img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Diplomatija – Mimo konvencija i običaja

Igre proterivanja

04. април 2018, 19:26 Miloš Vasić
fotografije: ap
Copied

Možda bi bolji naslov bio "Igre preterivanja". Naime, zbog jednog još nerazjašnjenog incidenta, bez obzira na osnove za sumnju, došlo je do talasa uzajamnog proterivanja desetina diplomata sa Zapada i iz Rusije, čega nije bilo ni usred Hladnog rata. Slučaj je zapravo inaćenje i iskazivanje lojalnosti Velikoj Britaniji bez stvarne potrebe i političkog smisla

Vest od danas (utorak): Rusija proterala jednog crnogorskog diplomatu; jednog i crnogorskog. Pre toga je Crna Gora proterala jednog ruskog diplomatu. Slično se desilo i sa Hrvatskom i još nekim zemljama. Veliki su radili na veliko: SAD i Rusija su proterale na desetine diplomata, Britanija nešto manje itd. Kakav je smisao te epidemije proterivanja?

Sve je počelo od trovanja ruskog dvostrukog špijuna Skripalja i njegove kćeri u Solzberiju, Engleska. Radna pretpostavka je i dalje da su ga otrovali Rusi izvesnim nervnim gasom, specifično ruske proizvodnje, ali se takve sumnje forenzički jako teško dokazuju, kao što vidimo iz dugih i uzaludnih napora britanske policije i ABH jedinica.

Rusi su reagovali na hladnoratovski način: tvrde da su Skripaljeve otrovali Englezi (sada pominju i Amerikance). Onda je Britanija preduzela drastične mere i proterala nekoliko desetina ruskih diplomata. Zanimljivo je da pre desetak godina, u slučaju ubistva (opet trovanja) dvostrukog agenta Litvinjenka nije bilo takve drame mada su dokazi bili jači (čovek koji se hvali da je ubio Litvinjenka čini to javno i član je ruske Dume).

…i Tereza Mej

INAĆENJE: Diplomatske konvencije i dobri običaji nauka su za sebe, koja se razvija vekovima. Odatle institucija agremana (dozvole za stranog diplomatu da dođe u zemlju i stupi na dužnost), ali i institucija persona non grata (nepoželjna osoba) čijom primenom se stranom diplomati nalaže da se u određenom roku vrati kući (dužina roka takođe je poruka po sebi: što kraći, to je domaćin više ljut). U načelu se za personu non grata navodi kao razlog „ponašanje nespojivo sa diplomatskim statusom“. To može biti svašta: od nedoličnog ponašanja u društvu, krivičnih dela, pa do špijunaže koja spada u najozbiljnije prekršaje konvencija i protokola. Akreditovani diplomata ili konzularni činovnik sa imunitetom uhvaćen dok vodi agenturnu mrežu leti kući glavačke. Takvo je pravilo igre već više od sto godina i toga se svi drže.

Takvih slučajeva bilo je u istoriji i biće ih još: bez obzira na napredak nauke i tehnike na koju se lakosmisleni tehnokrati toliko oslanjaju, ljudski izvor, obaveštajni agent, na terenu često je nezamenljiv. Ali kontraobaveštajci treba da dokažu vezu i uhvate agenta i diplomatu-kontrolora na delu. Dalje je lako. To je čist slučaj.

Ovo što se događa sa najnovijim i najvećim „u novijoj istoriji“ uzajamnim proterivanjem diplomata daleko je od takvih čistih slučajeva. Nijedna od zemalja koje proteruju ruske diplomate nije tvrdila da su se bavili aktivnostima „nespojivim sa diplomatskim statusom“. Rusi pogotovo nisu. Pre će biti da je reč o uzajamnom političkom inaćenju, da ne kažemo pasjaluku i pakosti. E, sada ćete da vidite! E, sada ćete i vi da vidite! Takav stav je neproduktivan, beskoristan i na kraju krajeva – štetan.

Osim toga, u ovoj epidemiji uzajamnih proterivanja to se lupa o glavu malim zemljama, jer je proterivanje ruskih diplomata postalo ispit lojalnosti ne samo Britaniji i SAD, nego i NATO-u, zapadnoj civilizaciji, „načinu života i sistemu vrednosti“, sve to na način nepodnošljivo hladnoratovski i makartistički. Tako dolazi do blesavih situacija da jedna Hrvatska ili Crna Gora moraju, htele ne htele, da simbolično proteraju nekog ruskog diplomatu (ni krivog ni dužnog), pa onda Rusi proteraju jednog njihovog, podjednako nedužnog. Tako se institut persona non grata dovodi do apsurda. Naš ministar inostranih poslova Ivica Dačić s pravom je odbio i samu ideju da Srbija pristane na takve gluposti i niko se nije uvredio.

POSTPOLITIČKO VREME: Uzgred, kada se tokom one slaboumne afere oko „državnog udara“ u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. ispostavilo da su u to umočila prste i dva ruska obaveštajca (obojica su netragom nestali, soli na rep), Crna Gora nije osetila potrebu da nekog ruskog diplomatu najuri makar simbolično kao personu non grata; valjda zato što su ta dva ruska obaveštajca pomogla u montaži te blesave afere.

Ima tu još jedan komični element: proterujući određenog diplomatu, ne ukida se njegovo formacijsko mesto u diplomatsko-konzularnom predstavništvu date zemlje. To znači da će pre ili kasnije biti zamenjen novim diplomatom. Treba neko da se bavi vizama i drugim diplomatskim poslima kad se situacija jednom normalizuje. Tako se diplomate i njihove porodice samo štrapaciraju, sele tamo-amo, otkazuju stanove i već sve to – nizašta. Da bi se njihove zemlje dokazivale na detinjast način. Od svega toga nema nikakve koristi ni za koga, niti će se tako otkriti ko je i kako otrovao Skripaljeve.

Pravi način bio bi da prvo medicinari, forenzičari i stručnjaci za hemijsko ratovanje završe posao i dođu do nekog rezultata, pa da se tek onda ide u svađu sa Rusima – ako je o njima reč, mada izgleda da jeste. Pritom se ne vidi zašto bi se u to mešala bilo koja treća država. Ali, mi očito živimo u postpolitičko vreme u kome pravila više ne važe, gde se vlada i pregovara Tviterom – šta ćete više?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure