

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Najbogatiji čovek na svetu i vatreni fan predsedničkog kandidata Donalda Trampa razgovarao je sa predsednikom Rusije o raznim pitanjima, „od ličnih do geopolitičkih“
Ilon Mask, najbogatiji čovek na svetu koji je sada centralna tačka predizborne kampanje Donalda Trampa, bio je u redovnom kontaktu sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom protekle dve godine.
Pozivajući se na nekoliko bivših zvaničnika SAD, Evrope i Rusije, Wall Street Journal piše da su razgovori između Maska i Putina bili „od ličnih do geopolitičkih“ i da uključivali zahtev ruskog lidera Masku da ne aktivira svoj satelit Starlink internet servis preko Tajvana, kao usluga kineskom lideru i Putinovom savezniku Si Đinpingu.
Nagoveštaji o tajnom kanalu komunikacije između Maska i Putina mogu da budu ogromne za zapadnu bezbednost.
Mask je ključni igrač u američkom svemirskom programu i ima bezbednosnu dozvolu visokog nivoa. Njegova kompanija Spejs Iks lansira američke satelite zadužene za nacionalnu bezbednost, njegov satelitski komunikacioni sistem Starlink je ključan za rat u Ukrajini, a on vodi jednu od najvećih i najuticajnijih platformi društvenih medija na svetu – IKs, koja je postala i sredstvo za ruske kampanje dezinformisanja.
„Priča o oligarhu koji je zarobio SAD“
Ako Dobald Tramp bude ponovo izabran za predsednika SAD, Mask bi mogao da igra važnu ulogu u novoj američkoj administraciji. On je svoj novac uložio u Trampovu kampanju i više puta se lično pojavljivao na skupovima, a Tramp je sugerisao da bi Mask mogao da predvodi vladinu komisiju za efikasnost ako pobedi, piše The Guardian.
„Ovo je priča o tome kako je oligarh zarobio SAD“, ocenila je Fiona Hil, nekada viša direktorka za evropska i ruska pitanja u Trampovom mandatu.
Ona je sadašnje stanje u SAD uporedila sa procvatom oligarha u Rusiji nakon pada Sovjetskog Saveza.
„Ako ljudi poput Maska pomognu da Tramp ponovo bude izabran, oni će očekivati sve vrste regulatornih poklona koji će im biti od koristi“, rekla je Hil.
U izveštaju Wall Street Journala navodi se da je obim Maskovih kontakata sa Putinom strogo čuvana tajna, i da čak i neki zvaničnici u administraciji Džozefa Bajdena nisu bili svesni toga.
Razgovori o „svemirskim, sadašnjim i budućim tehnologijama“
Mask za sada nije komentarisao te navode, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je jedina komunikacija koju je Kremlj imao sa Maskom bila tokom jednog telefonskog razgovora u kojem su on i Putin razgovarali o „svemirskim, kao i sadašnjim i budućim tehnologijama“.
Peskov je insistirao da ni Putin ni drugi zvaničnici Kremlja ne vode redovne razgovore sa Maskom.
Međutim, u izveštaju Wall Street Journala se navodi da su razgovori sa najvišim ruskim zvaničnicima trajali od 2022. do ove godine i da su uključivali Sergeja Kirijenka, prvog zamenika Putinovog šefa kabineta.
Američko ministarstvo pravde optužilo je Kirijenka prošlog meseca da je stvorio 30 internet domena, od kojih su neki na društvenoj mreži Iks, da bi širili ruske dezinformacije sa namerom da naruše podršku Ukrajini i utiču na američke predsedničke izbore.
U oktobru 2022. godine Mask je tvitovao plan „ukrajinsko-ruskog mirae“ koji je u velikoj meri odražavao stavove Moskve.
Izvor: The Guardian


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve