img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Ilon Mask: Levičarski ideali doprinose degradaciji društva

13. avgust 2024, 08:30 Janoš Delker (DW)
Ilon Mask Foto: AP/Miguel Roberts
Ilon Mask
Copied

Na svojoj ličnoj društvenoj mreži Iks Ilon Mask vredno učestvuje u političkim raspravama zastupajući ultralibertarijanske, desničarsko-populističke i reakcionarne stavove. Uz svesrdnu podršku Donaldu Trampu da još jednom uđe u Belu kuću

Neredi u velikoj Britaniji. Predsednički izbori u Venecueli. Nemački odnos prema krajnje desnoj partiji Alternativa za Nemačku (AfD). To su samo tri nedavna primera u kojima se milijarder Ilon Mask uvukao u političke rasprave u drugim zemljama, daleko od njegovog doma u Teksasu, piše Dojče vele (DW).

Dok se SAD pripremaju da izaberu novog predsednika u novembru, Mask ne koristi svoju platformu na društvenoj mreži Iks samo za podršku kandidaturi Donalda Trampa. Najbogatiji čovek na svetu takođe često pred svojih više od 193 miliona pratilaca na Iksu komentariše političke probleme u drugim zemljama, često pokazujući ograničeno razumevanje situacije na terenu.

„Ilon Mask donosi sve osim informacija, informativne pozicije u raspravama ovde u Evropi. To nije iznenađenje, s obzirom na to da on živi u SAD i komunicira prvenstveno s američkom publikom“, kaže Jan Filip Albreht, predsednik Fondacije Hajnrih Bel, bliske nemačkim Zelenima.

Mask se u svojim porukama na mreži bavi širokim rasponom pitanja, a njegovi komentari obično slede sličan obrazac. Milijarder često osuđuje ono što doživljava kao levičarske ideale i tendencije koje, kako smatra, doprinose degradaciji društva.

„Mask se kreće u veoma specifičnom mehuru ultralibertarijanskih i desničarsko-populističkih, reakcionarnih glasova“, kaže Albreht, bivši državni ministar, a i sam član nemačke vladajuće stranke Zeleni. „On većinu svojih informacija dobija iz tih krugova i često završi širenjem dezinformacija i mitova o zaverama. S obzirom na njegov domet, a posebno na domet njegove platforme, to je veoma alarmantno“, smatra Albreht.

Politički uticaj

Otkako je sredinom 1990-ih osnovao svoju prvu firmu, Mask, preduzetnik rođen u Južnoj Africi, izgradio je niz uspešnih poslova, skupivši bogatstvo koje se procenjuje na više od 209 milijardi dolara. Tokom protekle decenije, to što je bio uključen u poduhvate kao što su avio-svemirska kompanija „Spejs iks“ i njena satelitska ekspozitura „Starlink“, takođe mu je pomoglo da stekne još veći politički uticaj.

Nigde, međutim, Maskova ambicija da se udene u politiku nije toliko vidljivija kao na društvenoj mreži Iks. On je 2022. kupio platformu poznatu kao Tviter i otada se na njoj uspostavio čitav sistem desničarskih kreatora sadržaja. U isto vreme, Iks je dobio na popularnosti među desno orijentisanim korisnicima, podaci su studije vašingtonskog trusta mozgova „Pju riserč center“ iz 2024. godine.

Sam Mask objavljuje i deli po više postova dnevno – od mimova, preko objava njegovih kompanija, pa do čestih komentara o političkim temama.

Dugo je smatran ideološki neopredeljenim, ali „otkako je preuzeo platformu, Mask je otvoreno podržavao više desničarskih stavova i desničarskih političara“, kaže Metju Fačijani. Taj sociolog sa Univerzitet Notr Dam, koji proučava društvene mreže i političku polarizaciju, kaže je da Maskove onlajn-aktivnosti sugerišu da milijarder „konzumira znatnu količinu desničarskog sadržaja na svojoj platformi“.

„Mnogi ljudi zapadnu u sopstveni balon na društvenim mrežama, a čini se da se Ilon Mask ne razlikuje od njih, osim po svom ogromnom bogatstvu i uticaju“, kaže Fačijani za DW.

Mask britanskoj vladi: „Građanski rat je neizbežan”

Želja milijardera da se uključi u političke rasprave ne zaustavlja se na nacionalnim granicama. Početkom avgusta sukobio se s britanskom vladom kada je na Iksu sugerisao da je „građanski rat neizbežan“.

Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon napada na džamije i hotele širom zemlje u kojima su smešteni tražioci azila.

Nakon što je portparol britanske vlade odbacio te njegove komentare, ocenivši ujedno da „nema opravdanja“ za Maskove izjave, vlasnik Iks udvostručio je svoje napade. Britansko premijera Kira Starmera nazvao je „dvostrukim Kirom“, optuživši ga tako za dvostruke standarde, što je očigledna referenca na narativ koji kruži desničarskim krugovima po kojem je britanska policija strože postupala s krajnje desničarskim izgrednicima bele boje kože, nego sa manjinama.

A pre komentarisanja situacije u Velikoj Britaniji, Mask je ušao u žestoku raspravu s predsednikom Venecuele Nikolasom Madurom, nakon naširoko osporavanog reizbora tog socijalističkog političara. Njihova razmena dovela je do toga da je Mask Madura nazvao „diktatorom“ i rekao da bi ga on lično „na magarcu“ odveo u američki zatvor Gvantanamo.

Simpatije za nemački AfD

Mask je i u Nemačkoj više puta dospevao na naslovne strane onda kada je izražavao simpatije za stranku Alternativa za Nemačku (AfD), čije je delove nemačka obaveštajna služba klasifikovala kao „ekstremističke i krajnje desničarske“.

U jesen 2023. multimilijarder je podelio objavu u kojoj je kritikovao postupanje nemačke vlade s neregularnom imigracijom i izrazio podršku AfD-u. A ovog juna ovako je odgovorio na objavu jedne desničarske influenserke koja je rekla da je glasala za AfD: „Stalno govore ‘ekstremna desnica’, ali politika AfD-a o kojoj sam čitao ne zvuči ekstremistički.“

Evropska komisija pokrenula istragu protiv Iksa

Političar Zelenih Jan Filip Albreht, jedan od najglasnijih kritičara Maskovog uplitanja u nemačku politiku, kaže da milijarder može slobodno da izražava svoje mišljenje – ali unutar ograničenja postojećih zakona.

Problem je to što Mask za to koristi Iks — platformu koju je kupio i koju sada kontroliše. Albreht smatra da to dovodi u pitanje neutralnost platforme, kao i privilegiju neutralnosti koju Iks, kao i druge platforme društvenih mreža, uživaju u Evropskoj uniji.

Kada su se platforme društvenih medija 2000-ih pojavile, zakonodavci u EU odlučili su da generalno tretiraju kao neutralne posrednike koje ljudi koriste za komunikaciju, nešto slično kao pružaoce telekomunikacionih usluga. Vreme je za preispitivanje takvog stava, kaže Albreht – i to sada kada je na snagu stupio novi zakon o društvenim mrežama na nivou čitave EU, Zakon o digitalnim uslugama (DSA).

Evropska komisija već je pokrenula istragu protiv Iksa na osnovu tog zakona i to zbog toksičnog sadržaja na platformi. Ako EU utvrdi da Iks nije u skladu s pravilima za borbu protiv nezakonitog sadržaja i dezinformacija, ili zahtevima za transparentnost, kompanija bi mogla da se suoči s velikim kaznama u visini i do šest odsto svog globalnog prihoda.

„Evropska komisija mora najstrože da sprovodi zakon protiv aktera kao što je Ilon Mask“, poručuje Albreht, bivši poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu. „Nije da bi ta platforma trebalo da nestane, i nije da Ilonu Masku ne bi trebalo dozvoliti da izrazi svoje mišljenje – ali on mora da se, kao i svi ostali, pridržava pravila. A svako ko ne igra po pravilima, mora da bude kažnjen.“

Tagovi:

Politika Ilon Mask iks Ideologija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

13.mart 2026. B. B.

Najmanje četiri američka vojnika poginula u padu aviona u Iraku

U Iraku je pao američki avion za dopunu gorivu. Incident „nije bio uzrokovan neprijateljskom ili prijateljskom vatrom“, saopštile su vojne vlasti SAD

Auto-put u Crnoj Gori

Crna Gora

12.mart 2026. Nemanja Rujević

Auto-put od Bara do Boljara: „Kineska diplomatija dužničke klopke“

Auto-put koji su započeli da grade Kinezi zamalo je „uništio“ Crnu Goru, piše Frankfurter algemajne cajtung. I dalje ga grade Kinezi - ali evropskim parama

Ajatolah Modžtaba Hamnei

Iran

12.mart 2026. B. B.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei ne popušta: Ormuski moreuz će ostati zatvoren

Kroz Ormuski moreuz, širok oko 34 kilometra, prolazi gotovo petina svetske ponude nafte. Novi iranski odlučio je da ga i nadalje blokira

BND

12.mart 2026. Florijan Flade (DW)

Nemačka obaveštajna služba: Traže se špijuni širom sveta

Šef nemačke obaveštajne službe najavio je reorganizaciju BND-a kako bi se prikupljale informacije brže i u većem obimu, uz povećanje broja ljudskih izvora i rizičnijih operacija u inostranstvu

Ekonomska kriza u Rusiji

Posledice rusko-ukrajinskog sukoba

12.mart 2026. I.M.

Analiza: Rusija u dubokoj ekonomskoj krizi, rat u Ukrajini ugrozio industriju

Ruska ekonomija se suočava s ozbiljnom krizom izazvanom sankcijama, ratom i visokim vojnim troškovima. Pad industrije i kupovne moći građana ugrožava rast BDP-a u 2026. godini

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure