U četvrtak, 15. februara, grčki parlament je odobrio zakon koji daje istopolnim parovima pravo na venčanje i usvajanje dece. Za zakon je glasalo 176 od 300 poslanika. Grčka je prva većinski pravnoslavna hrišćanska nacija koja je odobrila ovakav zakon
Prva većinski pravoslavna hrišćanska nacija koja je legalizovala istopolne brakove prema građanskom zakonu postala je Grčka, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Grčki parlament odobrio je 15. februara zakon koji daje istopolnim parovima pravo na venčanje i usvajanje dece. Zakon je odobrilo 176 poslanika od 300 u parlamentu i postaće službeno važeći kada bude objavljen u Službenom glasniku Vlade.
Članovi stranke desnog centra Nove demokratije premijera Kirijakosa Micotakisa bili su suzdržani ili su glasali protiv predloga zakona. Ipak, zakon je dobio dovoljnu potporu levičarske partije u retkom prikazu međustranačkog jedinstva uprkos napetoj raspravi.
„To je vrlo važan korak za ljudska prava, vrlo važan korak za jednakost i vrlo važan korak za grčko društvo“, rekao je 40-godišnji Nikos Nikolaidis, istoričar koji se pridružio skupu u korist predloga zakona uoči glasanja.
Orthodox Same Sex Marriage ExplainerProtest protiv zakona o istopolnim brakovima u Atini / Foto: AP Photo/Yorgos Karahalis
Elliniki Lysi, jedna od tri krajnje desničarske stranke zastupljene u parlamentu, nazvala je predlog zakona „antihrišćanskim“ i rekla da šteti nacionalnim interesima.
Bivši premijer Antonis Samaras, zastupnik Nove demokratije, rekao je: „Naravno da ću glasati protiv. Brak istospolnih parova… nije ljudsko pravo.“
Aktivisti su se decenijama zalagali za promene, često protiv Crkve i desničarskih političara. Godine 2008. lezbijski i gej par prkosili su zakonu i venčali se na malenom ostrvu Tilosu, no njihova venčanja je kasnije poništio najviši sud.
Druge većinski pravoslavne zemlje
Javno mnjenje u većinski pravoslavnim zemljama takođe je uglavnom bilo protiv istopolnih brakova. Međutim, ima nekih znakova promene. Dve male većinsko pravoslavne zemlje, Crna Gora i Kipar, odobrile su istospolne zajednice poslednjih godina, kao što je to učinila Grčka 2015. pre odobrenja punog bračnog statusa.
Građanske zajednice mogle bi postati češće u pravoslavnim zemljama koje gravitiraju u Europskoj uniji, za razliku od Rusije koja oštro suzbija svako LGBTQ+ izražavanje.
Izjava veća većine pravoslavnih crkava iz 2016. nazvala je brak između muškarca i žene „najstarijom institucijom božanskog zakona“ i rekla da je pravoslavcima zabranjeno da ulaze u istospolne zajednice. U zemljama u kojima su većina pravoslavni vernici kažu da društvo ne bi trebalo da prihvati homoseksualnost ili odobri istospolne brakove, prema anketama koje je 2015. i 2016. sproveo Pew Research Center.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Geopolitički uticaj Rusije okupirane ratom u Ukrajini sve više slabi. To je posledica kombinacije unutrašnjih i spoljnih izazova i promena u međunarodnim odnosima
Brojne istrage povodom suđenja Nikolasu Maduru, koje sprovode američke vlasti, pominju i učešće nekih balkanskih kartela u švercu narkotika iz Venecuele. Koji putevi iz Južne Amerike vode u naše krajolike
Predsednik SAD Donald Tramp je pohvalio smanjenje represije nad demonstrantima u Iranu, ali vojni ciljevi SAD ostaju nepromenjeni. Nosač aviona USS Abraham Linkoln nastavlja put ka Bliskom istoku, dok se situacija u Teheranu komplikuje
Evropske zemlje poslale su mali broj vojnika na Grenland, ali ne da bi plašile Donalda Trampa nego da bi pokazale kako, eto, nešto rade za bezbednost ostrva. Ali, Tramp i dalje priča svoju priču da hoće Grenland i tačka
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!