img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

LGBT zajednica

Grčka: Parlament odobrio zakon o istopolnim brakovima

16. фебруар 2024, 09:55 RSE
Foto: AP Photo/Michael Varaklas
Proslava zakona o istoplnim brakovima u Atini
Copied

U četvrtak, 15. februara, grčki parlament je odobrio zakon koji daje istopolnim parovima pravo na venčanje i usvajanje dece. Za zakon je glasalo 176 od 300 poslanika. Grčka je prva većinski pravnoslavna hrišćanska nacija koja je odobrila ovakav zakon

Prva većinski pravoslavna hrišćanska nacija koja je legalizovala istopolne brakove prema građanskom zakonu postala je Grčka, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Grčki parlament odobrio je 15. februara zakon koji daje istopolnim parovima pravo na venčanje i usvajanje dece. Zakon je odobrilo 176 poslanika od 300 u parlamentu i postaće službeno važeći kada bude objavljen u Službenom glasniku Vlade.

Članovi stranke desnog centra Nove demokratije premijera Kirijakosa Micotakisa bili su suzdržani ili su glasali protiv predloga zakona. Ipak, zakon je dobio dovoljnu potporu levičarske partije u retkom prikazu međustranačkog jedinstva uprkos napetoj raspravi.

„To je vrlo važan korak za ljudska prava, vrlo važan korak za jednakost i vrlo važan korak za grčko društvo“, rekao je 40-godišnji Nikos Nikolaidis, istoričar koji se pridružio skupu u korist predloga zakona uoči glasanja.

Orthodox Same Sex Marriage Explainer
Protest protiv zakona o istopolnim brakovima u Atini / Foto: AP Photo/Yorgos Karahalis

Elliniki Lysi, jedna od tri krajnje desničarske stranke zastupljene u parlamentu, nazvala je predlog zakona „antihrišćanskim“ i rekla da šteti nacionalnim interesima.

Bivši premijer Antonis Samaras, zastupnik Nove demokratije, rekao je: „Naravno da ću glasati protiv. Brak istospolnih parova… nije ljudsko pravo.“

Aktivisti su se decenijama zalagali za promene, često protiv Crkve i desničarskih političara. Godine 2008. lezbijski i gej par prkosili su zakonu i venčali se na malenom ostrvu Tilosu, no njihova venčanja je kasnije poništio najviši sud.

Druge većinski pravoslavne zemlje

Javno mnjenje u većinski pravoslavnim zemljama takođe je uglavnom bilo protiv istopolnih brakova. Međutim, ima nekih znakova promene. Dve male većinsko pravoslavne zemlje, Crna Gora i Kipar, odobrile su istospolne zajednice poslednjih godina, kao što je to učinila Grčka 2015. pre odobrenja punog bračnog statusa.

Građanske zajednice mogle bi postati češće u pravoslavnim zemljama koje gravitiraju u Europskoj uniji, za razliku od Rusije koja oštro suzbija svako LGBTQ+ izražavanje.

Izjava veća većine pravoslavnih crkava iz 2016. nazvala je brak između muškarca i žene „najstarijom institucijom božanskog zakona“ i rekla da je pravoslavcima zabranjeno da ulaze u istospolne zajednice. U zemljama u kojima su većina pravoslavni vernici kažu da društvo ne bi trebalo da prihvati homoseksualnost ili odobri istospolne brakove, prema anketama koje je 2015. i 2016. sproveo Pew Research Center.

Tagovi:

istopolni brakovi LGBT+ zajednica Grčka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure