img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Ilon Mask: Levičarski ideali doprinose degradaciji društva

13. avgust 2024, 08:30 Janoš Delker (DW)
Ilon Mask Foto: AP/Miguel Roberts
Ilon Mask
Copied

Na svojoj ličnoj društvenoj mreži Iks Ilon Mask vredno učestvuje u političkim raspravama zastupajući ultralibertarijanske, desničarsko-populističke i reakcionarne stavove. Uz svesrdnu podršku Donaldu Trampu da još jednom uđe u Belu kuću

Neredi u velikoj Britaniji. Predsednički izbori u Venecueli. Nemački odnos prema krajnje desnoj partiji Alternativa za Nemačku (AfD). To su samo tri nedavna primera u kojima se milijarder Ilon Mask uvukao u političke rasprave u drugim zemljama, daleko od njegovog doma u Teksasu, piše Dojče vele (DW).

Dok se SAD pripremaju da izaberu novog predsednika u novembru, Mask ne koristi svoju platformu na društvenoj mreži Iks samo za podršku kandidaturi Donalda Trampa. Najbogatiji čovek na svetu takođe često pred svojih više od 193 miliona pratilaca na Iksu komentariše političke probleme u drugim zemljama, često pokazujući ograničeno razumevanje situacije na terenu.

„Ilon Mask donosi sve osim informacija, informativne pozicije u raspravama ovde u Evropi. To nije iznenađenje, s obzirom na to da on živi u SAD i komunicira prvenstveno s američkom publikom“, kaže Jan Filip Albreht, predsednik Fondacije Hajnrih Bel, bliske nemačkim Zelenima.

Mask se u svojim porukama na mreži bavi širokim rasponom pitanja, a njegovi komentari obično slede sličan obrazac. Milijarder često osuđuje ono što doživljava kao levičarske ideale i tendencije koje, kako smatra, doprinose degradaciji društva.

„Mask se kreće u veoma specifičnom mehuru ultralibertarijanskih i desničarsko-populističkih, reakcionarnih glasova“, kaže Albreht, bivši državni ministar, a i sam član nemačke vladajuće stranke Zeleni. „On većinu svojih informacija dobija iz tih krugova i često završi širenjem dezinformacija i mitova o zaverama. S obzirom na njegov domet, a posebno na domet njegove platforme, to je veoma alarmantno“, smatra Albreht.

Politički uticaj

Otkako je sredinom 1990-ih osnovao svoju prvu firmu, Mask, preduzetnik rođen u Južnoj Africi, izgradio je niz uspešnih poslova, skupivši bogatstvo koje se procenjuje na više od 209 milijardi dolara. Tokom protekle decenije, to što je bio uključen u poduhvate kao što su avio-svemirska kompanija „Spejs iks“ i njena satelitska ekspozitura „Starlink“, takođe mu je pomoglo da stekne još veći politički uticaj.

Nigde, međutim, Maskova ambicija da se udene u politiku nije toliko vidljivija kao na društvenoj mreži Iks. On je 2022. kupio platformu poznatu kao Tviter i otada se na njoj uspostavio čitav sistem desničarskih kreatora sadržaja. U isto vreme, Iks je dobio na popularnosti među desno orijentisanim korisnicima, podaci su studije vašingtonskog trusta mozgova „Pju riserč center“ iz 2024. godine.

Sam Mask objavljuje i deli po više postova dnevno – od mimova, preko objava njegovih kompanija, pa do čestih komentara o političkim temama.

Dugo je smatran ideološki neopredeljenim, ali „otkako je preuzeo platformu, Mask je otvoreno podržavao više desničarskih stavova i desničarskih političara“, kaže Metju Fačijani. Taj sociolog sa Univerzitet Notr Dam, koji proučava društvene mreže i političku polarizaciju, kaže je da Maskove onlajn-aktivnosti sugerišu da milijarder „konzumira znatnu količinu desničarskog sadržaja na svojoj platformi“.

„Mnogi ljudi zapadnu u sopstveni balon na društvenim mrežama, a čini se da se Ilon Mask ne razlikuje od njih, osim po svom ogromnom bogatstvu i uticaju“, kaže Fačijani za DW.

Mask britanskoj vladi: „Građanski rat je neizbežan”

Želja milijardera da se uključi u političke rasprave ne zaustavlja se na nacionalnim granicama. Početkom avgusta sukobio se s britanskom vladom kada je na Iksu sugerisao da je „građanski rat neizbežan“.

Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon napada na džamije i hotele širom zemlje u kojima su smešteni tražioci azila.

Nakon što je portparol britanske vlade odbacio te njegove komentare, ocenivši ujedno da „nema opravdanja“ za Maskove izjave, vlasnik Iks udvostručio je svoje napade. Britansko premijera Kira Starmera nazvao je „dvostrukim Kirom“, optuživši ga tako za dvostruke standarde, što je očigledna referenca na narativ koji kruži desničarskim krugovima po kojem je britanska policija strože postupala s krajnje desničarskim izgrednicima bele boje kože, nego sa manjinama.

A pre komentarisanja situacije u Velikoj Britaniji, Mask je ušao u žestoku raspravu s predsednikom Venecuele Nikolasom Madurom, nakon naširoko osporavanog reizbora tog socijalističkog političara. Njihova razmena dovela je do toga da je Mask Madura nazvao „diktatorom“ i rekao da bi ga on lično „na magarcu“ odveo u američki zatvor Gvantanamo.

Simpatije za nemački AfD

Mask je i u Nemačkoj više puta dospevao na naslovne strane onda kada je izražavao simpatije za stranku Alternativa za Nemačku (AfD), čije je delove nemačka obaveštajna služba klasifikovala kao „ekstremističke i krajnje desničarske“.

U jesen 2023. multimilijarder je podelio objavu u kojoj je kritikovao postupanje nemačke vlade s neregularnom imigracijom i izrazio podršku AfD-u. A ovog juna ovako je odgovorio na objavu jedne desničarske influenserke koja je rekla da je glasala za AfD: „Stalno govore ‘ekstremna desnica’, ali politika AfD-a o kojoj sam čitao ne zvuči ekstremistički.“

Evropska komisija pokrenula istragu protiv Iksa

Političar Zelenih Jan Filip Albreht, jedan od najglasnijih kritičara Maskovog uplitanja u nemačku politiku, kaže da milijarder može slobodno da izražava svoje mišljenje – ali unutar ograničenja postojećih zakona.

Problem je to što Mask za to koristi Iks — platformu koju je kupio i koju sada kontroliše. Albreht smatra da to dovodi u pitanje neutralnost platforme, kao i privilegiju neutralnosti koju Iks, kao i druge platforme društvenih mreža, uživaju u Evropskoj uniji.

Kada su se platforme društvenih medija 2000-ih pojavile, zakonodavci u EU odlučili su da generalno tretiraju kao neutralne posrednike koje ljudi koriste za komunikaciju, nešto slično kao pružaoce telekomunikacionih usluga. Vreme je za preispitivanje takvog stava, kaže Albreht – i to sada kada je na snagu stupio novi zakon o društvenim mrežama na nivou čitave EU, Zakon o digitalnim uslugama (DSA).

Evropska komisija već je pokrenula istragu protiv Iksa na osnovu tog zakona i to zbog toksičnog sadržaja na platformi. Ako EU utvrdi da Iks nije u skladu s pravilima za borbu protiv nezakonitog sadržaja i dezinformacija, ili zahtevima za transparentnost, kompanija bi mogla da se suoči s velikim kaznama u visini i do šest odsto svog globalnog prihoda.

„Evropska komisija mora najstrože da sprovodi zakon protiv aktera kao što je Ilon Mask“, poručuje Albreht, bivši poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu. „Nije da bi ta platforma trebalo da nestane, i nije da Ilonu Masku ne bi trebalo dozvoliti da izrazi svoje mišljenje – ali on mora da se, kao i svi ostali, pridržava pravila. A svako ko ne igra po pravilima, mora da bude kažnjen.“

Tagovi:

Ideologija iks Ilon Mask Politika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

16.maj 2025. I.M.

Razmena 1.000 za 1.000 zarobljenika: Prvi konkretan ishod rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu

Delegacije Rusije i Ukrajine sastale su se u Istanbulu prvi put licem u lice još od marta 2022. godine. Iako nije postignut dogovor o prekidu vatre, usaglašena je razmena 1.000 zatvorenika sa obe strane, potvrdili su zvaničnici. Ukrajina je zatražila razgovore lidera, a Rusija najavila spremnost da ih „razmotri“.

Rat u Ukrajini

16.maj 2025. B. B.

Predstavnici Ukrajine i Rusije konačno se sastali u Istanbulu

Iako se predsednici Rusije i Ukrajine, Vladimir Putin i Volodimir Zelenski, drže po strani, njihovi pregovarači su seli za isti sto da razgovaraju o primirju

16.maj 2025. Srećko Matić (DW)

Dr Konstanca Icel: Šokirana nasiljem u Srbiji, studenti preuzimaju odgovornost za budućnost

Direktorka Evropske kuće istorije dr Konstanca Icel kaže da je veoma impresionirana hrabrošću studenata iz Srbije

Rat u Ukrajini

15.maj 2025. B. B.

Erdogan i Zelenski razgovarali skoro tri sata, ali se ne zna o čemu

Sastanak je bio zatvoren na medije, a nakon sastanka niko se nije obratio javnosti

15.maj 2025. Metju Vard Agius (DW)

Ukrajinski mirovni proces: Hronika neuspešnih pregovora

Do direktnog susreta Putina i Zelenskog ovog četvrtka neće doći, ali bi nekakvih pregovora Kijeva i Moskve ipak trebalo da bude. Uoči susreta u Istanbulu, podsećamo na dosadašnje pokušaje da se dođe do mira u Ukrajini

Komentar

Pregled nedelje

Ne smemo gledati i ćutati

Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde

Filip Švarm

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure