img
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Finska: Kad silna sreća dođe po naplatu

12. oktobar 2026, 09:49 Nik Martin (DW)
Foto: Tarokate/Pixabay
Srećni ljudi srećne zemlje: Ulični muzičari u Helsinkiju
Copied

Devet godina najsrećnijoj zemlji sveta sada predstoje veliki rezovi. Finski javni dug dostigao je 90,3 odsto BDP-a, dok vojni i energetski troškovi rastu. Pred izbore više nije pitanje da li će biti štednje, već ko će platiti račun: zdravstvo, socijalna zaštita ili penzije?

Zabrinutost vlada u Finskoj, zemlji koja je devet godina zaredom važila za najsrećniju na svetu. Pred Fincima je vrlo hladna zima, a uz to i najstroži budžet poslednjih godina usmeren na štednju.

Uoči izbora u aprilu rasprava se više ne vrti oko toga koliko će se rezati, nego oko toga koje će usluge, socijalne naknade i penzije pretrpeti najveće rezove.

Finski pokazatelji zaduženosti i deficita najlošiji su od devedesetih godina. Tada su nordijsku zemlju u tešku ekonomsku krizu bacili slom banaka i raspad Sovjetskog Saveza, važnog izvoznog partnera.

Nagli porats javnog duga

Prošlog meseca finski statistički zavod potvrdio je da je javni dug u drugom tromesečju dostigao 90,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Pre pandemije taj pokazatelj iznosio je tek oko 65 odsto.

I ovde uzrok leži na istoku. Finska je povećala izdatke za odbranu nakon što je ušla u NATO. Taj korak su Finci preduzeli godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Osim toga, Helsinki, koji je pre toga otprilike trećinu energije dobijao iz Moskve, suočio se sa znatno višim troškovima kada je prešao na druge dobavljače.

Ali finska vlada troši više nego što prihoduje još od svetske finansijske krize 2008/09, između ostalog zbog starenja stanovništva i usporenog privrednog rasta. Prošlog meseca državna finansijska uprava prognozirala je da će budžetski deficit u 2026. iznositi 4,2 odsto BDP-a.

Foto: Rudy and Peter Skitterians/Pixabay
Helsinki

Kritike iz Brisela zbog deficita

Brisel vrši pritisak na Helsinki da smanji novo zaduživanje jer pravila Evropske unije od država članica zahtevaju da poštuju granicu deficita od tri odsto BDP-a. Savet EU je zato u januaru pokrenuo postupak i odredio Finskoj rok do kraja 2028. da se vrati u okvire od najviše tri odsto deficita.

Vlada premijera Peterija Orpa, koja je stupila na dužnost u junu 2023, postavila je cilj da uštedi oko devet milijardi evra u tekućem mandatu. Ali ko god pobedi na sledećim izborima, moraće da sprovede dublje rezove, upozoravaju ekonomisti.

„Trenutno procenjeni iznosi kreću se između osam i jedanaest milijardi evra“, kaže za DW Jarko Kivisto, savetnik u odeljenju za monetarnu politiku i istraživanje Finske centralne banke.

Već početkom godine sve političke stranke, uz jedan izuzetak, složile su se da podrže fiskalno pravilo kojim se buduća vlada obavezuje da će do 2031. ograničiti budžetski deficit zemlje na dva do 2,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Povećanje poreza za premijera nije opcija

Orpova konzervativna Nacionalna koalicija zasad je jedina stranka koja obećava dodatne uštede od devet milijardi evra ako dobije drugi mandat. Uz dalje rezove u zdravstvu, nezi i socijalnoj zaštiti, Orpo planira i mere u oblasti penzijskog osiguranja, ali bez smanjenja penzija.

Dok socijaldemokrate žele da rasporede teret reformi na smanjenje izdataka i povećanje poreza, Orpo nastoji da ostvari cilj bez povećanja poreza. To bi značilo da bi bilo više rezova javnih usluga.

Foto: Sergey Gorbachev/Pixabay
Finska zastava na obeliksu

Kivisto ipak upozorava: „Deficit je toliko veliki da bi bio potreban paket mera koji uključuje i povećanje poreza i smanjenje izdataka.“

Iako je stopa rizika od siromaštva u Finskoj ispod proseka EU, stopa nezaposlenosti viša je nego u bilo kojoj drugoj članici. U avgustu je, prema Eurostatu, nešto preko deset odsto Finaca bilo bez posla. Nezaposlenost mladih dostigla je 23,3 odsto, u poređenju s prosekom EU od 15,4 odsto.

S obzirom na to da domaćinstva već troše sve manje jer imaju manje, Lauri Holapa, direktor Finskog centra za nove ekonomske analize, upozorava da bi novi krug štednje bio težak udarac za domaću privredu.

„Više od četvrtine zaposlenih radi u javnom sektoru. Ako tim radnicima prete otkazi, stopa štednje će porasti, a privatna potrošnja ponovo će opasti“, rekao je Holapa za DW.

Niz opterećenja, od pandemije, preko viših kamata, do posledica dva rata, otežao je nastojanja da se budžet približi pozitivnoj nuli. Nacrt budžeta za 2027. i dalje predviđa jaz od 12,4 milijarde evra.

Foto: Sturrax/Pixabay
Aurora

Naoružavanje Finske

Još pre rata u Ukrajini Finska se obavezala da kupi 64 borbena aviona F-35A od SAD za oko 8,4 milijarde evra.

Tokom rata, koji traje već više od četiri godine, nordijska država povećala je vojne izdatke sa 4,5 na više od osam milijardi dolara godišnje. To proizlazi iz podataka Stokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI.

U aprilu je vlada najavila da će izdatke za odbranu dodatno povećati na 3,2 odsto bruto domaćeg proizvoda i tako se približiti cilju NATO od 3,5 odsto.

S obzirom na cene nafte, koje zbog sukoba u Iranu ostaju na gotovo sto američkih dolara po barelu, vlada se do sada opirala pritisku da poveća subvencije za gorivo. I to iako je Finska u prvim mesecima napada na Iran zabeležila rast troškova uvoza energije od 50 odsto.

Iako su prelazak na obnovljive izvore energije i pokretanje nuklearnog reaktora Olkiluoto 3 pre tri godine ublažili težu energetsku krizu, centralna banka upozorila je tokom leta da bi trajno visoke cene nafte i gasa iduće godine imale za posledicu „slabiji privredni rast i višu inflaciju“.

Preostala svetla tačka je uspešan izvoz, koji ima koristi od snažnog priliva narudžbina u metalskoj industriji i brodogradnji. Holapa tu dinamiku poredi s „procvatom Nokije“, kada je nekadašnji predvodnik na tržištu mobilnih telefona znatno doprinosio finskom privrednom rastu.

„Postoji mogućnost da nas izvozni sektor izvuče iz ove recesije“, kaže za DW, pod uslovom da potražnja iz ostatka Evrope ostane snažna.

Stabilni ekonomski izgledi uprkos dugovima

Reakcija tržišta na finske probleme s dugom dosad je bila uzdržana. Rejting agencije zadržale su stabilne izglede za zemlju, uz izuzetak agencije S&P, koja je u aprilu promenila izglede u „negativne“, ali bez snižavanja samog rejtinga.

Ulagači finski državni dug i dalje smatraju jednim od najsigurnijih investicija u Evropi.

To, međutim, važi samo dok sledeći šok ne dođe u obliku trajnijeg rasta cena nafte, nove eskalacije koju bi izazvala Rusija ili dužničke krize u evrozoni sa žarištem u Francuskoj.

Idućeg marta Finska bi mogla deseti put zaredom da bude proglašena najsrećnijom zemljom na svetu. Teško je predvideti koliko će dugo osmeh potrajati kada mesec dana kasnije stigne izborni račun za decenije zaduživanja.

 

Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!

Tagovi:

Finska Helsinki Najrećnije zemlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure