna masovna streljanja. I ti zločini dobro su dokumentovani.

Nakon što je Hitlerova Nemačka vojno zauzela velike delove Evrope, trebalo je da Jevreji budu potpuno zbrisani s lica zemlje. U tu svrhu 20. januara 1942. godine u vili na jezeru Vanze zapadno od Berlina, tada gostinjskoj kući policije i SS-a, održan je „sastanak“. Petnaest ljudi iz nacističkog aparata sastalo se na sat i po kako bi razjasnili i usavršili organizaciju masovnih deportacija i ubistava evropskih Jevreja.

Jedan od učesnika, SS-šturmandfirer Rudolf Lange, prethodnog dana je u blizini Rige naredio da se strelja više od 900 Jevreja. Potom je otputovao u Berlin.

Onaj ko danas poseti spomen-obeležje „Kuća konferencije na Vanzeu“ i pogleda faksimil jedinog sačuvanog zapisnika tih 90 minuta, nigde ne može da pročita reči „ubistvo“ ili „smrt“. Govori se samo o „konačnom rešenju“ – svi učesnici znali su šta to znači. Holokaust.

Planirano je osnivanje brojnih logora za istrebljenje. A od marta 1942. godine vozovi za deportacije iz mnogih delova Evrope vozili su do mesta masovnih ubistava u okupiranoj Poljskoj. Jevrejski narod trebalo je da „nestane“.

Železnicom u smrt

Taj koncept usmerava pažnju na još jedan aspekt. Jer Aušvic je, na kraju krajeva, zapravo započinjao na mnogim železničkim peronima širom Nemačke i Evrope. Logor za istrebljenje Aušvic-Birkenau imao je sopstveni železnički priključak. Zatvorenici su, nakon izlaska iz voza, odvođeni na takozvanu rampu. S rampe su mnogi odmah odvođeni u gasne komore i ubijani, dok su drugi najpre korišćeni kao radna snaga u logoru.

U nekoliko nemačkih gradova postoje mesta sećanja posvećena deportacijama u smrt, recimo u Kelnu, Štutgartu, Hamburgu i Vizbadenu. Vrlo poznat je „Spomenik kolosek 17“ na berlinskoj železničkoj stanici Grunevald. To mesto često posećuju političari i druge zvanične delegacije iz Izraela. S te stanice krenulo je oko 35 vozova s 17.000 Jevreja samo za Aušvic-Birkenau.

Nacisti su železnicom, po pravilu u stočnim vagonima, transportovali Jevreje u Aušvic i druge logore i iz mnogih evropskih zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Holandiju, Italiju, Mađarsku, Grčku, kao i sa Balkana, iz Hrvatske, Bugarske i Makedonije.

Preživela pogon za ubijanje

Anita Lasker-Valfiš iz Vroclava, koja će u julu 2025. godine proslaviti svoj 100. rođendan, kao devojčica je vozom dovedena u Aušvic i, zahvaljujući sreći, preživela logor. A i zato što je znala da svira violončelo. Bila je potrebna u „devojačkom orkestru“.

U Aušvicu je boravila od decembra 1943, do novembra 1944, a potom je prebačena u logor Bergen-Belzen. Na komemoraciji u Bundestagu 2018. godine rekla je: „Ako ne završite odmah po dolasku u gasnoj komori, u Aušvicu ionako ne preživite dugo – najviše tri meseca.“ Njeno sviranje dalo joj je šansu da preživi.

„Transporti su bili veoma brojni i događalo se da krematorijum V nije mogao da primi sve ljude koji su stigli“, ispričala je Lasker-Valfiš. „One za koje nije bilo mesta u gasnim komorama, streljali su. U mnogim slučajevima ljude su bacali žive u vatru. I to sam videla.“ Aušvic-Birkenau bio je mašina za ubijanje. S industrijskim pećima.

Naočare i ljudska kosa

Onaj ko danas poseti spomen-mesto i muzeje u nekoliko baraka – zanemi od užasa. Više metara visoke gomile ljudske kose, naočara, velike vitrine pune proteza ili poslednjih ličnih stvari. Svedočanstva masovnih ubistava.

Na dan 27. januara 1945. godine vojnici Crvene armije stigli su do logora. Kristof Hojbner (75), koji je kao dugogodišnji potpredsednik Odbora za Aušvic pratio mnoge preživele, sumirao njihova svedočanstva: „To je bio trenutak apsolutnog zastoja. Oslobodioci, mladi vojnici iz Ukrajine, Rusije i drugih tadašnjih republika Sovjetskog Saveza, stajali su pred kapijom Aušvica i nisu mogli da veruju svojim očima. Mnogo toga su već videli, ali ne ono što je tu stajalo pred njima : mrtve koji stoje na nogama. Tek kad su im pogledali lica i oči, shvatili su: ti kosturi su živi.“

„Gotovo nezamisliva nehumanost“

Preživeli zatvorenik Aušvica zauvek je nosio broj koji su mu nacisti istetovirali na ruku. Gotovo nezamisliva nehumanost tog mesta mnoge nikada nije prestala da proganja. „Nezamislivi zločini nad nevinim ljudima polako su izlazili na videlo. Razmere katastrofe bile su neshvatljive“, rekla je Lasker-Valfiš 2018. godine u Bundestagu.

„To je bilo mesto državno organizovanog zločina“, kaže Hojbner. „A zločin je bio u tome što je stvoren industrijski aparat za ubijanje ljudi.“

Prošle su decenije dok u Nemačkoj nije započela šira obrada strahota Aušvica. Danas su živi samo još poslednji svedoci.

Tagovi:

Aušvic Drugi svetski rat Logor
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure