U četvrtak, 15. februara, grčki parlament je odobrio zakon koji daje istopolnim parovima pravo na venčanje i usvajanje dece. Za zakon je glasalo 176 od 300 poslanika. Grčka je prva većinski pravnoslavna hrišćanska nacija koja je odobrila ovakav zakon
Prva većinski pravoslavna hrišćanska nacija koja je legalizovala istopolne brakove prema građanskom zakonu postala je Grčka, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Grčki parlament odobrio je 15. februara zakon koji daje istopolnim parovima pravo na venčanje i usvajanje dece. Zakon je odobrilo 176 poslanika od 300 u parlamentu i postaće službeno važeći kada bude objavljen u Službenom glasniku Vlade.
Članovi stranke desnog centra Nove demokratije premijera Kirijakosa Micotakisa bili su suzdržani ili su glasali protiv predloga zakona. Ipak, zakon je dobio dovoljnu potporu levičarske partije u retkom prikazu međustranačkog jedinstva uprkos napetoj raspravi.
„To je vrlo važan korak za ljudska prava, vrlo važan korak za jednakost i vrlo važan korak za grčko društvo“, rekao je 40-godišnji Nikos Nikolaidis, istoričar koji se pridružio skupu u korist predloga zakona uoči glasanja.
Orthodox Same Sex Marriage ExplainerProtest protiv zakona o istopolnim brakovima u Atini / Foto: AP Photo/Yorgos Karahalis
Elliniki Lysi, jedna od tri krajnje desničarske stranke zastupljene u parlamentu, nazvala je predlog zakona „antihrišćanskim“ i rekla da šteti nacionalnim interesima.
Bivši premijer Antonis Samaras, zastupnik Nove demokratije, rekao je: „Naravno da ću glasati protiv. Brak istospolnih parova… nije ljudsko pravo.“
Aktivisti su se decenijama zalagali za promene, često protiv Crkve i desničarskih političara. Godine 2008. lezbijski i gej par prkosili su zakonu i venčali se na malenom ostrvu Tilosu, no njihova venčanja je kasnije poništio najviši sud.
Druge većinski pravoslavne zemlje
Javno mnjenje u većinski pravoslavnim zemljama takođe je uglavnom bilo protiv istopolnih brakova. Međutim, ima nekih znakova promene. Dve male većinsko pravoslavne zemlje, Crna Gora i Kipar, odobrile su istospolne zajednice poslednjih godina, kao što je to učinila Grčka 2015. pre odobrenja punog bračnog statusa.
Građanske zajednice mogle bi postati češće u pravoslavnim zemljama koje gravitiraju u Europskoj uniji, za razliku od Rusije koja oštro suzbija svako LGBTQ+ izražavanje.
Izjava veća većine pravoslavnih crkava iz 2016. nazvala je brak između muškarca i žene „najstarijom institucijom božanskog zakona“ i rekla da je pravoslavcima zabranjeno da ulaze u istospolne zajednice. U zemljama u kojima su većina pravoslavni vernici kažu da društvo ne bi trebalo da prihvati homoseksualnost ili odobri istospolne brakove, prema anketama koje je 2015. i 2016. sproveo Pew Research Center.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL
Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu
Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi
Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!