Drugi krug predsedničkih izbora u Hrvatskoj održava se u nedelju (12. januar). Odluka pada između aktuelnog predsednika Zorana Milanovića i kandidata HDZ-a Dragana Primorca
Hoće li Zoran Milanović ostati predsednik Hrvatske ili će mandat predati Draganu Primorcu? Ako je suditi po istraživanjima javnog mnjenja zasigurno hoće, ali će se sve znati u nedelju uveče.
U Hrvatskoj se održava drugi krug predsedničkih izbora, pošto u prvom, održanom krajem decembra 2024, niko od osmoro kandidata nije osvojio većinu glasova izašlih na birališta.
Zoranu Milanoviću, kandidatu opozicione Socijlademokratske partije Hrvatske (SDP), koji se kandidovao za reizbor pod sloganom „Predsjednik za predsjednika“, malo je nedostajalo za pobedu u prvom krugu, pošto je osvojio 49,09 odsto glasova.
Njegov protivnik u drugom krugu Dragan Primorac, kandidat vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), dobacio je u decembru 19,35 odsto.
Bio je to jedan od najgorih rezultata kandidata HDZ-a na predsedničkim izborima u Hrvatskoj od njenog osamostaljenja. Manje glasova osvojio je jedino Andrija Hebrang na izborima 2009. godine.
Razlika od tridesetak odsto između dva kandidata koji ulaze u drugi krug izbora najveća je u istoriji Hrvatske.
Ovo su osmi predsednički izbori u Hrvatskoj od proglašenja nezavisnosti 1992. godine.
Ko može da glasa na izborima?
Pravo glasa na izborima u nedelju imaće 3.769.598 birača, a odštampano je 3.607.900 glasačkih listića.
U prvom krugu na birališta je izašlo 46,03 upisanih birača.
Biračka mesta biće otvorena u nedelju od 7 ujutru do 19 časova.
Kako je ko prošao u prvom krugu?
Na izbornom listiću u prvom krugu osmih predsedničkih izbora u Hrvatskoj bilo je osam imena.
Osim Milanovića i Primorca, ostali kandidati zajedno nisu uzeli više od 10 odsto glasova.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić osvojila je 9,25 odsto glasova, dok je Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo dobila poverenje 8,89 odsto birača izašlih na birališta.
Croatia Presidential ElectionKako nadoknaditi zaostatak od 30 odsto glasova: Dragan Primorac / Foto: AP Photo/Darko Bandic
Nezavisni kandidat Tomislav Jonjić osvojio je 5,09 odsto glasova, a kandidat koalicije Most Miro Bulj dobio podršku 3,82 odsto glasača.
Branka Lozo, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje (Domino), osvojila je 2,41 odsto glasova. Najmanje glasova (0,88 odsto) dobio je nezavisni kandidat Niko Tokić Kartelo.
Ko su dosadašnji predsednici Hrvatske?
Ukoliko pobedi na izborima, Zoran Milanović biće treći političar kome je pošlo za rukom da bude reizabran za predsednika Hrvatske od njenog osamostaljenja.
Pre njega, dva puta na predsedničkim izborima pobedili su Franjo Tuđman i Stjepan Mesić. Obojica su imali uzastopne mandate. Tuđman je izabran za predsednika 1992. i 1997. godine, dok je Mesić pobeđivao 2000. i 2005.
Osim Tuđmana, Mesića i Milanovića, Hrvatska je imala još dvoje predsednika.
Ivo Josipović obavljao je tu funkciju od 2010. do 2015. godine, a nasledila ga je Kolinda Grabar-Kitarović koja je bila predsednica od 2015. do 2020. godine. Nju je na mestu predsednika nasledio Zoran Milanović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp pozdravio je „dobre vesti” iz Irana nakon što je na društvenim mrežama objavio da jedan iranski demonstrant neće biti osuđen na smrt, posle njegovih upozorenja
Savezni agent ranio je čoveka u nogu u američkom gradu Mineapolisu pošto je bio napadnut, što je dodatno pojačalo već velike nemire koji se šire gradom nedelju dana pošto je imigracioni agent ubio ženu
Gotovo pune četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, stižu vesti o tome koliko je Ukrajinaca dezertiralo izbegavajući vojnu službu. Za problem se znalo, ali ne i kolike su njegove razmere
Predsednik SAD Donald Tramp je našao detinju radost u blic-udarima bez mnogo rizika. Da li posle Venecuele slede Grenland ili Iran? I zašto ulice Amerike izgledaju kao poprište građanskog rata? O tome „Vreme“ piše u naslovnom dosijeu novog broja
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!