img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Hibridni lov u mutnom: Zašto je Crna Gora proterala ruske „ribare“

11. oktobar 2026, 11:12 Aleksandra Mudreša (DW)
Rybar Foto: Printscreen / radiokp.ru
Mihail Zvinčuk, šef ruske mreže „Ribar”
Copied

Deportacija članova uticajne Putinove propagandne mreže „Ribar“ iz Crne Gore za neke je znak da je Balkan i dalje pogodno tlo za širenje ruskih narativa i pritiske na evropske integracije

Hibridni napad na Crnu Goru kako bi se sprečila da uđe u Evropsku uniju (EU), na koji je nedavno upozorio premijer Milojko Spajić optužujući za to visoke zvaničnike dve neimenovane zemlje iz regiona, dobio je prethodnih dana nešto drugačiji zaplet.

Crnogorska policija privela je pet članova uticajne ruske propagandne platforme „Ribar“, na čelu sa Mihailom Zvinčukom, a potom ih deportovala iz zemlje i zabranila im ulazak u Crnu Goru na godinu dana „iz razloga nacionalne, odnosno unutrašnje bezbednosti“, piše DW.

„Ribar“ je moćni vojno-analitički kanal na društvenoj mreži Telegram i uticajna informativna mreža koja širi narative i politiku ruskog predsednika Vladimira Putina. Ima milion i po pratilaca, a postao je veoma poznat zbog praćenja rata u Ukrajini.

Zvinčuku je zabranjen ulazak u zemlje EU, a Sjedinjene Američke Države ponudile su do deset miliona dolara nagrade za informacije o njegovoj grupi.

Zvinčuk kaže da su u Crnu Goru došli turistički iz Bosne i Hercegovine, a na kraju su vraćeni u Beograd, u pratnji ambasadora Rusije u Crnoj Gori Aleksandra Lukašika.

U Crnoj Gori su, kako je Zvinčuk objavio na Telegramu, planirali da snime „nekoliko dokumentarnih video-priloga koji bi predstavili versku i tradicionalnu strukturu stanovništva, kao i ljude koji podržavaju Rusiju“.

S druge strane, podgoričke Vijesti, pozivajući se na izvore iz bezbednosnih službi, navodi da te službe sumnjaju „da je Zvinčuk došao da snima dokumentarni video-materijal o najavljenom usklađivanju crnogorske vizne politike sa standardima Evropske unije i da je taj sadržaj trebalo da evropske integracije predstavi kao politički nametnut proces sa negativnim posledicama po turizam, ekonomsku stabilnost i nacionalne interese Crne Gore“.

Za Marka Banovića, analitičara Digitalno-forenzičkog centra (DFC), organizacije koja se bavi razotkrivanjem stranih uticaja i dezinformacija, prisustvo „Ribara“ u Crnoj Gori nije iznenađenje.

„Posebno u trenutku kad zemlja napreduje ka članstvu u EU i kada polako ulazimo u predizborni period. Upravo takve okolnosti stvaraju prostor za aktivnosti kojima se nastoji uticati na javno mnjenje, produbiti unutrašnje podele i oslabiti podrška evropskom putu“, kaže Banović za DW.

„Ribar“ već „lovi“ po regionu

Zvinčukova propagandna mreža proteklih godina pojačala je delovanje u Srbiji i Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj. I dok je Beograd odavno prepoznat kao centar ruskih medijskih operacija u regionu, Zvinčuk širi proruske narative i u BiH, kritikuje put regiona u EU i NATO i pruža podršku neformalnom vođi RS Miloradu Dodiku.

Zvinčuk je na saslušanju u policiji negirao da je došao u Crnu Goru radi prikupljanja informacija o regrutovanju vojnika iz regiona za učešće u ratu Rusije protiv Ukrajine. Kaže da su snimili nekoliko kadrova u Kotoru i da je zvanično tražio snimanje Cetinjskog manastira, sedišta Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.

Iz Mitropolije su saopštili da im je jedna od uhapšenih osoba tražila dozvolu za snimanje u manastiru, ali samo dan pred hapšenje, te da zahtev nisu stigli ni da razmotre. Navode da tu osobu ne poznaju od ranije.

„Dosadašnje delovanje ‘Ribara’ u regionu obuhvata, pored širenja ruske propagande i dezinformacija, i obuke, povezivanje lokalnih aktera i pružanje znanja i tehničke podrške za vođenje informacionih kampanja. Zbog toga proterivanje može biti opravdana preventivna mera, ali je potrebno ispitati i eventualnu mrežu saradnje koja ostaje u zemlji nakon njihovog odlaska“, kaže Banović.

Knežević i Mandić o ruskim obaveštajcima

Proruski političar iz Crne Gore, lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je pre nekoliko dana čestitao Putinu 74. rođendan i poželeo mu da živi sto godina, kazao je da će pozdraviti svaku akciju protiv hibridnog delovanja, ako se to dokaže.

On je u Skupštini Crne Gore ironično rekao da su „crnogorske službe sprečile veliku akciju hibridnog napada na Crnu Goru od strane Rusa, jer su svi oni pukovnici GRU (ruske vojne obaveštajne službe, prim. red.), pa izgleda da su tamo svi pukovnici i da nema ni portira ni vozača ni ništa drugo“.

Predsednik Skupštine Andrija Mandić je odgovorio da „koga zmija ujede i guštera se plaši“, podsetivši na slučaj „Državni udar“, u kojem su on i Knežević bili optuženi da su zajedno sa ruskim špijunima planirali nasilno preuzimanje vlasti u Crnoj Gori pre deset godina, za šta su oslobođeni pred sudovima.

I sam Zvinčuk se osvrnuo na izjavu Kneževića i rekao da je „njihovo privođenje izazvano pritiskom EU na Crnu Goru, kako bi ta zemlja vodila antirusku politiku“.

Za Banovića je indikativan način na koji su Mandić i Knežević govorili o ovoj akciji u Skupštini.

„Knežević je tražio dokaze i najavio podršku akciji ako oni postoje, što je legitiman zahtev. Međutim, njegovo ironizovanje navoda o ruskim obaveštajcima i Mandićevo vraćanje na slučaj ‘državni udar’ tumačim kao pokušaj relativizacije ozbiljnosti događaja pre nego što su okolnosti razjašnjene. Od nosilaca najviših javnih funkcija očekujem insistiranje na činjenicama i odgovornosti institucija, uz jasno prepoznavanje ozbiljnosti mogućeg stranog uticaja“, kaže Banović.

Hibridni pokušaji će se nastaviti?

Banović podseća da su crnogorske službe pratile Zvinčukovu grupu od ulaska u zemlju, što pokazuje da su prepoznale mogući bezbednosni rizik.

„Međutim, ostaje važno pitanje kako je Zvinčuku uopšte omogućen ulazak u Crnu Goru uprkos sankcijama. Njegovo javno hvalisanje da je prošao zbog propusta graničara zahteva proveru i utvrđivanje odgovornosti. Njegove tvrdnje ne treba uzimati zdravo za gotovo, ali institucije duguju objašnjenje“, smatra Banović.

Dodaje da je posebno važno utvrditi da li su članovi Zvinčukove grupe tokom boravka imali kontakte sa lokalnim akterima u Crnoj Gori, sa kim su se sastajali i šta je bio sadržaj eventualnih dogovora.

Analitičar DFC-a je siguran da će pritisci usmereni na usporavanje ili zaustavljanje evropskih integracija postajati jači kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU.

„Posebnu pažnju treba posvetiti lokalnim posrednicima preko kojih se strani interesi mogu predstavljati kao autentični domaći stavovi i inicijative. Institucionalni odgovor zato mora biti kontinuiran i zasnovan na dokazima, uz sposobnost da se prepoznaju veze između dezinformacionih kampanja, njihovih organizatora i izvora podrške“, zaključuje Banović.

Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!

Tagovi:

Mihail Zvinčuk Crna Gora Hibridni rat Propaganda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure